Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Marin Čilić

Indeks Marin Čilić

Marin Čilić (Međugorje, BIH, 28. rujna 1988.) profesionalni je hrvatski tenisač, osvajač US Opena 2014. Najbolji rezultat na ATP-ovoj ljestvici u karijeri bilo mu je treće mjesto.

182 odnosi: Aleksandar Dolgopolov, Američki dolar, Andrew Murray, Andy Murray, Andy Roddick, Arnaud Clément, ATP turnir, ATP World Tour Masters 1000, ATP-ova ljestvica, Australian Open, Športska dvorana Žatika, Švicarska, Ženeva, Češka, Česi, Čitluk, Basel, Beč, Bernard Tomić, Boksit, Bosna i Hercegovina, Casablanca, Chennai, Cincinnati, Ohio, Croatia Open Umag, David Ferrer, David Nalbandian, Davisov kup, Doping, Dubai, Fabio Fognini, Fernando González, Fernando Verdasco, Francuzi, Gaël Monfils, Goran Ivanišević, Grand Slam, Gstaad, Hercegovina, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Hrvatska teniska reprezentacija, Hrvatski teniski savez, Igor Andrejev, Indija, Istanbul, Italija, Ivan Dodig, Ivan Ljubičić, ..., Ivo Karlović, Janko Tipsarević, Jürgen Melzer, Juan Carlos Ferrero, Juan Martín del Potro, Južna Koreja, Kei Nishikori, Kineziološki fakultet u Zagrebu, Košarka, Ljubljanska banka, London, Lovro Zovko, Mardy Fish, Mario Ančić, Marseille, Mate Pavić, München, Međugorje, Mihail Južnjij, Miloš Raonić, Monako, Monte Carlo, Montréal, Moskva, Mostar, New Haven, Connecticut, Nicolás Almagro, Nikola Mektić, Nikola Pilić, Nikolaj Davydenko, Nizozemci, Nizozemska, Njemačka, Nogomet, Novak Đoković, Pariz, Peking, Philipp Kohlschreiber, Poduzetnik, Poreč, Radek Štěpánek, Rafael Nadal, Rat u Bosni i Hercegovini, Rijeka, Robin Söderling, Roger Federer, Roland Garros, Rotterdam, Rudnik, Rusija, Sankt-Peterburg, Sanremo, Simone Bolelli, Sjedinjene Američke Države, Slaven Letica, Somdev Devvarman, Sportske novosti, Srbija, Stanislas Wawrinka, Tenis, Tim Henman, Tomáš Berdych, Tommy Haas, Trgovina, Triler, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajinci, Umag, US Open, Večernji list, Viktor Troicki, Vinkovci, Washington, Wimbledon, XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020., Zagreb, Zagreb Indoors, Zagrebački velesajam, 1. studenoga, 10. siječnja, 10. veljače, 11. listopada, 11. siječnja, 13. veljače, 14. veljače, 15. srpnja, 16. lipnja, 16. srpnja, 16. veljače, 17. lipnja, 19. listopada, 1988., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2022., 21. kolovoza, 21. stoljeće, 21. svibnja, 21. veljače, 23. veljače, 24. kolovoza, 25. lipnja, 25. listopada, 25. srpnja, 25. veljače, 26. veljače, 28. rujna, 29. kolovoza, 3. listopada, 3. srpnja, 30. listopada, 6. svibnja, 7. svibnja, 7. veljače, 8. kolovoza, 8. rujna, 8. veljače, 9. svibnja, 9. travnja, 9. veljače. Proširite indeks (132 više) »

Aleksandar Dolgopolov

Aleksandar Aleksandrovič Dolgopolov (ukr. Олександр Олександрович Долгополов) (Kijev, Ukrajina, 7. studenog 1988.) je ukrajinski tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Aleksandar Dolgopolov · Vidi više »

Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Novi!!: Marin Čilić i Američki dolar · Vidi više »

Andrew Murray

* Andrew Murray (gvajanski boksač) (1971. – 2002.), gvajanski boksač 1990-ih i 2000-ih.

Novi!!: Marin Čilić i Andrew Murray · Vidi više »

Andy Murray

Andrew "Andy" Murray (Glasgow, 15. svibnja 1987.), škotski tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Andy Murray · Vidi više »

Andy Roddick

Andy Roddick (30. kolovoza 1982.), umirovljeni američki tenisač, bivši svjetski broj 1.

Novi!!: Marin Čilić i Andy Roddick · Vidi više »

Arnaud Clément

Arnaud Clément (Aix-en-Provence, Francuska, 17. prosinca 1977.) je bivši francuski tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Arnaud Clément · Vidi više »

ATP turnir

ATP turnir je ime natjecanja u tenisu koje organizira svjetska organizacija Association of Tennis Professionals (ATP).

Novi!!: Marin Čilić i ATP turnir · Vidi više »

ATP World Tour Masters 1000

ATP World Tour Masters 1000 je serija devet teniskih turnira.

Novi!!: Marin Čilić i ATP World Tour Masters 1000 · Vidi više »

ATP-ova ljestvica

ATP-ova ljestvica je popis tenisača koji sastavlja Udruga teniskih profesionalaca (ATP) temeljem rezultata tenisača na ATP-ovim i ITF-ovim turnirima.

Novi!!: Marin Čilić i ATP-ova ljestvica · Vidi više »

Australian Open

Australian Open je prvi u nizu Grand Slam turnira.

Novi!!: Marin Čilić i Australian Open · Vidi više »

Športska dvorana Žatika

Sportska dvorana "Žatika" višenamjenska je športska dvorana u Poreču.

Novi!!: Marin Čilić i Športska dvorana Žatika · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Marin Čilić i Švicarska · Vidi više »

Ženeva

Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.

Novi!!: Marin Čilić i Ženeva · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Marin Čilić i Češka · Vidi više »

Česi

Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).

Novi!!: Marin Čilić i Česi · Vidi više »

Čitluk

Čitluk je gradić i općina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, BiH.

Novi!!: Marin Čilić i Čitluk · Vidi više »

Basel

Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.

Novi!!: Marin Čilić i Basel · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Marin Čilić i Beč · Vidi više »

Bernard Tomić

Bernard Tomić (engl. Bernard Tomic) (Stuttgart, 21. listopada 1992.), australski je profesionalni tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Bernard Tomić · Vidi više »

Boksit

'''Boksit''' Boksit je mineralni materijal sastavljen od aluminijskih hidroksida Al2O3H2O, koji su poznati kao minerali dijaspor, bemit i sporogelit, i od aluminijskog hidroksida Al2O3.3H2O, koji je poznat kao mineral hidrargilit.

Novi!!: Marin Čilić i Boksit · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Marin Čilić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Casablanca

Casablanca je najveći grad Maroka (3,1 milijun stanovnika, tj. 3,85 u širem području grada, po popisu iz rujna 2005.), te glavna marokanska luka na Atlantskom oceanu.

Novi!!: Marin Čilić i Casablanca · Vidi više »

Chennai

Chennai (poznat i kao Madras) je četvrti grad po veličini u Indiji i glavni grad savezne države Tamil Nadu.

Novi!!: Marin Čilić i Chennai · Vidi više »

Cincinnati, Ohio

Cincinnati je grad u američkoj saveznoj državi Ohio.

Novi!!: Marin Čilić i Cincinnati, Ohio · Vidi više »

Croatia Open Umag

Središnji stadion u Umagu Naziv teniskog stadiona Carlos Moyá, peterostruki pobjednik Umaga Austrijanac Thomas Muster osvajao je Umag 1992., 1993. i 1995. Marin Čilić prvi je Hrvat nakon Gorana Prpića s naslovom Umaga Španjolci (na slici pobjednik iz 2013. Tommy Robredo) apsolutni su vladari umaškog turnira, s 10 naslova i još 8 nastupa u završnicama Croatia Open Umag teniski je turnir iz ATP World Tour 250 serije, koji se od 1990. godine održava u Umagu.

Novi!!: Marin Čilić i Croatia Open Umag · Vidi više »

David Ferrer

David "Ferru" Ferrer Ern (Jávea/Xàbia, 2. travnja 1982.) bivši je španjolski profesionalni tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i David Ferrer · Vidi više »

David Nalbandian

David Nalbandian (Unquillo, Cordoba, 1. siječnja 1982.), umirovljeni je argentinski tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i David Nalbandian · Vidi više »

Davisov kup

Davisov kup Davisov kup ime je svjetskog prvenstva u tenisu koje se održava svake godine od 1900. godine.

Novi!!: Marin Čilić i Davisov kup · Vidi više »

Doping

Doping je način na koji sportaši zloupotrebom kemijskih sredstava, ali i drugim vrstama medicinskih intervencija (npr. zamjena krvi), pokušavaju nadmašiti u rezultatima ostale sportaše ili najbolje rezultate na štetu svojeg zdravlja.

Novi!!: Marin Čilić i Doping · Vidi više »

Dubai

Dubai (دبيّ), glavni grad emirata Dubaija.

Novi!!: Marin Čilić i Dubai · Vidi više »

Fabio Fognini

Fabio "Fogna" Fognini (Sanremo, 24. svibnja 1987.) talijanski je profesionalni tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Fabio Fognini · Vidi više »

Fernando González

Fernando Francisco González Ciuffardi ili kraće Fernando González (Santiago, 29. srpnja 1980.) je profesionalni tenisač iz Čilea.

Novi!!: Marin Čilić i Fernando González · Vidi više »

Fernando Verdasco

Fernando Verdasco (Madrid, Španjolska, 15. listopada 1983.), španjolski tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Fernando Verdasco · Vidi više »

Francuzi

Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.

Novi!!: Marin Čilić i Francuzi · Vidi više »

Gaël Monfils

Gaël Sebastien Monfils (Pariz, 1. rujna 1986.) francuski je profesionalni tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Gaël Monfils · Vidi više »

Goran Ivanišević

Goran Ivanišević (Split, 13. rujna 1971.) je umirovljeni hrvatski tenisač, do 2021. bio je jedini Hrvat koji je osvojio Wimbledon (2001.). Također je i jedini tenisač u povijesti koji je pobijedio na Wimbledonu s pozivnicom, kao i tenisač s najnižim plasmanom u vrijeme pobjede - 125.

Novi!!: Marin Čilić i Goran Ivanišević · Vidi više »

Grand Slam

Grand Slam ili Istinski Grand Slam (True Grand Slam) u tenisu predstavlja osvajanje sva četiri najveća turnira u istoj kalendarskoj godini.

Novi!!: Marin Čilić i Grand Slam · Vidi više »

Gstaad

Gstaad Gstaad je selo u švicarskim Alpama, nadmorske visine 1050 m, s oko 2.500 stanovnika.

Novi!!: Marin Čilić i Gstaad · Vidi više »

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Marin Čilić i Hercegovina · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Marin Čilić i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Marin Čilić i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska Republika Herceg-Bosna

Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica unutar Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28.

Novi!!: Marin Čilić i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Vidi više »

Hrvatska teniska reprezentacija

Mariom Ančićem 5. ožujka 2011. Logotip Hrvatskog teniskog saveza Hrvatska teniska reprezentacija predstavlja Hrvatsku na međunarodnim reprezentativnim teniskim natjecanjima, kao što su Davisov kup i Olimpijske igre.

Novi!!: Marin Čilić i Hrvatska teniska reprezentacija · Vidi više »

Hrvatski teniski savez

Hrvatski teniski savez (međunarodni naziv: Croatian tennis association) je krovna hrvatska teniska organizacija sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Marin Čilić i Hrvatski teniski savez · Vidi više »

Igor Andrejev

Igor Valerievič Andrejev (rus. И́горь Вале́рьевич Андре́ев) (Moskva, Rusija, 14. srpnja 1983.) je umirovljeni ruski tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Igor Andrejev · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Marin Čilić i Indija · Vidi više »

Istanbul

Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: Marin Čilić i Istanbul · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Marin Čilić i Italija · Vidi više »

Ivan Dodig

Ivan Dodig (Mostar, 2. siječnja 1985.), hrvatski je tenisač. Počeo je igrati s osam godina, a profesionalno se tenisom bavi od 2004. Član je hrvatske teniske reprezentacije.

Novi!!: Marin Čilić i Ivan Dodig · Vidi više »

Ivan Ljubičić

Ivan Ljubičić (Banja Luka, 19. ožujka 1979.) umirovljeni je hrvatski tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Ivan Ljubičić · Vidi više »

Ivo Karlović

Ivo Karlović 2011. Ivo Karlović (Zagreb, 28. veljače 1979.), hrvatski tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Ivo Karlović · Vidi više »

Janko Tipsarević

Janko Tipsarević (sr. Јанко Типсаревић, Beograd, 22. lipnja 1984.), umirovljeni je srbijanski profesionalni tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Janko Tipsarević · Vidi više »

Jürgen Melzer

Jürgen Melzer (Beč, 22. svibnja 1981.) austrijski je profesionalni tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Jürgen Melzer · Vidi više »

Juan Carlos Ferrero

Juan Carlos Ferrero (Onteniente, 12. veljače 1980.), španjolski tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Juan Carlos Ferrero · Vidi više »

Juan Martín del Potro

Juan Martín del Potro (Tandil, 23. rujna 1988.) umirovljeni je argentinski tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Juan Martín del Potro · Vidi više »

Južna Koreja

Južna Koreja (službeno Republika Koreja,; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji.

Novi!!: Marin Čilić i Južna Koreja · Vidi više »

Kei Nishikori

Kei Nishikori (jap. 錦織 圭, Matsue, 29. prosinca 1989.) japanski je profesionalni tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Kei Nishikori · Vidi više »

Kineziološki fakultet u Zagrebu

Kineziološki fakultet je akademska nastavna i znanstvena institucija, jedna od mlađih članica Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Marin Čilić i Kineziološki fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Košarka

tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.

Novi!!: Marin Čilić i Košarka · Vidi više »

Ljubljanska banka

Ljubljanska banka, sa sjedištem u Ljubljani, bila je jedna od tri najveće i najuglednije banke SFRJ.

Novi!!: Marin Čilić i Ljubljanska banka · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Marin Čilić i London · Vidi više »

Lovro Zovko

Lovro Zovko (rođen 18. ožujka, 1981. u Zagrebu) - hrvatski tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Lovro Zovko · Vidi više »

Mardy Fish

Mardy Fish (9. prosinca 1981.), bivši američki profesionalni tenisač i od 2015.

Novi!!: Marin Čilić i Mardy Fish · Vidi više »

Mario Ančić

Mario Ančić (Split, 30. ožujka 1984.), bivši hrvatski tenisač, jedan od četiri šampiona sa splitskih Firula uz Gorana Ivaniševića, Željka Franulovića i Nikolu Pilića.

Novi!!: Marin Čilić i Mario Ančić · Vidi više »

Marseille

Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.

Novi!!: Marin Čilić i Marseille · Vidi više »

Mate Pavić

Mate Pavić (Split, 4. srpnja 1993.), hrvatski je tenisač i trenutni broj 1 u igri parova u svijetu.

Novi!!: Marin Čilić i Mate Pavić · Vidi više »

München

München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.

Novi!!: Marin Čilić i München · Vidi više »

Međugorje

Međugorje je naseljeno mjesto u općini Čitluk, Federacija BiH, BiH.

Novi!!: Marin Čilić i Međugorje · Vidi više »

Mihail Južnjij

Mihail Mihailovič Južnjij (Moskva, 25. lipnja 1982.) ruski je profesionalni tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Mihail Južnjij · Vidi više »

Miloš Raonić

Miloš Raonić (srpski/crnogorski Милош Раонић; Podgorica, 27. prosinca 1990.) profesionalni je kanadski tenisač srpsko-crnogorskog podrijetla.

Novi!!: Marin Čilić i Miloš Raonić · Vidi više »

Monako

Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi. Trenutni šef države je monegaški knez Albert II. od Monaka, koji obnaša dužnost od 2005. godine. Monako je najgušće naseljena država na svijetu i s ukupno površinom od 2,03 km2 druga je najmanja država na svijetu.

Novi!!: Marin Čilić i Monako · Vidi više »

Monte Carlo

Monte Carlo Monte Carlo je područje u kneževini Monako i njezin neslužbeni glavni grad.

Novi!!: Marin Čilić i Monte Carlo · Vidi više »

Montréal

Montréal (francuski izgovor:, engleski: Montreal, engleski izgovor) je drugi po veličini grad u Kanadi i najveći grad pokrajine Québec.

Novi!!: Marin Čilić i Montréal · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Marin Čilić i Moskva · Vidi više »

Mostar

Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Marin Čilić i Mostar · Vidi više »

New Haven, Connecticut

New Haven je grad u američkoj saveznoj državi Connecticut.

Novi!!: Marin Čilić i New Haven, Connecticut · Vidi više »

Nicolás Almagro

Nicolás Almagro Sánchez Rolle (Murcia, 21. kolovoza 1985.) bivši je španjolski profesionalni tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Nicolás Almagro · Vidi više »

Nikola Mektić

Nikola Mektić (Zagreb, 24. prosinca 1988.), hrvatski tenisač i trenutni broj 2 u igri parova u svijetu.

Novi!!: Marin Čilić i Nikola Mektić · Vidi više »

Nikola Pilić

Nikola Pilić (Split, 27. kolovoza 1939.) je bivši hrvatski tenisač i teniski trener.

Novi!!: Marin Čilić i Nikola Pilić · Vidi više »

Nikolaj Davydenko

Nikolaj Vladimirovič Davidenko (rus. Николай Владимирович Давыденко, ukr. Микола Володимирович Давиденко); (Siverodoneck, Ukrajina, 2. srpnja 1981.); ruski je umirovljeni tenisač ukrajinskog podrijetla.

Novi!!: Marin Čilić i Nikolaj Davydenko · Vidi više »

Nizozemci

Nizozemci (sebe zovu Nederlanders) su zapadnogermanski narod nastanjen u Nizozemskoj, srodan Frizima i Flamancima, s najvećom koncentracijom u području donjeg toka Rajne.

Novi!!: Marin Čilić i Nizozemci · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Marin Čilić i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Marin Čilić i Njemačka · Vidi više »

Nogomet

Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.

Novi!!: Marin Čilić i Nogomet · Vidi više »

Novak Đoković

Novak Đoković (srp. ćir. Новак Ђоковић; Beograd, 22. svibnja 1987.), srbijanski je profesionalni tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Novak Đoković · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Marin Čilić i Pariz · Vidi više »

Peking

Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.

Novi!!: Marin Čilić i Peking · Vidi više »

Philipp Kohlschreiber

Philipp Eberhard Hermann Kohlschreiber (Augsburg, 16. listopada 1983.) umirovljeni je njemački tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Philipp Kohlschreiber · Vidi više »

Poduzetnik

Poduzetnik je vlasnik poduzeća i osoba koja upravlja resursima (ljudskim i materijalnim) i preuzima rizik da bi ostvario dobit.

Novi!!: Marin Čilić i Poduzetnik · Vidi više »

Poreč

Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad na zapadu Hrvatske smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.

Novi!!: Marin Čilić i Poreč · Vidi više »

Radek Štěpánek

Radek Štěpánek (Karviná, 27. studenog 1978.) je bivši profesionalni tenisač iz Češke.

Novi!!: Marin Čilić i Radek Štěpánek · Vidi više »

Rafael Nadal

Nadal na meču Rafael "Rafa" Nadal Parera (Manacor, Mallorca, Španjolska, 3. lipnja 1986.) profesionalni je španjolski tenisač i trenutačno svjetski broj 2.

Novi!!: Marin Čilić i Rafael Nadal · Vidi više »

Rat u Bosni i Hercegovini

Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.

Novi!!: Marin Čilić i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Marin Čilić i Rijeka · Vidi više »

Robin Söderling

Robin Söderling (Tibro, 14. kolovoza 1984.) švedski je tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Robin Söderling · Vidi više »

Roger Federer

Roger Federer (Basel, Švicarska, 8. kolovoza 1981.), umirovljeni je švicarski tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Roger Federer · Vidi više »

Roland Garros

'''Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros''' (središnji stadion). Roland Garros (ili "Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros" fra. Internationaux de France de Roland-Garros) ime je teniskog turnira u Parizu, koji spada u seriju Grand Slam turnira.

Novi!!: Marin Čilić i Roland Garros · Vidi više »

Rotterdam

Rotterdam je grad u Nizozemskoj.

Novi!!: Marin Čilić i Rotterdam · Vidi više »

Rudnik

Ujedinjenom Kraljevstvu Rudnik je mjesto u/na Zemljinoj kori na kojem se otkopavaju razne vrste mineralnih sirovina.

Novi!!: Marin Čilić i Rudnik · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Marin Čilić i Rusija · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Marin Čilić i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Sanremo

San Remo je grad na zapadnoligurskoj obali Mediterana, na sjeverozapadu Italije.

Novi!!: Marin Čilić i Sanremo · Vidi više »

Simone Bolelli

Simone Bolelli (Bologna, 8. listopada 1985.) talijanski je profesionalni tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Simone Bolelli · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Marin Čilić i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Slaven Letica

Slaven Letica (Podgora, 28. lipnja 1947. – Zagreb, 25. listopada 2020.) bio je hrvatski sociolog, kolumnist, publicist, političar i sveučilišni profesor.

Novi!!: Marin Čilić i Slaven Letica · Vidi više »

Somdev Devvarman

Somdev Devvarman 2013. godine Somdev Devvarman (Guwahati, 13. veljače 1985.) indijski je profesionalni tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Somdev Devvarman · Vidi više »

Sportske novosti

Sportske novosti, hrvatski športski dnevni list iz Zagreba.

Novi!!: Marin Čilić i Sportske novosti · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Marin Čilić i Srbija · Vidi više »

Stanislas Wawrinka

Stanislas Wawrinka (Lausanne, 28. ožujka 1985.) švicarski je profesionalni tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Stanislas Wawrinka · Vidi više »

Tenis

Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.

Novi!!: Marin Čilić i Tenis · Vidi više »

Tim Henman

Tim Henman (Oxford, 9. rujna 1973.), umirovljeni je engleski tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Tim Henman · Vidi više »

Tomáš Berdych

Tomáš Berdych (Valašské Meziříčí, 17. rujna 1985.) bivši je češki tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Tomáš Berdych · Vidi više »

Tommy Haas

Tommy Haas (Hamburg, Njemačka, 3. travnja 1978.) je njemački tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Tommy Haas · Vidi više »

Trgovina

Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).

Novi!!: Marin Čilić i Trgovina · Vidi više »

Triler

Triler (eng. thriller) je široki žanr koji obuhvaća film, književnost i televiziju.

Novi!!: Marin Čilić i Triler · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Marin Čilić i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukrajinci

Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.

Novi!!: Marin Čilić i Ukrajinci · Vidi više »

Umag

Umag (tal. Umago) grad je na zapadu Hrvatske, u Istarskoj županiji.

Novi!!: Marin Čilić i Umag · Vidi više »

US Open

Američka tenisačica Raveena Kingsley na US Openu 2015. US Open, punim nazivom The United States Open Tennis Championships (Otvoreno prvenstvo SAD-a), je dvotjedni godišnji teniski turnir na tvrdoj podlozi koji se održava potkraj kolovoza i početkom rujna, moderna inačica najstarijega teniskoga prvenstva na svijetu, Državnoga prvenstva Sjedinjenih Država, za čiju se titulu tenisači natječu još od 1881. godine.

Novi!!: Marin Čilić i US Open · Vidi više »

Večernji list

Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Marin Čilić i Večernji list · Vidi više »

Viktor Troicki

Viktor Troicki (Beograd, 10. veljače 1986.) je srbijanski tenisač.

Novi!!: Marin Čilić i Viktor Troicki · Vidi više »

Vinkovci

Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Marin Čilić i Vinkovci · Vidi više »

Washington

Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Marin Čilić i Washington · Vidi više »

Wimbledon

Court No.1, Wimbledon 2004. godine Trofeji Wimbledon (engl. The Championships, Wimbledon) najstariji je i najugledniji turnir u tenisu.

Novi!!: Marin Čilić i Wimbledon · Vidi više »

XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020.

jena s motivom XXXII. Olimpijskih igara u Tokiju Novi nacionalni stadion u Tokiju Države sudionice s brojem natjecatelja XXXII.

Novi!!: Marin Čilić i XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020. · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Marin Čilić i Zagreb · Vidi više »

Zagreb Indoors

PBZ Zagreb Indoors bio je dio ATP turnira koji se održavao u Zagrebu.

Novi!!: Marin Čilić i Zagreb Indoors · Vidi više »

Zagrebački velesajam

Zagrebački velesajam (ZV) je naziv za tvrtku koja organizira gospodarske izložbe ili sajamske priredbe, a bio je i sinonim za dvije najveće (i svojevremeno jedine) sajamske priredbe: Zagrebački velesajam (proljetni) i Zagrebački velesajam (jesenski).

Novi!!: Marin Čilić i Zagrebački velesajam · Vidi više »

1. studenoga

1.

Novi!!: Marin Čilić i 1. studenoga · Vidi više »

10. siječnja

10.

Novi!!: Marin Čilić i 10. siječnja · Vidi više »

10. veljače

10.

Novi!!: Marin Čilić i 10. veljače · Vidi više »

11. listopada

11.

Novi!!: Marin Čilić i 11. listopada · Vidi više »

11. siječnja

11.

Novi!!: Marin Čilić i 11. siječnja · Vidi više »

13. veljače

13.

Novi!!: Marin Čilić i 13. veljače · Vidi više »

14. veljače

14.

Novi!!: Marin Čilić i 14. veljače · Vidi više »

15. srpnja

15.

Novi!!: Marin Čilić i 15. srpnja · Vidi više »

16. lipnja

16.

Novi!!: Marin Čilić i 16. lipnja · Vidi više »

16. srpnja

16.

Novi!!: Marin Čilić i 16. srpnja · Vidi više »

16. veljače

16.

Novi!!: Marin Čilić i 16. veljače · Vidi više »

17. lipnja

17.

Novi!!: Marin Čilić i 17. lipnja · Vidi više »

19. listopada

19.

Novi!!: Marin Čilić i 19. listopada · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Marin Čilić i 1988. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Marin Čilić i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Marin Čilić i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Marin Čilić i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Marin Čilić i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Marin Čilić i 2008. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Marin Čilić i 2009. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Marin Čilić i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Marin Čilić i 2011. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Marin Čilić i 2012. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Marin Čilić i 2013. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Marin Čilić i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Marin Čilić i 2015. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Marin Čilić i 2016. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Marin Čilić i 2017. · Vidi više »

2022.

200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.

Novi!!: Marin Čilić i 2022. · Vidi više »

21. kolovoza

21.

Novi!!: Marin Čilić i 21. kolovoza · Vidi više »

21. stoljeće

Početak 21.

Novi!!: Marin Čilić i 21. stoljeće · Vidi više »

21. svibnja

21.

Novi!!: Marin Čilić i 21. svibnja · Vidi više »

21. veljače

21.

Novi!!: Marin Čilić i 21. veljače · Vidi više »

23. veljače

23.

Novi!!: Marin Čilić i 23. veljače · Vidi više »

24. kolovoza

24.

Novi!!: Marin Čilić i 24. kolovoza · Vidi više »

25. lipnja

25.

Novi!!: Marin Čilić i 25. lipnja · Vidi više »

25. listopada

25.

Novi!!: Marin Čilić i 25. listopada · Vidi više »

25. srpnja

25.

Novi!!: Marin Čilić i 25. srpnja · Vidi više »

25. veljače

25.

Novi!!: Marin Čilić i 25. veljače · Vidi više »

26. veljače

26.

Novi!!: Marin Čilić i 26. veljače · Vidi više »

28. rujna

28.

Novi!!: Marin Čilić i 28. rujna · Vidi više »

29. kolovoza

29.

Novi!!: Marin Čilić i 29. kolovoza · Vidi više »

3. listopada

3.

Novi!!: Marin Čilić i 3. listopada · Vidi više »

3. srpnja

3.

Novi!!: Marin Čilić i 3. srpnja · Vidi više »

30. listopada

30.

Novi!!: Marin Čilić i 30. listopada · Vidi više »

6. svibnja

6.

Novi!!: Marin Čilić i 6. svibnja · Vidi više »

7. svibnja

7.

Novi!!: Marin Čilić i 7. svibnja · Vidi više »

7. veljače

7.

Novi!!: Marin Čilić i 7. veljače · Vidi više »

8. kolovoza

8.

Novi!!: Marin Čilić i 8. kolovoza · Vidi više »

8. rujna

8.

Novi!!: Marin Čilić i 8. rujna · Vidi više »

8. veljače

8.

Novi!!: Marin Čilić i 8. veljače · Vidi više »

9. svibnja

9.

Novi!!: Marin Čilić i 9. svibnja · Vidi više »

9. travnja

9.

Novi!!: Marin Čilić i 9. travnja · Vidi više »

9. veljače

9.

Novi!!: Marin Čilić i 9. veljače · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »