Komunikacija

698 odnosi: Abdikacija, Adolf Hitler, Afroamerikanci, Agram, die Hauptstadt Kroatiens, Aleksandar I. Karađorđević, Alojzije Mišić, Alojzije Stepinac, Aluminij, Andrija Artuković, Andro Vrkljan, Ante Pavelić, Ante Vokić, Antun Barac, Antun Motika, Arhitektura, Arijska rasa, Atentat, Atentat u Marseilleu, Atentat u Narodnoj skupštini 1928., August Cesarec, August Košutić, Austro-Ugarska, Austrougarska vojska, Đakovo, Đuro Đaković Holding, Šćedro, Šestosiječanjska diktatura, Šibenik, Šipan, Španjolska, Šuma, Žandarmerija, Željko Karaula (povjesničar), Ženevske konvencije, Ženska loza ustaškog pokreta, Židovi, Židovi u Hrvatskoj, Časnik, Časopis za suvremenu povijest, Česi u Hrvatskoj, Četnički pokolj u Avtovcu 28. lipnja 1941., Četnici u NDH, Ćirilica, Balkan, Banica (novac), Banja Luka, Banovina Hrvatska, Banski stol, Baranja, Bari, ..., Benito Mussolini, Berlin, Berlinski filharmoničari, Bihać, Bitka na Kozari, Bitka na Neretvi, Bitka za Odžak, Bitka za Split 1943., Bjelovar, Bleiburška tragedija, Bleiburg (grad), Bošnjaci, Božidar Adžija, Božidar Magovac, Bojna, Boka kotorska, Boks, Boksit, Borbeno oklopno vozilo, Bosanska Posavina, Bosansko Grahovo, Bosna i Hercegovina, Brač, Branko Bogunović, Brigada, Brigadeführer, Brijuni, Brodogradnja, Bruno Bušić, Budimpešta, Bugarska, Cijena, Crna Gora, Crna legija, Crno tržište, Crnogorska narodna vojska (1945.), Crvena armija, Dalmacija, Dan D, Dan ustanka naroda Hrvatske, Danska, David Riesman, Džafer Kulenović, Džamija, De facto, De jure, Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, Desant na Drvar, Diktator, Diktatura, Dobrovoljačka antikomunistička milicija, Dom hrvatskih likovnih umjetnika, Domobranske radne postrojbe, Domovinski rat, Donji Lapac, Dragoljub (Draža) Mihailović, Drava, Državljanstvo NDH, Državna radna služba, Državni proračun, Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji, Državno područje, Drina, Drinska banovina, Drugi svjetski rat, Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Drvar, Dušan Simović, Dubrovnik, Dugo Selo, Edmund Glaise von Horstenau, Edmund Veesenmayer, Edo Bulat, Edo Murtić, Episkop (pravoslavlje), Eugen Dido Kvaternik, Europa, Europski parlament, Fašizam, Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, Fedor Dragojlov, FIFA, Finska, Francova diktatura, Franjo Bučar, Fridrik II. Veliki, Galeazzo Ciano, Garešnica, Genocid, Gerilsko ratovanje, Gestapo, Glad, Glavni ustaški stan, Glina (grad), Gospić, Gospodarstvo, Gračac, Građansko pravo, Grad, Grb Republike Hrvatske, Grga Novak, Gruda, Gudovac, Guvernatorat Dalmacija, Guverner, HAŠK, HŠK Concordia Zagreb, Heinrich Himmler, Helsinki, Hercegovina, Hilmija Bešlagić, Hiperinflacija, Holokaust, Holokaust u NDH, Hrana, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska šutnja, Hrvatska biskupska konferencija, Hrvatska državna banka, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska enciklopedija (Ujević), Hrvatska građanska i seljačka zaštita, Hrvatska pravoslavna Crkva, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata, Hrvatska stranka prava, Hrvatska stranka prava (1919.), Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji, Hrvatska zrakoplovna legija, Hrvatske obrambene snage, Hrvatske oružane snage, Hrvatski državni sabor, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Hrvatski jezik, Hrvatski krugoval, Hrvatski list, Hrvatski list (dnevni list, Osijek), Hrvatski nacionalizam, Hrvatski narod (Zagreb), Hrvatski nogometni savez, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski radiša, Hrvatski radio, Hrvatski rukometni savez, Hrvatski sabor, Hrvatski slikopisni tjednik, Hrvatski socijalizam, Hrvatski sokol, Hrvatski vladari, Hrvatski vojnik, Hrvatsko domobranstvo (NDH), Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu (Košutić), Hrvatsko jedinstvo, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Hrvatsko pitanje, Hrvatsko proljeće, Hrvatsko zagorje, Hrvoje Matković, Hum na Sutli, Hvar, Industrija, Inflacija, Interes, Investicija, Ion Antonescu, Islam, Istočna Hercegovina, Istočna Pruska, Istočno bojište (Drugi svjetski rat), Italija, Ivan Šubašić, Ivan Goran Kovačić, Ivan Košutić, Ivan Krajačić, Ivan Meštrović, Ivan Prpić (general), Ivanko Farolfi, Ivo Goldstein, Ivo Lola Ribar, Ivo Režek, JA, Jadransko more, Janka-puszta, Japan, Jere Jareb, Jesen, Jezdimir Dangić, Jimmy Lyggett, Joachim von Ribbentrop, Joža Horvat, Josip Badalić, Jozo Kljaković, Jozo Tomašević, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavenski dinar, Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata, Julijanski kalendar, Julije Makanec, Juraj Krnjević, Jure Francetić, Jure Kaštelan, Jure Krišto, Jutarnji list, Kalifornija, Kanonik, Kapitulacija Italije, Karlovac, Katoličanstvo, Katoličanstvo u Hrvata, Katolička Crkva u NDH, Kazna, Kazneno pravo, KBC Zagreb, Knin, Kninska operacija, Koločep, Kolonizacija, Komunistička partija Hrvatske, Konavle, Koncentracijski logor, Koncentracijski logor Jasenovac, Kondominij, Konstantin Kammerhofer, Kopnena vojska NDH, Koprivnica, Korčula, Korijenski pravopis, Kotar, Kozaci, Kozara, Kralj, Kraljevina Crna Gora (1941.), Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Mađarska, Kraljevina Srbija, Kraljevska jugoslavenska vojska, Krštenje, Krešimir Galović, Križari (gerila), Križevci, Kronologija ustaških zločina 1941., Krsto Hegedušić, Krunoslav Draganović, Kulin (ban), Kult ličnosti, Kuna (NDH), Kupinec, Kvisling, Lepoglava, Lički ustanak, Liga naroda, Lijepa naša domovino, Lika, Lisinski (1944.), Ljubo Miloš, Ljubuški, Ljudevit Tomašić, Logor Slana na Pagu, Lokrum, Lopud, Lovro von Matačić, Luterani, Mađari, Madrid, Mane Rokvić, Marija Bistrica, Mario Roatta, Marionetska država, Marko Došen, Marseille, Mate Ujević, Matica hrvatska, Maun (otok), Međimurje (regija), Međimurska županija, Međunarodni olimpijski odbor, Mehmed Alajbegović, Meho Mehičić, Metropolit, Mihovil Pavlek Miškina, Mijo Bzik, Miklós Horthy, Milan Aćimović, Milan Nedić, Mile Budak, Milka Trnina, Mirko Deanović, Miroslav Krleža, Mladen Lorković, Mobilizacija, Momčilo Đujić, Monarhija, Monopol, Mornarica Nezavisne Države Hrvatske, Mostar, Muslimani (narod), Nacionalizacija, Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, Nacionalsocijalizam, Nada Kisić Kolanović, Narod, Narodna zaštita, Narodne novine, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Narodnooslobodilački pokret, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Natalitet, Nürnberški zakoni, Nedićeva Srbija, Nezaposlenost, Nezavisna Država Hrvatska, Nijemci u Hrvatskoj, Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj, Nova Gradiška, Novi Pazar, Novinska agencija Velebit, Novotvorenice, Oberkommando der Wehrmacht, Obrovac, Obrt, Odžak, Ognjen Prica, Oktavijan Miletić, Okupacija, Opća i nacionalna enciklopedija, Općina, Operacija Barbarossa, Operacija Trio, Operativna zona Jadransko primorje, Oružništvo, Osijek, Osman Kulenović, Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Otokar Keršovani, Pag, Paravojna postrojba, Paravojne ustaške postrojbe, Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1938., Partizani, Patrijarh, Paul Bader, Pavelić, Pearl Harbor, Havaji, Petar II. Karađorđević, Petokraka zvijezda, Philip J. Cohen, Pistoia, Poštanska štedionica (NDH), Poglavnik, Poglavnikov tjelesni zdrug, Pohrvaćenje, Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941., Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941., Pokolj u glinskoj crkvi, Pokolj u Gudovcu, Pokolj u potkamešničkim selima 28. i 29. ožujka 1944., Pokrata, Poljoprivreda, Pomorstvo, Popis nepriznatih država, Porajmos, Porez, Postotak, Pravopis, Pravosuđe, Predsjednik države, Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Predsjednik vlade, Prevlaka (zemljopis), Princ, Prisilni rad, Proizvod, Promet, Propaganda, Protektorat, Protukomunizam, Pruska, Prva hrvatska štedionica, Puč, Pukovnik, Radioodašiljač, Rapalski ugovor, Rashod, Rasizam, Raspad Kraljevine Jugoslavije, Ratni zarobljenik, Ravnateljstvo za javni red i sigurnost, Reichsmarka, Reparacija, Resurs, Rijeka, Rim, Rimski ugovori, Rimski ugovori (1941.), Roba, Romi, Romi u Hrvatskoj, Romski jezik, Ronald Reagan, Rudnik, Rumunjska, Sabirni logor Danica, Sabirni logor Jadovno, Sabirni logor Stara Gradiška, Sabotaža, Sandžak, Sarajevo, Sarajevska rezolucija, Savez komunista Jugoslavije, Saveznička invazija na Siciliju, Saveznici, Savojska dinastija, Schutzstaffel, Severin, Sida Košutić, Siegfried Kasche, Sile Osovine, Sinagoga, Siromaštvo, Sirovine, Sjedinjene Američke Države, Slaveni, Slavko Štancer, Slavko Goldstein, Slavko Kolar, Slavko Kvaternik, Slavonija, Slavonski Brod, Sljeme, Slobodan Novak, Slovačka Republika (1939. – 1945.), Slovaci u Hrvatskoj, Slovenci, Slovensko domobranstvo, Smrtna kazna, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Socijalistička Republika Hrvatska, Sovjetski Savez, Split, Sporazum Cvetković–Maček, Spremnost, Srb, Srbi, Srbi u Hrvatskoj, Srbi u NDH, Srbi u NDH: Broj žrtava, Srbizacija, Srijem, Srijemska bojišnica, Srijemska Mitrovica, Srpska pravoslavna Crkva, Stanovništvo, Stara Gradiška, Starohrvatska kruna, Stjepan Radić, Stol sedmorice, Straža na Drini, Stranka prava, Sušak, Suverenitet, Svetice, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Zagrebu, Svjetska poštanska unija, TA48, Talijanizacija, Talijanska lira, Talijanska Socijalna Republika, Teheranska konferencija, Teritorijalno more, Teror, Terorizam, The New York Times, Tiskarstvo, Tko je tko u NDH, Tomislav II., Tomislav Jonjić, Tona, Totalitarizam, Travanjski rat, Treći Reich, Trg bana Jelačića (Zagreb), Trg svetog Marka, Trgovina, Trianonski ugovor, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Trojni pakt, Tuđice, Turska, Tvrtko Jakovina, UDBA, Ujedinjeno Kraljevstvo, Urbanizam, Urota Lorković-Vokić, Ustaše, Ustaška mladež, Ustaška nadzorna služba, Ustaška vojnica, Ustaški sabirni logori, Ustanak u Hercegovini 1941., Ustav, Ustav Republike Hrvatske, Vaganjac, Valuta, Vatikan, Velebit, Velika župa Baranja, Velika župa Dubrava, Velika župa Hum, Velika župa Krbava-Psat, Velika župa Livac-Zapolje, Velika župa Sidraga-Ravni Kotari, Velika Mađarska, Velika Srbija, Veliki Grđevac, Velikosrpska ideologija, Venecija, Venecijanski bijenale, Vetrinj, Višijska Francuska, Vice Vukojević, Viki Glovacki, Viktor Emanuel III., Viktor Gutić, Vilko Begić, Vinko Krišković, Vinko Nikolić, Vittorio Ambrosio, Vjekoslav Afrić, Vjekoslav Luburić, Vjekoslav Vrančić, Vlada, Vlada Nezavisne Države Hrvatske, Vladimir Žerjavić, Vladimir Geiger, Vladimir Laxa, Vladimir Nazor, Vladko Maček, Vlado Singer, Vlasenica, Vlast, VMRO, Vojna uprava u Srbiji (1941. – 1944.), Vojni bjegunac, Volksdeutsche, Vrbovec, Wehrmacht, Za dom spremni, Zagreb, Zagrebačka sinagoga, Zastava Italije, Zastava Republike Hrvatske, Zdravko Dizdar, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, Zenica, Zlatni standard, Zrakoplovstvo NDH, Zrinjski Mostar, Zvonimir Richtmann, 1. HŠK Građanski Zagreb, 1. prosinca, 10. kolovoza, 10. srpnja, 10. svibnja, 10. travnja, 11. lipnja, 11. rujna, 11. travnja, 12. listopada, 12. travnja, 13. lipnja, 13. SS oružana gorska divizija "Handschar", 13. svibnja, 14. prosinca, 14. svibnja, 15. svibnja, 15. travnja, 16. kolovoza, 16. travnja, 17. lipnja, 17. travnja, 18. svibnja, 19. travnja, 1918., 1919., 1927., 1929., 1931., 1932., 1934., 1939., 1941., 1942., 1943., 1944., 1945., 1947., 1968., 1971., 1991., 2. srpnja, 20. kolovoza, 20. siječnja, 20. studenoga, 20. travnja, 21. travnja, 22. kolovoza, 23. oružana gorska divizija SS-a „Kama”, 23. prosinca, 23. veljače, 25. listopada, 25. ožujka, 25. svibnja, 26. kolovoza, 26. svibnja, 27. lipnja, 27. listopada, 27. srpnja, 28. ožujka, 28. veljače, 29. kolovoza, 29. studenoga, 29. travnja, 3. svibnja, 31. listopada, 369. hrvatska „Vražja” divizija, 373. "Tigar" divizija, 392. (hrvatska) pješačka divizija, 4. prosinca, 4. svibnja, 4. svibnja u Drugom svjetskom ratu, 4. travnja, 5. travnja, 6. svibnja, 6. travnja, 7. lipnja, 7. rujna, 7. studenoga, 8. rujna, 8. srpnja, 8. svibnja, 8. travnja. Proširite indeks (648 više) » « Stisni indeks

Abdikacija

Abdikacija (lat. ab... + dicere – reći, kazati) označava odricanje (od prijestolja), odstup, zahvalu, ostavku.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Abdikacija · Vidi više »

Adolf Hitler

Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Adolf Hitler · Vidi više »

Afroamerikanci

Afroamerikanci ili Afrički Amerikanci, izvorno Afro-Americans ili African Americans, je ime kojim se danas u SAD službeno i etnički označavaju Amerikanci afričkog porijekla, odnosno potomci crnih robova dovedenih u Sjevernu Ameriku između 17. i 19. stoljeća.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Afroamerikanci · Vidi više »

Agram, die Hauptstadt Kroatiens

Agram, die Hauptstadt Kroatiens (hrv. Zagreb, glavni grad Hrvatske) je hrvatsko-njemački dokumentarni film Oktavijana Miletića iz 1943. godine koji je sniman u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Agram, die Hauptstadt Kroatiens · Vidi više »

Aleksandar I. Karađorđević

Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »

Alojzije Mišić

Alojzije Mišić O.F.M. (Bosanska Gradiška, 10. studenog 1859. – Mostar, 26. ožujka 1942.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup mostarsko-duvanjski i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski od 1912. do 1942. Bio je provincijal Franjevačke provincije Bosna Srebrena između 1909. i 1912. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Alojzije Mišić · Vidi više »

Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Alojzije Stepinac · Vidi više »

Aluminij

Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Aluminij · Vidi više »

Andrija Artuković

Andrija Artuković (Klobuk kraj Ljubuškog, 19. studenoga, prema nekim izvorima 29. studenoga 1899. - Zagreb, 16. siječnja 1988.), hrvatski političar, član Ustaškog pokreta, ministar u vladi.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Andrija Artuković · Vidi više »

Andro Vrkljan

Andro Vrkljan bio je predavač Pomorske vojne akademije u Gružu, časnik bojnih broda Kraljevske jugoslavenske ratne mornarice, voditelj Operativne sekcije Odeljenja za Mornaricu Ministarstva vojske i mornarice Kraljevine Jugoslavije, zapovjednik Hrvatskog pomorskog odjela Hrvatske Mornarice Nezavisne Države Hrvatske koji je djelovao u sklopu Kriegsmarine Trećega Reicha, glavar Stožera Hrvatske Mornarice Nezavisne Države Hrvatske, jedan od dvojice izaslanika koje je početkom svibnja, 1945.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Andro Vrkljan · Vidi više »

Ante Pavelić

Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ante Pavelić · Vidi više »

Ante Vokić

Ante Vokić (Mostar, 23. kolovoza 1909. – Lepoglava, 8. svibnja 1945.), hrvatski političar, ministar u Vladi NDH, krilnik Ustaške vojnice.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ante Vokić · Vidi više »

Antun Barac

Crikvenici Antun Barac (Kamenjak Grižane kod Crikvenice, 20. kolovoza 1894. - Zagreb, 1. studenoga 1955.), bio je hrvatski književni povjesničar, književni kritičar i prevoditelj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Antun Barac · Vidi više »

Antun Motika

Antun Motika (Pula, 30. prosinca 1902. – Zagreb, 13. veljače 1992.) hrvatski slikar.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Antun Motika · Vidi više »

Arhitektura

Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Arhitektura · Vidi više »

Arijska rasa

A. Breker, Berlin, 1939.) Arijska rasa je rasistički koncept proizišao iz prvotno apolitičkog znanstvenog termina kojim se (pogrešno) označavala etničko-jezična porodica indoeuropskih naroda.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Arijska rasa · Vidi više »

Atentat

Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Atentat · Vidi više »

Atentat u Marseilleu

Aleksandra I. Karađorđevića u Marseilleu, 9. listopada 1934. godine u 16 sati i 20 minuta Atentat u Marseilleu na jugoslavenskoga kralja Aleksandra I. Karađorđevića dogodio se u utorak, 9. listopada 1934. godine, prilikom njegovog službenog posjeta Francuskoj, u Marseilleu, na trgu Berzamski, u 16 sati i 20 minuta.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Atentat u Marseilleu · Vidi više »

Atentat u Narodnoj skupštini 1928.

Atentat u Narodnoj skupštini 1928., dogodio se 20. lipnja 1928. godine kada je u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije u Beogradu izvršen atentat na zastupnike Hrvatske seljačke stranke, Ivana Pernara, Đuru Basaričeka, Ivana Granđu, Stjepana Radića i Pavla Radića.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Atentat u Narodnoj skupštini 1928. · Vidi više »

August Cesarec

August Cesarec (Zagreb, 4. prosinca 1893. − zagrebačka Dotrščina 17. srpnja 1941.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i politički djelatnik.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i August Cesarec · Vidi više »

August Košutić

August Košutić (Radoboj kraj Krapine, 5. srpnja 1893. – Zagreb, 12. rujna 1964.), bio je hrvatski političar.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i August Košutić · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Austro-Ugarska · Vidi više »

Austrougarska vojska

Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Austrougarska vojska · Vidi više »

Đakovo

Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Đakovo · Vidi više »

Đuro Đaković Holding

Đuro Đaković Grupa d.d. (kraće: ĐĐ) strojarska je grupacija iz Slavonskog Broda za proizvodnju vagona, tramvaja, specijalnih vozila, borbenih vozila, poljoprivrednih strojeva, mostova, industrijskih pogona, auto-dijelova itd.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Đuro Đaković Holding · Vidi više »

Šćedro

Šćedro je otok uz južnu obalu Hvara, udaljen oko milju od mjesta Zavala na Hvaru.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Šćedro · Vidi više »

Šestosiječanjska diktatura

''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Šestosiječanjska diktatura · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Šibenik · Vidi više »

Šipan

Ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe Šipan je Elafitski otok Jadranskog mora pored Dubrovnika u Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Šipan · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Španjolska · Vidi više »

Šuma

Mješovita šuma u Samoboru. Šumska tabla s natpisom: "Šume i šumska zemljišta, dobra su od interesa za Republiku (Hrvatsku) i imaju njenu osobitu zaštitu." Šuma je životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Šuma · Vidi više »

Žandarmerija

'''''Karabinijer''''', pripadnik talijanske žandarmerije Žandarmerija (oružništvo) je vojna formacija zadužena za obavljanje policijskih zadaća, iako mogu obavljati i neke vojne zadaće, a često služe i za obavljanje humanitarnih misija (npr. traganje i spašavanje).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Žandarmerija · Vidi više »

Željko Karaula (povjesničar)

Željko Karaula (Bjelovar, 26. lipnja 1973.) hrvatski je povjesničar i autor.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Željko Karaula (povjesničar) · Vidi više »

Ženevske konvencije

Izvorni dokument Prve ženevske konvencije. Ženevske konvencije sastoje se od četiri sporazuma, koji su potpisani u Ženevi, (Švicarska), koji su postali osnova za međunarodni zakon za humanitarna pitanja.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ženevske konvencije · Vidi više »

Ženska loza ustaškog pokreta

Članica Ženske loze ustaškog pokreta u uniformi, 1942. Ženska loza ustaškog pokreta je bila jedina dopuštena ženska organizacija u NDH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ženska loza ustaškog pokreta · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Židovi · Vidi više »

Židovi u Hrvatskoj

Židovi u Hrvatskoj predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u Republici Hrvatskoj zajamčena sva vjerska i nacionalna prava.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Židovi u Hrvatskoj · Vidi više »

Časnik

Časnik, u vojnom smislu je vojna osoba, pripadnik oružanih snaga na zapovjedničkom položaju, koji uz odgovarajuću civilnu izobrazbu imaju potreban stupanj vojnih znanja i vještina i ovlašteni su za zapovijedanje postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama oružanih snaga.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Časnik · Vidi više »

Časopis za suvremenu povijest

Časopis za suvremenu povijest hrvatski je znanstveni časopis koji objavljuje rezultate istraživanja na području novije povijesti.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Časopis za suvremenu povijest · Vidi više »

Česi u Hrvatskoj

Grad Daruvar, kulturno, prosvjetno i administrativno središte Čeha u Hrvatskoj Zgrada Češke besede u Zagrebu Česi u Hrvatskoj (češki: Češi v Chorvatsku) su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Česi u Hrvatskoj · Vidi više »

Četnički pokolj u Avtovcu 28. lipnja 1941.

Pokolj u Avtovcu u Istočnoj Hercegovini jedan je od prvih četničkih masovnih zločina u II. svjetskom ratu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Četnički pokolj u Avtovcu 28. lipnja 1941. · Vidi više »

Četnici u NDH

Tijekom Drugog svjetskog rata, četničke postrojbe su ubrzo nakon kapitulacije i raspada Kraljevine Jugoslavije 1941. osnovane i počele djelovati također i na području Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Četnici u NDH · Vidi više »

Ćirilica

Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ćirilica · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Balkan · Vidi više »

Banica (novac)

Banica je hrvatsko narodno ime za sitni austrijski novčić od 10 krajcara izrađen prvo od srebra, a polje u niklu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Banica (novac) · Vidi više »

Banja Luka

Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Banja Luka · Vidi više »

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Banovina Hrvatska · Vidi više »

Banski stol

Banski stol (lat. tabula banalis), prizivni sud Hrvatske i Slavonije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Banski stol · Vidi više »

Baranja

Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Baranja · Vidi više »

Bari

Bari je grad i luka, upravno središte istoimene pokrajine Bari i središte talijanske provincije Puglia s izlazom na Jadransko more.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Bari · Vidi više »

Benito Mussolini

Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski novinar, političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator od 1925. do 1943. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Benito Mussolini · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Berlin · Vidi više »

Berlinski filharmoničari

Berlinski filharmoničari (njem. Berliner Philharmoniker; engl. Berlin Philharmonic) su jedan od najpoznatijih i najboljih njemačkih i svjetskih simfonijskih orkestara.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Berlinski filharmoničari · Vidi više »

Bihać

Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Bihać · Vidi više »

Bitka na Kozari

Bitka na Kozari, od 15. lipnja do 18. srpnja 1942. bila je zajednički napad njemačkih i postrojbi NDH s ciljem uništenja partizanskih jedinica u sjeverozapadnoj Bosni.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Bitka na Kozari · Vidi više »

Bitka na Neretvi

Bitka na Neretvi, također poznata pod njemačkim kodnim imenom Fall Weiss (njemački za "Bijeli slučaj"), a u Jugoslaviji često nazivan Četvrtom neprijateljskom ofenzivom, bio je njemački strateški plan o zajedničkom napadu Sila osovine započet početkom 1943.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Bitka na Neretvi · Vidi više »

Bitka za Odžak

Bitka za Odžak je posljednja bitka koju su na prostoru Nezavisne Države Hrvatske (NDH) organizirano vodile Oružane snage NDH protiv Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Bitka za Odžak · Vidi više »

Bitka za Split 1943.

Bitka za Split vođena je između snaga Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i snaga Wehrmachta i NDH od 11. rujna do 2. listopada 1943., s ciljem obrane Splita nakon kapitulacije Italije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Bitka za Split 1943. · Vidi više »

Bjelovar

Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Bjelovar · Vidi više »

Bleiburška tragedija

njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Bleiburška tragedija · Vidi više »

Bleiburg (grad)

Bleiburg. Bleiburg (sloven. Pliberk) je grad u Austriji koji se nalazi u saveznoj državi Koruškoj blizu granice sa Slovenijom.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Bleiburg (grad) · Vidi više »

Bošnjaci

Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Bošnjaci · Vidi više »

Božidar Adžija

Božidar Adžija (Drniš, 24. prosinca 1890. – Zagreb, 9. srpnja 1941.), hrvatski političar i publicist i narodni heroj Jugoslavije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Božidar Adžija · Vidi više »

Božidar Magovac

Božidar Magovac (Zagreb, 13. listopada 1908. – Zagreb, 24. siječnja 1955.), bio je hrvatski publicist, novinar, pjesnik i političar.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Božidar Magovac · Vidi više »

Bojna

Bojna – ili bataljun – je vojna postrojba koja se sastoji od 3 – 5 satnija ili bitnica (300 do 800 vojnika); njome zapovijeda bojovnik kojemu su podređeni satnici (zapovjednici satnije).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Bojna · Vidi više »

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Boka kotorska · Vidi više »

Boks

Boksači u akciji (amaterski boks) Boks (šakanje) je borilački sport u kojem se protivnici slične tjelesne težine udaraju šakama na kojima su podstavljene rukavice.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Boks · Vidi više »

Boksit

'''Boksit''' Boksit je mineralni materijal sastavljen od aluminijskih hidroksida Al2O3H2O, koji su poznati kao minerali dijaspor, bemit i sporogelit, i od aluminijskog hidroksida Al2O3.3H2O, koji je poznat kao mineral hidrargilit.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Boksit · Vidi više »

Borbeno oklopno vozilo

Borbeno oklopno vozilo (eng. armored fighting vehicle (AFV)) je lako oklopljeno vozilo za transport vojnika po i na bojištu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Borbeno oklopno vozilo · Vidi više »

Bosanska Posavina

Položaj Bosanske Posavine u BiH Bosanska Posavina regija je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine te najveća nizina koja se na sjeveru proteže uz Savu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Bosanska Posavina · Vidi više »

Bosansko Grahovo

Bosansko Grahovo je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Bosansko Grahovo · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Brač

Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Brač · Vidi više »

Branko Bogunović

Branko Bogunović (Drvar, 24. listopada 1911. — Šibenik, 1945.), bio je četnički vojvoda iz Drugoga svjetskoga rata.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Branko Bogunović · Vidi više »

Brigada

NATO-va taktička oznaka za brigadu Brigada (hrv. zdrug, arh. sdrug), viša taktička vojna jedinica združenih rodova kopnene vojske, obično se sastoji od dviju do pet bojni, ovisno o vojskama, razdoblju, zadaćama i misijama.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Brigada · Vidi više »

Brigadeführer

Kolarna oznaka čina SS-Brigadefuhrera Brigadeführer naziv je za čin Sturmabteilunga i Schutzstaffela u razdoblju od 1932.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Brigadeführer · Vidi više »

Brijuni

Karta Brijuna Brijuni ili Brioni su istarsko otočje i nacionalni park u hrvatskom dijelu sjevernog Jadranskog mora.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Brijuni · Vidi više »

Brodogradnja

Na slici ljudi s Francisco de Orellana-ove ekspedicije grade jedrenjak ''San Pedro'', da bi mogli krenuti u potragu za hranom Brodogradnja je industrija koja proizvodi jedan od najkompleksnijih proizvoda - brod.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Brodogradnja · Vidi više »

Bruno Bušić

Ante Bruno Bušić (Donji Vinjani kraj Imotskog, 6. listopada 1939. – Pariz, 16. listopada 1978.), zagovornik demokratske, suverene i slobodne Hrvatske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Bruno Bušić · Vidi više »

Budimpešta

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Budimpešta · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Bugarska · Vidi više »

Cijena

Cijena je vrijednosni izraz neke robe ili usluge.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Cijena · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Crna Gora · Vidi više »

Crna legija

Crna legija je bila elitna postrojba Ustaške vojnice nastala za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Crna legija · Vidi više »

Crno tržište

Ukrajine. Crno tržište, crna burza ili trgovina na crno dio je gospodarskog poslovnog sektora u kojem se odvijaju ilegalne gospodarske transakcije, osobito protuzakonita kupnja i prodaja robe ili deviza.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Crno tržište · Vidi više »

Crnogorska narodna vojska (1945.)

Crnogorska narodna vojska (1945.) bila je oružana formacija oformljena koncem Drugog svjetskog rata na teritoriju NDH od pripadnika crnogorskih četničkih postrojbi pod vojno-političkim rukovodstvom dr.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Crnogorska narodna vojska (1945.) · Vidi više »

Crvena armija

Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Crvena armija · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Dalmacija · Vidi više »

Dan D

Bitka za Normandiju vodila se 1944. između snaga nacističke Njemačke, koje su okupirale zapadnu Europu, i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Dan D · Vidi više »

Dan ustanka naroda Hrvatske

Spomenik u Srbu Dan ustanka naroda Hrvatske bio je republički praznik Socijalističke Republike Hrvatske koji se je obilježavao 27.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Dan ustanka naroda Hrvatske · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Danska · Vidi više »

David Riesman

David Riesman (Philadelphia, 22. rujna 1909. – Binghamton, 10. svibnja 2002.), američki pravnik i sociolog.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i David Riesman · Vidi više »

Džafer Kulenović

Dr.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Džafer Kulenović · Vidi više »

Džamija

Džamija sultana Ahmeta, poznatija u Europi kao Plava džamija. Unutrašnjost Plave džamije. Džamija je islamska bogomolja, mjesto klanjanja, zajedničke molitve muslimana.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Džamija · Vidi više »

De facto

De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i De facto · Vidi više »

De jure

De jure (klasični latinski: de iure) latinski je izraz koji znači »zasnovan na zakonu«.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i De jure · Vidi više »

Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu

Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu uključuju pogibije vojnih i civilnih osoba za vrijeme rata i smrtne slučajeve poslije rata prouzročenih ratnim prilikama (žrtve rata), zatim pad nataliteta za vrijeme rata i poraća (čisti demografski gubitak) te migracije zbog ratnih prilika.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu · Vidi više »

Desant na Drvar

Desant na Drvar pokušaj je zarobljavanja živog ili likvidacije vrhovnog zapovjednika NOVJ-a, maršala Tita, izveden u svibnju 1944. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Desant na Drvar · Vidi više »

Diktator

Diktatori često spominjani kao vođe totalitarnih režima. S lijeva na desno, odozgo prema dolje: Josif Staljin, Adolf Hitler, Augusto Pinochet, Mao Ce Tung, Benito Mussolini, Kim Il-Sung Diktator je osoba koja ima ili sebi prisvaja apsolutnu vlast i vlada neograničenom vlašću nekom zemljom.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Diktator · Vidi više »

Diktatura

Diktatura NSDAP 1935. Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Diktatura · Vidi više »

Dobrovoljačka antikomunistička milicija

Dobrovoljačka antikomunistička milicija (tal. izvorno Milizia Volontaria Anti Comunista), poznatija razgovorno kao Banda (talijanske vojne vlasti su za te postrojbe službeno koristili naziv "Banda V.A.C."), bila je talijanska paravojna formacija za vrijeme Drugog svjetskog rata u dijelovima Kraljevine Jugoslavije koje je Italija okupirala ili priključila (Sloveniji, Dalmaciji, BiH, Crnoj Gori).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Dobrovoljačka antikomunistička milicija · Vidi više »

Dom hrvatskih likovnih umjetnika

Dom hrvatskih likovnih umjetnika, poznat kao Meštrovićev paviljon, zgrada je na Trgu žrtava fašizma u središtu Zagreba.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Dom hrvatskih likovnih umjetnika · Vidi više »

Domobranske radne postrojbe

Domobranske radne postrojbe (DORA postrojbe) bile su posebne postrojbe u sastavu kopnene vojske Domobranstva NDH od 1942.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Domobranske radne postrojbe · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Domovinski rat · Vidi više »

Donji Lapac

Donji Lapac je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Donji Lapac · Vidi više »

Dragoljub (Draža) Mihailović

Dragoljub (Draža) Mihailović isto poznat kao Čiča (Ivanjica, 26. travnja 1893. – Beograd, 17. srpnja 1946.) bio je zapovjednik kraljevske Jugoslovenske vojske u otadžbini tijekom Drugoga svjetskog rata (četnika), osuđen je i strijeljan 1946. godine zbog ratnih zločina i suradnje s okupacijskim vlastima.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Dragoljub (Draža) Mihailović · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Drava · Vidi više »

Državljanstvo NDH

Državljanstvo NDH uređeno je zakonskom odredbom o državljanstvu od 30. travnja 1941. godine, propisanoj na prijedlog ministarstva unutarnjih poslova NDH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Državljanstvo NDH · Vidi više »

Državna radna služba

Državna radna služba (DRS) je bila poluvojna radna organizacija, prvenstveno za osobe starosti od 19 do 25 godina.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Državna radna služba · Vidi više »

Državni proračun

Državni proračun je sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke države u određenom vremenskom razdoblju, formulira ga Vlada, a prihvaća Parlament.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Državni proračun · Vidi više »

Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji

17-godišnji Kralj Petar II. uz pučističkog predsjednika vlade Simovića (lijevo). Kralj je samog sebe proglasio punoljetnim, 8 i pol mjeseci prije navršene 18. godine, čime je otpustio svog strica regenta Pavla Karađorđevića Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji od 27. ožujka 1941. godine bio je državni udar koji je izvela skupina časnika vojske Kraljevine Jugoslavije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Državno područje

Državno područje ili državni teritorij je ukupnost prostora (jedinstvenog ili u više međusobno odvojenih dijelova, kao npr. eksklave) koji potpadaju pod suverenitet jedne države.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Državno područje · Vidi više »

Drina

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Drina · Vidi više »

Drinska banovina

Drinska banovina je bila banovina (provincija, regija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Drinska banovina · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini

Drugi svjetski rat na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koje su bile podijeljene na njemačku i talijansku interesnu sferu, trajao je od 1941. do 1945. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Drugi svjetski rat u Jugoslaviji

Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji · Vidi više »

Drvar

Drvar je općina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hercegbosanske županije uz granicu s Republikom Hrvatskom.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Drvar · Vidi više »

Dušan Simović

Dušan Simović (Kragujevac, 28. listopada 1882. — Beograd, 26. kolovoza 1962.), bio je general Vojske Kraljevine Jugoslavije, načelnik Glavnog vrhovnog stožera Jugoslavenske kraljevske vojske 1938.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Dušan Simović · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Dubrovnik · Vidi više »

Dugo Selo

Dugo Selo je grad u središnjoj Hrvatskoj, smješten u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Dugo Selo · Vidi više »

Edmund Glaise von Horstenau

Edmund Glaise von Horstenau (Braunau am Inn, Austrija, 27. veljače 1882. – Nürnberg, Njemačka, 20. srpnja 1946.) bivši austrijski časnik i general njemačkog Wehrmachta.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Edmund Glaise von Horstenau · Vidi više »

Edmund Veesenmayer

Edmund Veesenmayer (Bad Kissingen, 12. studenog 1904. – Darmstadt, 24. prosinca 1977.), njemački političar, časnik SS-a i ratni zločinac.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Edmund Veesenmayer · Vidi više »

Edo Bulat

Edo Bulat (Split, 17. veljače 1901. – Buenos Aires, 28. lipnja 1984.), hrvatski političar i ministar za vrijeme NDH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Edo Bulat · Vidi više »

Edo Murtić

Edo Murtić (Velika Pisanica, 4. svibnja 1921. – Zagreb, 2. siječnja 2005.), hrvatski slikar, grafički dizajner, kazališni scenograf, akademik.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Edo Murtić · Vidi više »

Episkop (pravoslavlje)

Episkop je u pravoslavnoj crkvi vrhovni poglavar episkopije (eparhije), to jest vladika, arhijerej.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Episkop (pravoslavlje) · Vidi više »

Eugen Dido Kvaternik

Eugen "Dido" Kvaternik (Zagreb, 29. ožujka 1910. – Rio Cuarto, 10. ožujka 1962.)Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest. Uredio dr.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Eugen Dido Kvaternik · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Europa · Vidi više »

Europski parlament

Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Europski parlament · Vidi više »

Fašizam

Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Fašizam · Vidi više »

Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu

Farmaceutsko-biokemijski fakultet je znanstveno-obrazovna fakultetska ustanova u Zagrebu, u Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Fedor Dragojlov

Fedor Dragojlov (Pančevo, 21. kolovoza 1881. – Buenos Aires, 8. prosinca, 1961.), hrvatski vojnik pravoslavne vjeroispovjesti, general Domobranstva NDH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Fedor Dragojlov · Vidi više »

FIFA

FIFA ili Fédération Internationale de Football Association najviša je svjetska nogometna organizacija.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i FIFA · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Finska · Vidi više »

Francova diktatura

Francova diktatura (špa. Régimen de Franco), službeno Španjolska država (špa. Estado Español) također poznata i kao Nacionalistička Španjolska (tijekom Španjolskog građanskog rata), razdoblje je u povijesti kraljevine Španjolske između 1936.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Francova diktatura · Vidi više »

Franjo Bučar

'''Franjo Bučar'''. Godine 1892. donio je u Zagreb prvu nogometnu loptu iz Stockholma. dr.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Franjo Bučar · Vidi više »

Fridrik II. Veliki

Fridrik II.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Fridrik II. Veliki · Vidi više »

Galeazzo Ciano

Galeazzo Ciano Galeazzo Ciano (Livorno, 18. ožujka 1903. – Verona, 11. siječnja 1944.), grof, talijanski političar.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Galeazzo Ciano · Vidi više »

Garešnica

Garešnica (mađarski: Gerzence) je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Garešnica · Vidi više »

Genocid

Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila 9. prosinca 1948. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Genocid · Vidi više »

Gerilsko ratovanje

Gerilsko ratovanje način je ratovanja u kojemu manje vojne ili paravojne jedinice napadaju neprijateljske postrojbe na okupiranom dijelu jedne države.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Gerilsko ratovanje · Vidi više »

Gestapo

Sjedište Gestapa u Berlinu (26. travnja 1933. – 8. svibnja 1945.), bila je pokrata za "Geheime Staatspolizei" (njem. Državna tajna policija) koja je u razdoblju od nastanka Trećeg Reicha pa sve do kraja Drugog svjetskog rata djelovala kako na području samog Reicha, tako i tijekom rata u svim okupiranim zemljama.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Gestapo · Vidi više »

Glad

* Glad (osjet), osjet izazvan nedostatkom hrane.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Glad · Vidi više »

Glavni ustaški stan

Glavni ustaški stan bio je vrhovni organ jedine političke organizacije u NDH-a, dok je prije uspostave NDH bio vrhovni organ ustaške organizacije u emigraciji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Glavni ustaški stan · Vidi više »

Glina (grad)

Karta Glina je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Glina (grad) · Vidi više »

Gospić

Gospić je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Gospić · Vidi više »

Gospodarstvo

Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Gospodarstvo · Vidi više »

Gračac

Gračac je općina u Zadarskoj županiji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Gračac · Vidi više »

Građansko pravo

Građansko pravo ili "civilno pravo" je skup pravnih normi kojima se uređuju društveni odnosi u koje osobe stupaju povodom stvari, činidaba i imovine, pa se takvi odnosi stoga nazivaju građanskopravnim odnosima.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Građansko pravo · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Grad · Vidi više »

Grb Republike Hrvatske

Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »

Grga Novak

Grga Novak (Hvar, 2. travnja 1888. – Zagreb, 7. rujna 1978.), hrvatski povjesničar i arheolog.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Grga Novak · Vidi više »

Gruda

Gruda je mjesto u Konavlima, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji udaljeno od Dubrovnika 30 km.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Gruda · Vidi više »

Gudovac

Gudovac (mađarski: Gudóc, kajkavski: Gudovec) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Gudovac · Vidi više »

Guvernatorat Dalmacija

Guvernatorat Dalmacija (tal. Governatorato di Dalmazia) bio je provincija Fašističke Italije, stvoren u svibnju 1941. od okupiranog dijela Dalmacije s Bokom kotorskom, priključenog Italiji Rimskim ugovorima nakon Travanjskog rata.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Guvernatorat Dalmacija · Vidi više »

Guverner

Guverner (od francuskog: gouverneur) u najširem smislu to je državni djelatnik najčešće iz izvršne vlasti, koji predstavlja poglavara države ili predstavnika vlasti na nekom teritoriju ili instituciji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Guverner · Vidi više »

HAŠK

HAŠK, kratica od Hrvatski akademski športski klub, je bio nogometni klub osnovan 6.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i HAŠK · Vidi više »

HŠK Concordia Zagreb

Hrvatski športski klub Concordia športsko je društvo iz Zagreba.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i HŠK Concordia Zagreb · Vidi više »

Heinrich Himmler

Heinrich Luitpold Himmler (München, 7. listopada 1900. – Lüneburg, 23. svibnja 1945.) bio je glavni zapovjednik njemačke policije, SS-a, SD-a, Gestapa i RSHA, te time i jedan od najmoćnijih ljudi nacističke Njemačke.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Heinrich Himmler · Vidi više »

Helsinki

Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Helsinki · Vidi više »

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hercegovina · Vidi više »

Hilmija Bešlagić

Hilmija Bešlagić (Banja Luka, 12. srpnja 1889. – Buenos Aires, 1. prosinca 1977.), hrvatski političar, građevinski inženjer, veliki župan velike župe Pliva i Rama i ministar NDH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hilmija Bešlagić · Vidi više »

Hiperinflacija

Hiperinflacija u Argentini Novčanica od sto bilijuna njemačkih maraka iz 1924. Hiperinflacija je pojam u ekonomskoj znanosti koji označava inflaciju izvan nadzora nadležnih državnih tijela, stanje u kojemu potrošačke cijene naglo rastu zbog ubrzanoga gubitka vrijednosti valute (devalvacije).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hiperinflacija · Vidi više »

Holokaust

Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה‎, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Holokaust · Vidi više »

Holokaust u NDH

Spomenik palim žrtvama u logoru Jasenovac Sustavno istrebljenje Židova koje je pokrenula nacistička Njemačka, nazvano holokaust, provedeno je i u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj uz intenzivnu suradnju i sudjelovanje ustaškog režima.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Holokaust u NDH · Vidi više »

Hrana

Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrana · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvatska šutnja

40. godišnjice Hrvatskoga proljeća. Hrvatska šutnja je izraz koji se odnosi na potiskivanje hrvatskog nacionalnog identiteta u SFRJ već poslije 1948.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatska šutnja · Vidi više »

Hrvatska biskupska konferencija

Hrvatska biskupska konferencija (skr. HBK), trajna je ustanova Apostolske Stolice i biskupska konferencija Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatska biskupska konferencija · Vidi više »

Hrvatska državna banka

Hrvatska državna banka, središnja banka NDH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatska državna banka · Vidi više »

Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »

Hrvatska enciklopedija (Ujević)

Hrvatska enciklopedija (Encyclopaedia Croatica) hrvatska je nacionalna i opća enciklopedija.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatska enciklopedija (Ujević) · Vidi više »

Hrvatska građanska i seljačka zaštita

Hrvatska građanska zaštita i Hrvatska seljačka zaštita bile su poluvojne, a kasnije i vojne formacije Hrvatske seljačke stranke od 1936. do 1941. Zvane su i Mačekova zaštita (po tadašnjem predsjedniku HSS-a, Vladku Mačeku).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatska građanska i seljačka zaštita · Vidi više »

Hrvatska pravoslavna Crkva

Grb Hrvatske pravoslavne Crkve. Hrvatska pravoslavna Crkva bila je pravoslavna Crkva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ograničene autokefalnosti.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata

U godinama pred Drugi svjetski rat i nakon početka rata u Hrvatskoj seljačkoj stranci, koja je ranije bila široki nacionalni pokret usmjeren protiv centralističkog i despotskog beogradskog režima, odigravao se proces razlaganja.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata · Vidi više »

Hrvatska stranka prava

Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatska stranka prava · Vidi više »

Hrvatska stranka prava (1919.)

Hrvatska stranka prava bila je nacionalna, suverenistička i republikanska hrvatska stranka u Kraljevstvu/Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1919. – 1929.).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatska stranka prava (1919.) · Vidi više »

Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji

Hrvatski sabor je 29. listopada 1918. donio odluku o prekidu svih državno-pravnih odnosa između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane, te u konačnici proglasio Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju s Rijekom posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, koja istodobno pristupa novoproglašenoj Državi Slovenaca, Hrvata i Srba.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Hrvatska zrakoplovna legija

Hrvatska zrakoplovna legija bila je zrakoplovna postrojba Vojske NDH u sklopu Wehrmachta.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatska zrakoplovna legija · Vidi više »

Hrvatske obrambene snage

Hrvatske obrambene snage (kratica HOS, ponekad zvane i Hrvatske oružane snage) bile su među prvim organiziranim vojnim postrojbama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatske obrambene snage · Vidi više »

Hrvatske oružane snage

Hrvatske oružane snage (HOS) je ime za vojne snage u NDH, nakon njihove reorganizacije u studenom 1944. godine, u kojoj su bili definitivno u jedinstvenu vojsku spojeni Domobranstvo i Ustaška vojnica.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatske oružane snage · Vidi više »

Hrvatski državni sabor

Hrvatski državni sabor je naziv koji se za hrvatski parlament koristio još početkom 20.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski državni sabor · Vidi više »

Hrvatski institut za povijest

Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski institut za povijest · Vidi više »

Hrvatski izdavalački bibliografski zavod

Logo HIBZ-a Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, državno nakladničko poduzeće u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski izdavalački bibliografski zavod · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski krugoval

Hrvatski krugoval, punim nazivom (od 1942.) Hrvatski državni zavod za krugovalnu službu »Hrvatski krugoval«, bio je sustav krugovalnih (ondašnja riječ za radio) postaja u državnom vlasništvu Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski krugoval · Vidi više »

Hrvatski list

* Hrvatski list (dnevni list, Osijek), hrv.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski list · Vidi više »

Hrvatski list (dnevni list, Osijek)

Hrvatski list je bio hrvatski dnevnik iz Osijeka.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski list (dnevni list, Osijek) · Vidi više »

Hrvatski nacionalizam

grbom s prvim bijelim poljem danas je jedan od simbola hrvatskih nacionalista Hrvatski nacionalizam je nacionalizam hrvatskoga naroda.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski nacionalizam · Vidi više »

Hrvatski narod (Zagreb)

Hrvatski narod je bio hrvatski tjednik iz Zagreba.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski narod (Zagreb) · Vidi više »

Hrvatski nogometni savez

Hrvatski nogometni savez (HNS), krovno tijelo športa muškog i ženskog nogometa u Hrvatskoj za sve dobne kategorije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski nogometni savez · Vidi više »

Hrvatski olimpijski odbor

100px |- bgcolor.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski olimpijski odbor · Vidi više »

Hrvatski radiša

Hrvatski radiša ime je za društvo koje je započelo s djelovanjem u Zagrebu 1903. godine s ciljem namještanja naučnika u trgovine i obrte.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski radiša · Vidi više »

Hrvatski radio

Jedna od tonskih režija Hrvatskoga radija Hrvatski radio je sljednik negdašnje Radio-stanice Zagreb, koja je emitiranje započela 15. svibnja 1926. kao prva radiostanica na jugoistoku Europe.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski radio · Vidi više »

Hrvatski rukometni savez

Hrvatski rukometni savez (HRS) je krovna organizacija za šport rukomet u Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski rukometni savez · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatski slikopisni tjednik

Izrada "slikopisa" (filmova) u NDH, Hrvatski slikopisni tjednik Hrvatski slikopisni tjednik bio je tjednik Državnoga slikopisnoga zavoda „Hrvatski slikopis”.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski slikopisni tjednik · Vidi više »

Hrvatski socijalizam

Hrvatski socijalizam naziv je za osnove socijalno-gospodarske ideologije koju je tijekom Drugog svjetskog rata počeo graditi ustaški pokret u NDH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski socijalizam · Vidi više »

Hrvatski sokol

Hrvatski sokol Osijek Hrvatski sokol je bila hrvatska organizacija ustrojena radi promicanja tjelovježbe i širenja nacionalne svijesti među Hrvatima osnovana po uzoru na češki Sokol.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski sokol · Vidi više »

Hrvatski vladari

Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski vladari · Vidi više »

Hrvatski vojnik

Hrvatski vojnik je prvi hrvatski vojnostručni časopis koji je s izlaženjem počeo u studenomu 1991. godine, a prvi hrvatski vojni list je Gardist, koji je uređivao Mladen Pavković.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatski vojnik · Vidi više »

Hrvatsko domobranstvo (NDH)

Hrvatsko domobranstvo (od studenog 1942. Domobranstvo) bio je naziv za redovne oružane snage Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatsko domobranstvo (NDH) · Vidi više »

Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu (Košutić)

Knjiga Hrvatsko domobranstvo u drugom svjetskom ratu novinara i publicista Ivana Košutića tiskana je u Zagrebu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu (Košutić) · Vidi više »

Hrvatsko jedinstvo

Hrvatsko jedinstvo je bio tjednik za politiku, kulturu, socijalna i gospodarna pitanja iz Varaždina.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatsko jedinstvo · Vidi više »

Hrvatsko kulturno društvo Napredak

Hrvatsko kulturno društvo Napredak (HKD Napredak), središnja je kulturna ustanova bosanskohercegovačkih Hrvata.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatsko kulturno društvo Napredak · Vidi više »

Hrvatsko pitanje

Hrvatsko pitanje bio je naziv za pitanje statusa hrvatskih zemalja i hrvatskog naroda u raznim državnopravnim okvirima tijekom povijesti - Austro-Ugarskoj, Kraljevini Jugoslaviji, SFRJ.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatsko pitanje · Vidi više »

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Hrvatsko zagorje

Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvatsko zagorje · Vidi više »

Hrvoje Matković

Hrvoje Matković (Šibenik, 12. listopada 1923. – Zagreb, 26. kolovoza 2010.), bio je hrvatski povjesničar.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hrvoje Matković · Vidi više »

Hum na Sutli

Hum na Sutli je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju, u sastavu Krapinsko-zagorske županije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hum na Sutli · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Hvar · Vidi više »

Industrija

Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Industrija · Vidi više »

Inflacija

Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Inflacija · Vidi više »

Interes

Interes (iz latinskog jezika: inter "između", "u sredini" i es "biti") označava kognitivno polaganje pažnje, koju jedna osoba posvećuje prema jednoj stvari, objektu ili drugoj osobi.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Interes · Vidi više »

Investicija

Ulaganje ili latinizam Investicija je pojam s nekoliko povezanih značenja u ekonomiji i financijama.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Investicija · Vidi više »

Ion Antonescu

Ion Victor Antonescu (Piteşti, 15. lipnja 1882. – Jilava, 1. lipnja 1946.) je bio premijer i conducător Rumunjske u Drugom svjetskom ratu od 4. rujna 1940. do 23. kolovoza 1944. Nakon što je 28.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ion Antonescu · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Islam · Vidi više »

Istočna Hercegovina

Istočna Hercegovina je mikroregija u Hercegovini.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Istočna Hercegovina · Vidi više »

Istočna Pruska

zastava grb Istočna Pruska unutar Njemačke 1871. – 1918. (tamnoplavo) Istočna Pruska unutar Njemačke 1918. – 1939. (tamnoplavo) Istočna Pruska (standardni njemački: Ostpreußen, niskonjemački:Oostpreußen) je pokrajina bivše njemačke države Pruske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Istočna Pruska · Vidi više »

Istočno bojište (Drugi svjetski rat)

Istočno bojište ili Veliki domovinski rat (u nazivlju bivših država SSSR-a izuzev Ukrajine i Uzbekistana) bilo je najveće bojište Drugog svjetskog rata otvoreno njemačkom invazijom na Sovjetski Savez.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Istočno bojište (Drugi svjetski rat) · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Italija · Vidi više »

Ivan Šubašić

Ivan Šubašić (Vukova Gorica, 7. svibnja 1892. – Zagreb, 22. ožujka 1955.), bio je hrvatski odvjetnik i političar, ban Banovine Hrvatske, znan i kao posljednji Ban Hrvatske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ivan Šubašić · Vidi više »

Ivan Goran Kovačić

Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, kod sela Vrbnice,Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti, uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno izd.), Školska knjiga, Zagreb, u siječnju 1980., str. 142. 12. srpnja 1943.), preuzeto 13.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ivan Goran Kovačić · Vidi više »

Ivan Košutić

*Ivan Košutić (povjesničar) i agronom.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ivan Košutić · Vidi više »

Ivan Krajačić

Ivan Krajačić zvani Stevo (Poljane kraj Nove Gradiške, 29. kolovoza 1906. – Zagreb, 10. rujna 1986.) bio je prijeratni hrvatski komunist, prvi načelnik hrvatske Ozne (1944.-1946.), zatim ministar unutrašnjih poslova NR Hrvatske (1946. - 1953.), te predsjednik Sabora SR Hrvatske od 1963. do 1967. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ivan Krajačić · Vidi više »

Ivan Meštrović

Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ivan Meštrović · Vidi više »

Ivan Prpić (general)

Ivan Prpić (1887. – Zagreb, 10. siječnja 1967.), general pješaštva u Domobranstvu NDH i čelni od 1942.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ivan Prpić (general) · Vidi više »

Ivanko Farolfi

Dr.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ivanko Farolfi · Vidi više »

Ivo Goldstein

Ivo Goldstein (Zagreb, 16. ožujka 1958.), hrvatski povjesničar i diplomat židovskog podrijetla.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ivo Goldstein · Vidi više »

Ivo Lola Ribar

Ivo Lola Ribar (Zagreb, 23. travnja 1916. – Glamočko polje, 27. studenoga 1943.), bio je jugoslavenski i hrvatski političar (član KPJ), partizanski dužnosnik, narodni heroj Jugoslavije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ivo Lola Ribar · Vidi više »

Ivo Režek

Autoportret Ive Režeka nastao 1927. godine Ivo Režek (Varaždin 22. svibnja 1898. - Zagreb 2. rujna 1979.) hrvatski akademski slikar i karikaturist.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ivo Režek · Vidi više »

JA

JA međunarodna registracijska oznaka za cestovna vozila, koju koristi Jamajka.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i JA · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Jadransko more · Vidi više »

Janka-puszta

Janka-puszta ili Jankovac je bio ustaški vježbovni logor s gospodarskim objektima.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Janka-puszta · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Japan · Vidi više »

Jere Jareb

Jere Jareb (Šepurine, Prvić, 3. svibnja 1922.Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Institut za suvremenu povijest, Zagreb, 1995., (prijetisak), bilješka o piscu, str. 174. - Charlottesville, 21. studenoga 2017.), bio je hrvatski i američki povjesničar.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Jere Jareb · Vidi više »

Jesen

Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Jesen · Vidi više »

Jezdimir Dangić

Jezdimir Dangić (Bratunac, 5. svibnja 1897. – Sarajevo, 1947.) bio je četnički major (bojnik).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Jezdimir Dangić · Vidi više »

Jimmy Lyggett

Jimmy Lyggett (Philadelphia, Pennsylvania, SAD, 1897. – Sjedinjene Američke Države, 1955.), bio je afro-američki boksač i boksački trener.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Jimmy Lyggett · Vidi više »

Joachim von Ribbentrop

Ulrich Friedrich Wilhelm Joachim Ribbentrop, od 1925 von Ribbentrop, (Wesel, 30. travnja 1893. – Nurnberg, 16. listopada 1946.), nacistički političar, od 1938 ministar vanjskih poslova Trećeg Reicha.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Joachim von Ribbentrop · Vidi više »

Joža Horvat

Josip Joža Horvat (Kotoriba, 10. ožujka 1915. – Zagreb, 26. listopada 2012., (pristupljeno 27. listopada 2012.)), bio je hrvatski književnik, pripovjedač i putopisac.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Joža Horvat · Vidi više »

Josip Badalić

Josip Badalić (Deanovec, 7. lipnja 1888. – Križ, 11. kolovoza 1985.), hrvatski književni povjesničar, slavist Filozofski fakultet polazio je u Zagrebu, a studij je nastavio u Berlinu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Josip Badalić · Vidi više »

Jozo Kljaković

Jozo Kljaković (Solin, 10. ožujka 1889. – Zagreb, 1. listopada 1969.), bio je hrvatski slikar, pisac, ilustrator i karikaturist, jedan od najznačajnijih majstora hrvatskoga slikarstva 20. stoljeća.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Jozo Kljaković · Vidi više »

Jozo Tomašević

Jozo Tomašević (Jozo Tomasevich, 16. ožujka 1908. – 15. listopada 1994.) bio je istaknuti hrvatsko-američki ekonomist i vojni povjesničar.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Jozo Tomašević · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Jugoslavenski dinar

Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, SFR Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Jugoslavenski dinar · Vidi više »

Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata

Najveće za sada poznata masovna grobnica Hrvata: Pokopališče Dobrava u blizini Maribora Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata ili Partizanski zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata označavaju niz zločina nad zarobljenim pripadnicima poraženih vojski, civilima protivnicima komunističkog režima i njihovih obitelji od strane totalitarnog režima pod vrhovnim zapovjedništvom Josipa Broza Tita neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, ali i u godinama poraća.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata · Vidi više »

Julijanski kalendar

Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar 45. pr. Kr. i koristio se u cijeloj Europi do 16. stoljeća, kada se prešlo na gregorijanski kalendar.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Julijanski kalendar · Vidi više »

Julije Makanec

Julije pl.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Julije Makanec · Vidi više »

Juraj Krnjević

Juraj Krnjević (Ivanić-Grad, 19. veljače 1895. – London, 9. siječnja 1988.), bio je hrvatski političar i pravnik.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Juraj Krnjević · Vidi više »

Jure Francetić

Jure Francetić (Prozor kraj Otočca, 3. srpnja 1912. – Slunj, 27. prosinca 1942.), hrvatski vojnik i političar.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Jure Francetić · Vidi više »

Jure Kaštelan

Jure Kaštelan (Zakučac kraj Omiša, 18. prosinca 1919. – Zagreb, 24. veljače 1990.), hrvatski pjesnik i književnik.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Jure Kaštelan · Vidi više »

Jure Krišto

Jure Krišto (Stipanjići, općina Tomislavgrad, 1943.), suvremeni je hrvatski povjesničar.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Jure Krišto · Vidi više »

Jutarnji list

Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Jutarnji list · Vidi više »

Kalifornija

Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kalifornija · Vidi više »

Kanonik

#u Katoličkoj crkvi kanonik je viši svećenik koji je dužnostima vezan uz Kaptol.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kanonik · Vidi više »

Kapitulacija Italije

Kapitulacija Italije, točnije Primirje s Italijom (talijanski: Armistizio di Cassibile) bilo je primirje potpisano između Saveznika i Italije 3. rujna 1943., a time je Italija prešla na stranu Saveznika (uz vrlo mali učinak u borbi na toj strani).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kapitulacija Italije · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Karlovac · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Katoličanstvo · Vidi više »

Katoličanstvo u Hrvata

Katedrala sv. Duje u Splitu, najstarija katedrala na svijetu.http://www.glas-koncila.hr/index.php?option.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Katoličanstvo u Hrvata · Vidi više »

Katolička Crkva u NDH

Iako je vrh Katoličke Crkve u Hrvatskoj nakon osnivanja NDH izrazio novim vlastima lojalnost i podršku, te zadovoljstvo zbog stvaranja hrvatske države, ubrzo su uslijedili i kritički istupi.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Katolička Crkva u NDH · Vidi više »

Kazna

Kazneni zakon Republike Hrvatske, kao i kazneni zakoni u Bosni i Hercegovini, poznaju dvije vrste kazne.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kazna · Vidi više »

Kazneno pravo

Kazneno pravo (u širem smislu) je grana prava koja se odnosi na državnu vlast kažnjavanja (jus puniendi), a u širem smislu obuhvaća: 1) materijalno kazneno pravo, 2) kazneno procesno pravo (formalno, postupovno), 3) izvršno kazneno pravo (penitencijalno). Kazneno pravo kao grana prava ima zaštitnu ulogu, odnosno zaštićuje određene odnose i vrijednosti.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kazneno pravo · Vidi više »

KBC Zagreb

Klinički bolnički centar Zagreb je najveća bolnička ustanova u Republici Hrvatskoj i ujedno najveća baza kliničke nastave Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i KBC Zagreb · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Knin · Vidi više »

Kninska operacija

Kninska operacija predstavlja završnu i najuspješniju fazu ofenzive Osmog dalmatinskog korpusa NOVJ-a za oslobođenje Dalmacije od njemačke okupacije tijekom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kninska operacija · Vidi više »

Koločep

Koločep (dubr. ime Kalamota) je otok u Elafitskim otocima, a ujedno i najjužniji naseljeni elafit.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Koločep · Vidi više »

Kolonizacija

Kolonizacija je izraz koji označava doseljavanje ili dolazak određenih organizama (biljnih i životinjskih vrsta) na područje na kome prethodno nisu trajno živjeli.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kolonizacija · Vidi više »

Komunistička partija Hrvatske

Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Komunistička partija Hrvatske · Vidi više »

Konavle

Konavle su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Konavle · Vidi više »

Koncentracijski logor

alt.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Koncentracijski logor · Vidi više »

Koncentracijski logor Jasenovac

Ulaz u logor Jasenovac Koncentracijski logor Jasenovac ili Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Koncentracijski logor Jasenovac · Vidi više »

Kondominij

Kondominij ili koimperij (iz latinskog con-dominium, hrv. "suvlasništvo") u međunarodnom pravu označava zajedničku upravu i vlast nad teritorijem između dviju ili više država.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kondominij · Vidi više »

Konstantin Kammerhofer

Konstantin Kammerhofer (Turnau, 23. siječnja 1899. – Obertsdorf, 29. rujna 1958.) obnašao je za vrijeme nacionalsocijalizma funkciju SS-Grupenführer a kao i vođe policije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Konstantin Kammerhofer · Vidi više »

Kopnena vojska NDH

Kopnena vojska (u početku Kopnene snage) bila je kopnena sastavnica oružanih snaga NDH (Domobranstva) od 1941. do 1945. Domobranstvo je još uključivalo i Mornaricu i Zrakoplovstvo.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kopnena vojska NDH · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Koprivnica · Vidi više »

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Korčula · Vidi više »

Korijenski pravopis

Korijenski pravopis je popularno ime za tradicionalni hrvatski pravopis kakav je bio u uporabi od sredine 19.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Korijenski pravopis · Vidi više »

Kotar

Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kotar · Vidi više »

Kozaci

'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kozaci · Vidi više »

Kozara

Kozara je planina u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kozara · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kralj · Vidi više »

Kraljevina Crna Gora (1941.)

Kraljevina Crna Gora je bio neuspješni projekt fašističke Kraljevine Italije u razdoblju od travnja do srpnja 1941. godine da obnovi crnogorsku državu kao svoju marionetu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kraljevina Crna Gora (1941.) · Vidi više »

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kraljevina Italija · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kraljevina Mađarska

Kraljevina Mađarska (mađ. Magyar Királyság), poznata i pod nazivom Regenstvo, postojala je između 1920.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kraljevina Mađarska · Vidi više »

Kraljevina Srbija

Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kraljevina Srbija · Vidi više »

Kraljevska jugoslavenska vojska

Kraljevska jugoslavenska vojska bila je oružana snaga Kraljevine SHS, od 1929. pod nazivom Kraljevina Jugoslavija, pa sve do kapitulacije 17. travnja 1941. Malo prije invazije na Jugoslaviju, Kraljevska jugoslavenska vojska izvršila je puč na staru vladu dana 27. ožujka 1941. Kraljevskom jugoslavenskom vojskom su dominirali Srbi; do trenutka predaje vojske, velika većina članova visokog zapovjedništva i generala bili su Srbi, poglavito nakon što su drugi narodi Jugoslavije stali na stranu Sila Osovina.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kraljevska jugoslavenska vojska · Vidi više »

Krštenje

Krštenje Krštenje je sakrament kojim se postaje član zajednice vjernika kod kršćana: katolika, pravoslavaca i protestanata, i ponekih nekršćanskih zajednica poput Sikha.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Krštenje · Vidi više »

Krešimir Galović

Krešimir Galović (Osijek, 26. kolovoza 1966.), hrvatski je povjesničar umjetnosti.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Krešimir Galović · Vidi više »

Križari (gerila)

Križari poznati i kao "škripari", "špiljari", te "ustaški zeleni kadar" je naziv za gerilske grupe koje su preostale u Hrvatskoj nakon razbijanja vojnih postrojbi NDH, a koje su još neko vrijeme izolirano djelovale od 1945. do 1950. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Križari (gerila) · Vidi više »

Križevci

Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Križevci · Vidi više »

Kronologija ustaških zločina 1941.

Nezavisna Država Hrvatska (1941. – 1945.) proglašena je 10. travnja 1941. nakon ulaska njemačkih okupacijskih trupa u Zagreb u sklopu Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kronologija ustaških zločina 1941. · Vidi više »

Krsto Hegedušić

Grob Krste Hegedušića na Mirogoju Krsto Hegedušić (Petrinja, 26. studenoga 1901. – Zagreb, 7. travnja 1975.), hrvatski slikar.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Krsto Hegedušić · Vidi više »

Krunoslav Draganović

Krunoslav Stjepan Draganović (Matići kod Orašja, 30. listopada 1903. - Sarajevo, 3. srpnja 1983.), bio je hrvatski povjesničar, svećenik, politički emigrant.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Krunoslav Draganović · Vidi više »

Kulin (ban)

Kulin (1163. – studeni 1204.), bosanski ban od 1180.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kulin (ban) · Vidi više »

Kult ličnosti

Kult ličnosti ili kult osobnosti javno je nekritičko isticanje i obožavanje jedne osobe kao nepogrješivog političkog vođe društvenog napretka.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kult ličnosti · Vidi više »

Kuna (NDH)

Kuna je od 1941. do 1945. bila valuta Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kuna (NDH) · Vidi više »

Kupinec

Kupinec je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kupinec · Vidi više »

Kvisling

Kvisling je pojam nastao po imenu Vidkuna Quislinga, norveškog političara i suradnika s nacistima tijekom Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Kvisling · Vidi više »

Lepoglava

Lepoglava je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Lepoglava · Vidi više »

Lički ustanak

Imenom Lički ustanak (također: Velebitski ustanak) naziva se oružana akcija, koje su u rujnu 1932. godine organizirali pripadnici organizacije Ustaša - Hrvatska revolucionarna organizacija (UHRO), kojoj je na čelu bio Ante Pavelić, uz sudjelovanje lokalnih članova UHRO.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Lički ustanak · Vidi više »

Liga naroda

Zastava Lige naroda (1939.) 300px Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog američkog predsjednika Woodrowa Wilsona nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Liga naroda · Vidi više »

Lijepa naša domovino

Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Lijepa naša domovino · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Lika · Vidi više »

Lisinski (1944.)

Lisinski je prvi hrvatski dugometražni igrani film, snimljen 1944. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Lisinski (1944.) · Vidi više »

Ljubo Miloš

Ljubo Miloš (Bosanski Šamac, 25. veljače 1919. – Zagreb, 20. kolovoza 1948.), bio je ustaški bojnik, jedan od zapovjednika koncentracijskog logora u Jasenovcu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ljubo Miloš · Vidi više »

Ljubuški

Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ljubuški · Vidi više »

Ljudevit Tomašić

Ljudevit Tomašić (Zagreb, 2. siječnja 1901. – 24. ili 25. travnja 1945.) bio je hrvatski političar i istaknuti član Hrvatske seljačke stranke (HSS).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ljudevit Tomašić · Vidi više »

Logor Slana na Pagu

Logor Slana na Pagu bio je ustaški koncentracijski logor u blizini sela Metajne na otoku Pagu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Logor Slana na Pagu · Vidi više »

Lokrum

Lokrum je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora u dubrovačkom akvatoriju.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Lokrum · Vidi više »

Lopud

Lopud u sumrak, slikan s Koločepa Lopudska luka Hotel ''Lafodia'' izgrađen 1968. godine Plaža Šunj u prosincu Lopud je jedan od Elafitskih otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Lopud · Vidi više »

Lovro von Matačić

Lovro von Matačić Lovro von Matačić (Sušak, 14. veljače 1899. – Zagreb, 4. siječnja 1985.) bio je hrvatski dirigent i skladatelj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Lovro von Matačić · Vidi više »

Luterani

Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Luterani · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Mađari · Vidi više »

Madrid

Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Madrid · Vidi više »

Mane Rokvić

Mane Rokvić (Bosanski Petrovac, ? - Knin, 1944.), četnički vojvoda i suradnik okupatora u Drugom svjetskom ratu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Mane Rokvić · Vidi više »

Marija Bistrica

Pogled na Svetište Majke Božje Bistričke i crkvu na otvorenom Kip Majke Božje Bistričke Marija Bistrica je općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Marija Bistrica · Vidi više »

Mario Roatta

Mario Roatta (Modena, 2. siječnja 1887. – Rim, 7. siječnja 1968.) bio je Mussolinijev general i zapovjednik talijanskih snaga tijekom Drugog svjetskog rata u dijelovima Slovenije i Hrvatske koje je Italija oduzela Jugoslaviji i priključila svojem državnom teritoriju, te na području NDH i Crne Gore.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Mario Roatta · Vidi više »

Marionetska država

Marionetska država (također i marionetska vlada) je nominalno suvereni subjekt koji zapravo kontrolira strana sila.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Marionetska država · Vidi više »

Marko Došen

Marko Došen pozdravlja Veliki makedonski sabor, 12. veljače 1933, Gornja Džumaja Marko Došen (Mušaluk kraj Gospića, 7. srpnja 1859. – Zagreb, 7. rujna 1944.) – hrvatski političar i publicist.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Marko Došen · Vidi više »

Marseille

Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Marseille · Vidi više »

Mate Ujević

M. Ujević Mate Ujević (Krivodol kod Imotskoga, 13. srpnja 1901. – Zagreb, 6. siječnja 1967.) bio je hrvatski enciklopedist, izdavač, publicist i pisac.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Mate Ujević · Vidi više »

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Matica hrvatska · Vidi više »

Maun (otok)

Maun je otok, dug 9 kilometara, a od otoka Paga dijeli ga Maunski kanal.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Maun (otok) · Vidi više »

Međimurje (regija)

Stara zemljopisna karta Međimurja iz 1690. godine oslobađanja od mađarske vlasti krajem 1918. godine Međimurje je povijesno-zemljopisni pojam koji označava područje na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđen dvjema velikim rijekama, Murom i Dravom.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Međimurje (regija) · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Međimurska županija · Vidi više »

Međunarodni olimpijski odbor

Međunarodni olimpijski odbor (kratica MOO, ili na engleskom IOC od International Olympic Committee, francuski: Comité international olympique, CIO) je međunarodna sportska organizacija sa sjedištem u Švicarskoj, u gradu Lausannei, čija glavna zadaća je organizacija modernih Olimpijskih igara.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Međunarodni olimpijski odbor · Vidi više »

Mehmed Alajbegović

Mehmed Alajbegović (Bihać, 7. svibnja 1906. – Zagreb, 7. lipnja 1947.) bio je hrvatski političar, diplomat i pravnik.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Mehmed Alajbegović · Vidi više »

Meho Mehičić

Meho Mehičić (Mehmed) (Bosanski Petrovac, 1904. – Salzburg, 17. listopada 1967.), hrvatski odvjetnik i političar iz BiH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Meho Mehičić · Vidi više »

Metropolit

Metropolit, metropolita ili mitropolit (grč. metropolites: stanovnik metropole), visoki crkveni dostojanstvenik u Katoličkoj i Pravoslavnoj crkvi.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Metropolit · Vidi više »

Mihovil Pavlek Miškina

Mihovil Pavlek – Miškina (Đelekovec kod Koprivnice, 24. rujna 1887. – logor Jasenovac ili logor Stara Gradiška, 30. lipnja 1942.), bio je hrvatski književnik, političar, član Hrvatske seljačke stranke.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Mihovil Pavlek Miškina · Vidi više »

Mijo Bzik

Mijo Bzik (Mučna Rijeka kraj Koprivnice, 13. rujna 1907. – Zagreb, 21. lipnja 1945.) bio je ustaški doglavnik, hrvatski novinar i publicist.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Mijo Bzik · Vidi više »

Miklós Horthy

Miklós vitez Horthy de Nagybánya (mađ. Vitéz nagybányai Horthy Miklós, Kenderes, 18. lipnja 1868. – Estoril, 9. veljače 1957.) je bio mađarski admiral i regent u međuratnom periodu i kroz skoro cijeli Drugi svjetski rat obnašavši tu dužnost od 1. ožujka 1920. pa do 15. listopada 1944. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Miklós Horthy · Vidi više »

Milan Aćimović

Milan Aćimović Milan Aćimović (Pinosava, 31. svibnja 1898. – Zelengora, svibnja 1945.), srpski političar prije i tijekom Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Milan Aćimović · Vidi više »

Milan Nedić

Milan Nedić (srpski: Милан Недић, Grocka, Beograd, 2. rujna 1878. – Beograd, 4. veljače 1946.) bio je srpski političar i general vojske Kraljevine Jugoslavije, najpoznatiji kao vođa marionetske vlade u Srbiji pod okupacijom Trećeg Reicha u Drugome svjetskom ratu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Milan Nedić · Vidi više »

Mile Budak

Mile Budak (Sveti Rok, 30. kolovoza 1889. – Zagreb 7. lipnja 1945.), bio je hrvatski političar, odvjetnik, jedan od ideologa ustaškoga pokreta, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Mile Budak · Vidi više »

Milka Trnina

'''Milka Trnina''' Povelja Hrvatskog zemaljskog kazališta u Zagrebu Milki Trinini Spomenik Milki Trinini u Vezišću Milka Trnina (Vezišće u Općini Križ pokraj Ivanić-Grada, 19. prosinca 1863. - Zagreb, 18. svibnja 1941.) bila je hrvatska operna umjetnica, članica državne opere u Münchenu, prva Tosca londonskoga Covent Gardena i njujorške Metropolitan Opere.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Milka Trnina · Vidi više »

Mirko Deanović

Mirko Deanović (Dubrovnik, 13. svibnja 1890. – Zagreb, 16. lipnja 1984.) hrvatski talijanist i romanist, leksikograf, povjesničar književnosti, redovni profesor romanske filologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i utemeljitelj katedre za talijanski jezik i književnost na tom fakultetu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Mirko Deanović · Vidi više »

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Miroslav Krleža · Vidi više »

Mladen Lorković

Mladen Lorković (Zagreb, 1. ožujka 1909. – Lepoglava?, kraj travnja 1945.), bio je hrvatski političar, u doba NDH ministar vanjskih poslova, od 1944.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Mladen Lorković · Vidi više »

Mobilizacija

Mobilizacija ili vojačenje, čin je okupljanja i dovođenja vojne sile i zaliha u stanje spremnosti za rat.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Mobilizacija · Vidi više »

Momčilo Đujić

Momčilo Đujić (Kovačić kraj Knina, 27. veljače 1907. – Chicago, 11. rujna 1999.), bio je četnički vojvoda.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Momčilo Đujić · Vidi više »

Monarhija

Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Monarhija · Vidi više »

Monopol

Monopol (grč. monos, jedan + polein, prodavati) u ekonomiji se definira kao trajna tržišna situacija gdje postoji samo jedan davatelj određene vrste proizvoda ili usluga.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Monopol · Vidi više »

Mornarica Nezavisne Države Hrvatske

Mornarica Nezavisne Države Hrvatske bila je ratna mornarica ND Hrvatske (NDH) tijekom njenog postojanja.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Mornarica Nezavisne Države Hrvatske · Vidi više »

Mostar

Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Mostar · Vidi više »

Muslimani (narod)

Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Muslimani (narod) · Vidi više »

Nacionalizacija

Nacionalizacija ili izvlaštenje je čin kojim država oduzima privatno vlasništvo nekretnina ili poslova (zemljište, zgrade, tvrtke) ili npr.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Nacionalizacija · Vidi više »

Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka

Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv Nacionalsocijalistička stranka, bila je politička stranka u Njemačkoj između 1919.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka · Vidi više »

Nacionalsocijalizam

Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Nacionalsocijalizam · Vidi više »

Nada Kisić Kolanović

Nada Kisić Kolanović (Šibenik, 11. rujna 1949.), hrvatska povjesničarka.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Nada Kisić Kolanović · Vidi više »

Narod

Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Narod · Vidi više »

Narodna zaštita

* Narodna zaštita (NDH).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Narodna zaštita · Vidi više »

Narodne novine

Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Narodne novine · Vidi više »

Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije

Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »

Narodnooslobodilački pokret

Pojam narodnooslobodilački pokret, u općem smislu koristi se za političke pokrete koji vode borbu za narodno odnosno nacionalno oslobođenje od "nenarodnih" vlasti: diktatorskoga režima, okupatorskoga ili kvislinškoga režima, ili od kolonijalne vlasti.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Narodnooslobodilački pokret · Vidi više »

Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj

Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj · Vidi više »

Natalitet

Natalitet po državama (2008. godina). Natalitet (franc. natalité − broj rođenih, hrv. rodnost) je stručni izraz kojim se koristi demografija a označava ukupno rađanje na određenom području u određenom vremenu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Natalitet · Vidi više »

Nürnberški zakoni

Naslovnica ''Reichsgesetzblatt I. dio br. 100'' u kojoj su 16. rujna 1935. objavljeni nürnberški zakoni Nürnberški zakoni (njemački: Nürnberger Gesetze) je naziv za 3 (povijesno 2) zakona koji su doneseni i stupili na snagu 1935.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Nürnberški zakoni · Vidi više »

Nedićeva Srbija

Nedićeva Srbija ili Vlada Narodnog Spasa je naziv za marionetsku i profašističku srbijansku državu s generalom Milanom Nedićem na čelu, koja je uspostavljena 1941. na Području njemačke vojne uprave u Srbiji i nestala je sa svjetske pozornice 1944. pred slom Sila Osovine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Nedićeva Srbija · Vidi više »

Nezaposlenost

Nezaposlenost u svijetu 2021. Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Nezaposlenost · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nijemci u Hrvatskoj

Nijemci u Hrvatskoj ili Podunavske Švabe (njemački: Donauschwaben) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Nijemci u Hrvatskoj · Vidi više »

Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj

Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj ili Njemačko-hrvatska policija je bila redarstveni organ okupacijskih njemačkih vlasti na području NDH, osnovan uz pristanak Ante Pavelića i njegove vlade u travnju 1943.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj · Vidi više »

Nova Gradiška

Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Nova Gradiška · Vidi više »

Novi Pazar

Raška u Novom Pazaru Novi Pazar je grad na rijeci Raškoj (pritok Ibra) u jugozapadnoj Srbiji i središte istoimene opštine u Raškom okrugu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Novi Pazar · Vidi više »

Novinska agencija Velebit

Velebit je novinska agencija osnovana 1941.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Novinska agencija Velebit · Vidi više »

Novotvorenice

Novotvorenice ili neologizmi (grč. νεολογισμός; néos.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Novotvorenice · Vidi više »

Oberkommando der Wehrmacht

Zastava feldmaršala kao zapovjednika OKW-a Oberkomando der Wehrmacht, skraćeno OKW, bilo je vrhovno zapovjedništvo njemačke vojske, Wehrmachta tijekom drugog svjetskog rata.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Oberkommando der Wehrmacht · Vidi više »

Obrovac

Zrmanje u središtu mjesta. Kurjakovića na brdu iznad grada. Obrovac je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Obrovac · Vidi više »

Obrt

Kovač Bačvar Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Obrt · Vidi više »

Odžak

Odžak je općina na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Odžak · Vidi više »

Ognjen Prica

Ognjen Prica (Ilidža, Sarajevo, 27. studenoga 1899. – Zagreb, 9. srpnja 1941.), bio je hrvatski publicist i političar, narodni heroj Jugoslavije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ognjen Prica · Vidi više »

Oktavijan Miletić

Oktavijan Miletić (Zagreb, 1. listopada 1902. – Zagreb, 17. kolovoza 1987.), hrvatski redatelj, snimatelj, scenarist i glumac.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Oktavijan Miletić · Vidi više »

Okupacija

Okupacija je vojno djelovanje, u kojoj oružane snage jedne države vojnim sredstvima zauzimaju teritorij druge države.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Okupacija · Vidi više »

Opća i nacionalna enciklopedija

Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »

Općina

Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Općina · Vidi više »

Operacija Barbarossa

Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Operacija Barbarossa · Vidi više »

Operacija Trio

Operacija Trio je bila prva velika vojna operacija Sila Osovine u Drugom svjetskom ratu na prostoru Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Operacija Trio · Vidi više »

Operativna zona Jadransko primorje

Operativna zona Jadransko primorje (njem. Operationszone Adriatisches Küstenland (OZAK) ili kolokvijalno Operationszone Adria, tal. Zona d'operazioni del Litorale adriatico, slov. Operacijska cona Jadransko primorje), kao de facto upravna jedinica nacističke Njemačke na sjevernojadranskoj obali stvoren 1.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Operativna zona Jadransko primorje · Vidi više »

Oružništvo

*žandarmerija.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Oružništvo · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Osijek · Vidi više »

Osman Kulenović

Osman Kulenović (Rajnovci kraj Kulen Vakufa 15. prosinca 1889. – Zagreb, 7. lipnja 1947.), hrvatski političar i pravnik.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Osman Kulenović · Vidi više »

Otok (Splitsko-dalmatinska županija)

Otok je općina Republike Hrvatske u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Otok (Splitsko-dalmatinska županija) · Vidi više »

Otokar Keršovani

Otokar Keršovani Otokar Keršovani (Trst, 23. veljače 1902. – Zagreb, 9. srpnja 1941.), bio je hrvatski novinar, publicist, književni kritičar i političar.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Otokar Keršovani · Vidi više »

Pag

Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Pag · Vidi više »

Paravojna postrojba

Paravojska ili paramilicija, ponekad i paravojne jedinice, pojam je koji je sastavljen iz starogrčkog: para "pored" i latinskog: miles "borci" ili "vojnici", a predstavlja neregularnu vojsku, vojsku koja nema sva svojstva koja ima državna vojska po zakonskim, moralnim i drugim pravilima, koja nije pod kontrolom države.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Paravojna postrojba · Vidi više »

Paravojne ustaške postrojbe

Paravojne ustaške postrojbe, poznate i kao Divlji ustaše, su bile samoinicijativno stvorene jedinice u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koje su se nazivale ustaškima ali koje su bile izuzete od zapovijedanja Glavnog stožera Ustaške vojnice.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Paravojne ustaške postrojbe · Vidi više »

Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1938.

Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1938. su bili posljednji izbori za Narodnu skupštinu održani u Kraljevini Jugoslaviji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1938. · Vidi više »

Partizani

Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Partizani · Vidi više »

Patrijarh

* Patrijarhat, u antropologiji, je patrijarh naziv za onog koji drži vlast u patrijarhalnoj obitelji ili većoj društvenoj zajednici.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Patrijarh · Vidi više »

Paul Bader

Paul Bader (20. srpnja 1883. – 28. veljače 1971.) je bio general Wehrmachta tijekom Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Paul Bader · Vidi više »

Pavelić

Pavelić je hrvatsko prezime.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Pavelić · Vidi više »

Pearl Harbor, Havaji

Satelitski snimak luke Pearl Harbor je američka luka na havajskom otoku Oahuu na Havajima, najpoznatija po japanskom napadu koji je označio ulazak SAD-a u 2. svjetski rat.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Pearl Harbor, Havaji · Vidi više »

Petar II. Karađorđević

Petar II.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Petar II. Karađorđević · Vidi više »

Petokraka zvijezda

Petokraka zvijezda Petokraka zvijezda (☆) je čest simbol širom svijeta.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Petokraka zvijezda · Vidi više »

Philip J. Cohen

Philip J. Cohen (1953.), američki je liječnik i povjesničar.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Philip J. Cohen · Vidi više »

Pistoia

Zvonik katedrale na Piazza Duomo Ospedale del Ceppo Osmerokutna krstionica Pistoia je grad u talijanskoj regiji Toskani, glavni grad istoimene pokrajine, smješten oko 30 km sjeverozapadno od Firence.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Pistoia · Vidi više »

Poštanska štedionica (NDH)

Poštanska štedionica bila je poštanska štedionica u NDH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Poštanska štedionica (NDH) · Vidi više »

Poglavnik

Fausta Vrančića, 82. stranica, riječ ''poglavnik'' u 5. redu odozgo Riječ poglavnik je varijanta riječi poglavar ili poglavica.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Poglavnik · Vidi više »

Poglavnikov tjelesni zdrug

Poglavnikov tjelesni zdrug je bio elitna ustaška postrojba za vrijeme postojanja NDH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Poglavnikov tjelesni zdrug · Vidi više »

Pohrvaćenje

Pohrvaćenje ili kroatizacija je društveni, politički, jezični, kulturni i povijesni proces asimilacije pojedinaca ili društvenih skupina prihvaćanjem hrvatske kulture, običaja, jezika i identiteta, najčešće naseljavanjem i prebivanjem u Hrvatskoj i na područjima gdje žive Hrvati.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Pohrvaćenje · Vidi više »

Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941.

Položaj Drvara; mjesto pokolja je 18 km od grada Drvara Pokolj kod Drvara 27.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941. · Vidi više »

Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941.

Položaj Bosanskog Grahova Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941. je bio organizirani napad na područje rimokatoličke župe Bosansko Grahovo, s ciljem fizičkog istrjebljenja svih stanovnika u toj župi, mahom Hrvata katolika.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941. · Vidi više »

Pokolj u glinskoj crkvi

Pokolj u glinskoj crkvi dogodio se 29.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Pokolj u glinskoj crkvi · Vidi više »

Pokolj u Gudovcu

Pokolj u Gudovcu bio je ubojstvo iz osvete otprilike 190 Srba od ustaša u Gudovcu kraj Bjelovara, 28. travnja 1941., tijekom Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Pokolj u Gudovcu · Vidi više »

Pokolj u potkamešničkim selima 28. i 29. ožujka 1944.

Pokolj u potkamešničkim selima 28. i 29. ožujka 1944. je bio pokolj kojeg su počinili pripadnici 7. SS divizije "Princ Eugen" kada su hrvatske civile pobili u njihovim kućama.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Pokolj u potkamešničkim selima 28. i 29. ožujka 1944. · Vidi više »

Pokrata

Pokrata ili akronim (grčki: akros.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Pokrata · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Poljoprivreda · Vidi više »

Pomorstvo

Pomorstvo obuhvaća sve što se tiče odnosa između čovjeka i mora.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Pomorstvo · Vidi više »

Popis nepriznatih država

Članice UN-a koje barem jedna članica ne priznaje Ovo je popis država koje nisu međunarodno priznate ili su ih priznale samo neke države, odnosno popis država koje nisu članice Organizacije ujedinjenih naroda i Republika Hrvatska njih ne priznaje.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Popis nepriznatih država · Vidi više »

Porajmos

Deportacija njemačkih Roma Porajmos (ro., uništenje) je termin kojim Romi označavaju genocid koji je nad tim narodom provođen od strane nacista i njihovih koloboracionista tijekom II. svjetskog rata.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Porajmos · Vidi više »

Porez

Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Porez · Vidi više »

Postotak

U matematici, postotak je način izražavanja broja kao razmjernog dijela na 100.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Postotak · Vidi više »

Pravopis

Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Pravopis · Vidi više »

Pravosuđe

vlade, 5. travnja 2017. Pravosuđe je skupni naziv za ukupnost tijela pravnog sustava i njihove djelatnosti.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Pravosuđe · Vidi više »

Predsjednik države

Predsjednik države je naziv šefa države u republikama.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Predsjednik države · Vidi više »

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država

Pečat Predsjednika SAD-a Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je šef države i šef vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Predsjednik vlade

Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Predsjednik vlade · Vidi više »

Prevlaka (zemljopis)

Sueski kanal je prokopan kroz Suesku prevlaku Prevlaka je u zemljopisu uzak kopneni pojas koji spaja veće kopnene površine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Prevlaka (zemljopis) · Vidi više »

Princ

Princ je titula za mušku osobu, muški ekvivalent tituli princeza.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Princ · Vidi više »

Prisilni rad

Prisilni rad se zove rad na kojeg čovjek pod prijetnjom kazne, ili bilo kojeg drugog osjetljivog zla prisiljen protiv svoje volje.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Prisilni rad · Vidi više »

Proizvod

Proizvod je konačni rezultat proizvodne djelatnosti koji, za razliku od usluge, postoji i nakon što je dovršen proces njegove proizvodnje.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Proizvod · Vidi više »

Promet

Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Promet · Vidi više »

Propaganda

Propagandni letak JNA s pozivom na predaju pri velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku u Dubrovniku Propagandni letak JNA s pozivom građanima na pružanje otpora Hrvatskoj vojsci Propaganda označava sustavni pokušaj oblikovanja percepcije i spoznaje te manipuliranja ponašanjem pojedinaca, u svrhu generiranja reakcije koju propagandisti žele postići.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Propaganda · Vidi više »

Protektorat

Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Protektorat · Vidi više »

Protukomunizam

Jedan od simbola antikomunizma Jedan od simbola antikomunizma, koji prikazuje, prema mišljenju antikomunista, "krvavu karakteristiku komunističke ideologije" Ujedinjenog Kraljevstva, na sastanku 1984. Protukomunizam ili antikomunizam je politički stav koji je s različitim intenzitetom usmjeren protiv socijalno-utopističke teorije, ideologije, političkim pokretima, skupinama kao i raznim političkim varijantama komunizma.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Protukomunizam · Vidi više »

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Pruska · Vidi više »

Prva hrvatska štedionica

Palača Prve hrvatske štedionice, arhitekt Josip Vancaš, građena 1898. – 1900. Prva hrvatska štedionica Zagreb (Praštediona) – Perva horvatska štedionica (Erste kroatische Sparkassa- Elsö horvát takarék pénztar Zágráb); osnovana je 1846. kao “Perva horvatska štedionica.” Statut Štedionice potvrđen je 24. listopada 1846.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Prva hrvatska štedionica · Vidi više »

Puč

Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Puč · Vidi više »

Pukovnik

Oznaka čina pukovnika u OS RHPukovnik je visoki časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Pukovnik · Vidi više »

Radioodašiljač

frekvencijsku modulaciju ili FM. energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. Radio odašiljač, radioodašiljač ili radiopredajnik je elektronički uređaj za stvaranje moduliranog električnog signala, koji neki podatak ili informaciju (izvorno često u neelektričnom obliku, na primjer zvuk, slika) predočuje kao promjenu električne veličina (električna struja, električni napon).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Radioodašiljač · Vidi više »

Rapalski ugovor

Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Rapalski ugovor · Vidi više »

Rashod

Rashodi (engl. expenses, njem. Kosten, Aufwendungen, Ausgaben, Auslagen), svi troškovi sadržani u prodanim učincima tj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Rashod · Vidi više »

Rasizam

Rasizam je vjerovanje da ljudske skupine posjeduju različite osobine ponašanja i da se mogu podijeliti prema superiornosti jedne rase nad drugom.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Rasizam · Vidi više »

Raspad Kraljevine Jugoslavije

Podjela i okupacija Kraljevine Jugoslavije 1941. – 1943. Kraljevina Jugoslavija je propala u travnju 1941. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Raspad Kraljevine Jugoslavije · Vidi više »

Ratni zarobljenik

Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski: Austro-ugarski zarobljenici u Rusiji. Ratni zarobljenik je osoba koju su neprijateljske snage zarobile tijekom ili nakon oružanog sukoba.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ratni zarobljenik · Vidi više »

Ravnateljstvo za javni red i sigurnost

Ravnateljstvo za javni red i sigurnost, skraćeno RAVSIGUR bio je poseban odjel Ministarstva unutarnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ravnateljstvo za javni red i sigurnost · Vidi više »

Reichsmarka

Reichsmarka (njem. Reichsmark) bila je njemačka valuta u razdoblju od 1924. do 1948.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Reichsmarka · Vidi više »

Reparacija

Reparacija je izraz koji najčešće označava ratnu odštetu koju poražena strana plaća pobjedniku kao naknadu za u ratu utrošena sredstva ili uništenu infrastrukturu ako je rat vođen na teritoriju pobjednika.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Reparacija · Vidi više »

Resurs

Resurs (fr. „la ressource“, „sredstvo, izvor“, lat. resurgere, „izvirati“) je sredstvo, koje je potrebno za provođenje ili dovršavanje jedne radnje.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Resurs · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Rijeka · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Rim · Vidi više »

Rimski ugovori

* Rimski ugovori (1924.).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Rimski ugovori · Vidi više »

Rimski ugovori (1941.)

Politička karta NDH nakon Rimskih ugovora Rimski ugovori su naziv za tri ugovora potpisana 18. svibnja 1941. u 12:30 između NDH i Kraljevine Italije u Palazzo Venezia u Rimu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Rimski ugovori (1941.) · Vidi više »

Roba

Roba (talijanski roba) čini elementarni ekonomski sastojak tržišnog gospodarstva.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Roba · Vidi više »

Romi

Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Romi · Vidi više »

Romi u Hrvatskoj

Romi u Hrvatskoj, jedna su od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Romi u Hrvatskoj · Vidi više »

Romski jezik

Romski jezik, indoeuropski jezik i makrojezik Roma u Europi.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Romski jezik · Vidi više »

Ronald Reagan

Ronald Wilson Reagan (Tampico, Illinois, 6. veljače 1911. – Bel Air, Kalifornija, 5. lipnja 2004.), američki političar, 40. predsjednik SAD (1981. – 1989.) i 33. guverner Kalifornije (1967. – 1975.) Prije ulaska u politiku Reagan je radio kao sportski komentator, filmski glumac i predsjednik američkog Ceha filmskih glumaca (Screen Actors Guild). Početkom šezdesetih godina prešao je iz Demokratske u Republikansku stranku i 1966. godine pobijedio na izborima za guvernera Kalifornije s konzervativnim gospodarskim i socijalnim programom. Reagan je na predsjedničkim izborima 1980. godine uvjerljivo pobijedio demokratskog predsjednika Jimmyja Cartera koji se borio za svoj drugi mandat, a njegova je pobjeda pomogla i drugim kandidatima Republikanske stranke, jer je uspjela povećati broj zastupnika u Senatu za 12, čime je nakon 28 godina povratila senatsku većinu (Demokrati su ostali u većini u Zastupničkom domu). U vrijeme stupanja na dužnost Reagan je imao 69 godina postavši time tada najstarijim izabranim američkim predsjednikom. Bio je prvi Republikanac kojemu je još od 1888. godine pošlo za rukom pobijediti demokratskog predsjednika u borbi za drugi mandat. Godine 1984. još je jednom uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima porazivši Carterovog potpredsjednika Waltera Mondalea i osvojivši većinu glasova u 49 od 50 američkih saveznih država i gotovo 60% svih glasova birača. Razdoblje njegova dva mandata u Bijeloj kući bilo je prekretnica za američke Republikance i cijeli konzervativni pokret. Među najznačajnije Reaganove poteze spadali su potpuni zaokret u gospodarskoj politici (Reaganomics, smanjenje dotada izuzetno visokih poreza, osobito za bogatije) te zaoštravanje hladnoratovskog sukoba sa Sovjetskim Savezom i drugim komunističkim režimima širom svijeta (u drugom je mandatu Reagan napustio politiku konfrontacije i uspostavio dotada nezabilježenu razinu dijaloga sa sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovom). Šest godina nakon napuštanja Bijele kuće, u studenom 1994. godine, objavio je da boluje od Alzheimerove bolesti. Umro je 2004. godine u dobi od 93 godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ronald Reagan · Vidi više »

Rudnik

Ujedinjenom Kraljevstvu Rudnik je mjesto u/na Zemljinoj kori na kojem se otkopavaju razne vrste mineralnih sirovina.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Rudnik · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Rumunjska · Vidi više »

Sabirni logor Danica

Spomen– muzej i izvidnica, na mjestu nekadašnjeg logora Danica Logor "Danica" je bio ustaški sabirni logor u blizini Koprivnice osnovan 15. travnja 1941. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Sabirni logor Danica · Vidi više »

Sabirni logor Jadovno

Tlocrt logora Spomenik žrtvama logora Jadovno, rad kipara Ratka Petrića iz 1988. godine. Srušen 1991., obnovljen 2011. godine. Logor Jadovno bio je sabirni logor i logor smrti u dolini Velebita, zapadno od Gospića, koji je 1941. vodila Ustaška obrana tijekom NDH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Sabirni logor Jadovno · Vidi više »

Sabirni logor Stara Gradiška

Koncentracijski logor Stara Gradiška bio je koncentracijski logor u okolici Stare Gradiške, kojeg su od 1942. do 1945. vodila Ustaška obrana tijekom Drugog svjetskog rata u NDH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Sabirni logor Stara Gradiška · Vidi više »

Sabotaža

drvena klompa kao simbol sabotaže Sabotaža je pojam koji se odnosi na namjerno ometanje gospodarstvenog ili vojnog djelovanja kako bi se postigli određeni (najčešće politički) ciljevi.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Sabotaža · Vidi više »

Sandžak

Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Sandžak · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Sarajevo · Vidi više »

Sarajevska rezolucija

Mehmed ef. Handžić, inicijator Sarajevske rezolucije Kasim ef. Dobrača, inicijator Sarajevske rezolucije Sarajevska rezolucija bila je jedna od muslimanskih rezolucija, koju je tijekom Drugog svjetskog rata u Sarajevu usvojila skupština El-Hidaje.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Sarajevska rezolucija · Vidi više »

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »

Saveznička invazija na Siciliju

Saveznička invazija Sicilije započela je 9. srpnja 1943., a završila 17. kolovoza iste godine savezničkom pobjedom.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Saveznička invazija na Siciliju · Vidi više »

Saveznici

Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Saveznici · Vidi više »

Savojska dinastija

Savojska dinastija, talijanska vladarska dinastija prozvana po svom feudalnom posjedu Savoji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Savojska dinastija · Vidi više »

Schutzstaffel

Schutzstaffel (njemački „Zaštitni odjel”), ili skraćeno SS, bila je jedna od glavnih nacističkih organizacija.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Schutzstaffel · Vidi više »

Severin

Severin može biti.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Severin · Vidi više »

Sida Košutić

Sida Košutić (Radoboj, 20. ožujka 1902. – Zagreb, 13. svibnja 1965.), bila je hrvatska pjesnikinja i urednica.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Sida Košutić · Vidi više »

Siegfried Kasche

Siegfried Kasche (Strausberg 18. lipnja 1903. - Zagreb 7. lipnja 1947.) Obergruppenführer SA-a (Jurišnih odreda) i njemački veleposlanik pri NDH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Siegfried Kasche · Vidi više »

Sile Osovine

Napada na Pearl Harbor. * ''Plava'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Siva'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamnozelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svjetlozelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile sile Osovine postale njihove marionete Predvodnice sila Osovine Sile Osovine, Osovina Rim-Berlin-Tokio ili samo Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u Drugome svjetskom ratu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Sile Osovine · Vidi više »

Sinagoga

Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Sinagoga · Vidi više »

Siromaštvo

Indoneziji. američkog dolara na dan. Siromaštvo je termin koji se najčešće koristi za nedostatak osnovnih uvjeta za život.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Siromaštvo · Vidi više »

Sirovine

Sirovine su prirodni neobrađeni resursi nakon dobivanja iz prirodnih izvora.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Sirovine · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Slaveni · Vidi više »

Slavko Štancer

Slavko Štancer (1872. – 1945.), hrvatski vojnik, časnik u vojskama Austro-Ugarske Monarhije i Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Slavko Štancer · Vidi više »

Slavko Goldstein

Slavko Goldstein Slavko Goldstein (Sarajevo, 22. kolovoza 1928. – Zagreb, 13. rujna 2017.), bio je hrvatski političar, scenarist, knjižar, leksikograf i povjesničar amater židovske nacionalnosti.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Slavko Goldstein · Vidi više »

Slavko Kolar

Čazmi Slavko Kolar (Palešnik pokraj Garešnice, 1. prosinca 1891. – Zagreb, 15. rujna 1963.) bio je hrvatski književnik i filmski scenarist.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Slavko Kolar · Vidi više »

Slavko Kvaternik

Slavko Kvaternik (Komorske Moravice, 25. kolovoza 1878. – Zagreb, 13. lipnja 1947.), bio je hrvatski vojnik, rodoljub, austrougarski, jugoslavenski i Hrvatski časnik, političar i državni dužnosnik.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Slavko Kvaternik · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Slavonija · Vidi više »

Slavonski Brod

Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Slavonski Brod · Vidi više »

Sljeme

Sljeme je vrh Medvednice, planine iznad Zagreba.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Sljeme · Vidi više »

Slobodan Novak

Slobodan Novak (Split, 3. studenoga 1924. – Zagreb, 25. srpnja 2016.),, info.hazu.hr, pristupljeno 31.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Slobodan Novak · Vidi više »

Slovačka Republika (1939. – 1945.)

Slovačka Republika (slovački: Slovenská republika) je bivša samostalna država koja je postojala od 14. ožujka 1939. do 8. svibnja 1945. kao marionetska država Trećeg Reicha.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Slovačka Republika (1939. – 1945.) · Vidi više »

Slovaci u Hrvatskoj

Rijeci Rajevom Selu 2009. godine Slovaci u Hrvatskoj (slovački: Slovenská menšina v Chorvátsku) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Slovaci u Hrvatskoj · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Slovenci · Vidi više »

Slovensko domobranstvo

Zastava slovenskog domobranstva Slovensko domobranstvo (njemački Slowenische Landwehr, kratica SD) bila je slovenska policijsko-paravojna postrojba, koja je surađivala sa Silama Osovine i djelovala na području Ljubljanske pokrajine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Slovensko domobranstvo · Vidi više »

Smrtna kazna

Zakonit oblik kazne za određene prijestupe Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstrožu kaznu koja je danas predviđena u određenim pravnim sustavima.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Smrtna kazna · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Sovjetski Savez · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Split · Vidi više »

Sporazum Cvetković–Maček

Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Sporazum Cvetković–Maček · Vidi više »

Spremnost

* Spremnost (Zagreb), tjedno glasilo Ustaškog pokreta iz Zagreba, izlazio je od 1. ožujka 1942. do sloma NDH 1945.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Spremnost · Vidi više »

Srb

Srb je naselje u planinskom dijelu Hrvatske smješteno u jugoistočnom dijelu Like.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Srb · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Srbi · Vidi više »

Srbi u Hrvatskoj

Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »

Srbi u NDH

Srbi u NDH su činili oko četvrtine stanovništva, po službenim podatcima iz 1941. bilo ih je 1.848.000 od ukupno 6.966.729 stanovnika (26,5%).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Srbi u NDH · Vidi više »

Srbi u NDH: Broj žrtava

Ovaj članak obrađuje problem demografskih i stvarnih gubitaka Srba na području Nezavisne Države Hrvatske u vrijeme njenog postojanja, 1941. – 1945. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Srbi u NDH: Broj žrtava · Vidi više »

Srbizacija

U Vukovom rječniku iz 1818. godine nalaze se pojmovi: ''srbiti'', ''srbitise'', ''srbljenje''. Srbizacija ili posrbljavanje označava kulturnu i nacionalnu asimilaciju nesrpskog stanovništva u srpsku naciju.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Srbizacija · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Srijem · Vidi više »

Srijemska bojišnica

Faze Srijemske bojišnice od listopada 1944. do travnja 1945. Srijemska bojišnica je bila bojišnica koju je formiralo njemačko zapovjedništvo Jugoistoka (Armijska grupa F) nakon poraza u Srbiji krajem listopada 1944. godine, kako bi zaustavila prodor NOVJ i Crvene Armije ka zapadnim područjima Jugoslavije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Srijemska bojišnica · Vidi više »

Srijemska Mitrovica

Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Srijemska Mitrovica · Vidi više »

Srpska pravoslavna Crkva

Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Stanovništvo

Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Stanovništvo · Vidi više »

Stara Gradiška

Stara Gradiška je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Stara Gradiška · Vidi više »

Starohrvatska kruna

Starohrvatska kruna, često nazivana i Tomislavova kruna ili Zvonimirova kruna pojam je koji, osim fizičke krune, označava i virtualnu krunu i Hrvatsko Kraljevstvo u državnopravnom smislu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Starohrvatska kruna · Vidi više »

Stjepan Radić

Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Stjepan Radić · Vidi više »

Stol sedmorice

Kraljevski Stol sedmorice za kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju osnovan je u Zagrebu je 1862. godine kao vrhovno sudište za Kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju, na poticaj bana Ivana Mažuranića.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Stol sedmorice · Vidi više »

Straža na Drini

Straža na Drini (njem. Wacht an der Drina) je ratni dokumentarni i propagandni film snimljen za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, 1942. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Straža na Drini · Vidi više »

Stranka prava

Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Stranka prava · Vidi više »

Sušak

Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Sušak · Vidi više »

Suverenitet

Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Suverenitet · Vidi više »

Svetice

Svetice su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ozlja, u Karlovačkoj županiji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Svetice · Vidi više »

Sveučilište u Rijeci

Sveučilište u Rijeci (latinski Universitas studiorum Fluminensis), drugo je po starosti sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj čije se sjedište nalazi u Rijeci, dok su fakulteti smješteni u gradovima Primorja, Like i sjeveroistočne Istre.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Sveučilište u Rijeci · Vidi više »

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

Svjetska poštanska unija

Svjetska poštanska unija (fra. Union postale universelle, engl. Universal Postal Union, skraćeno SPU, UPU) je specijalizirana agencija ujedinjenih naroda koja koordinira poštansku politiku i pravila između zemalja članica, a time i svjetski poštanski sistem.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Svjetska poštanska unija · Vidi više »

TA48

TA48 (ranije 78T i T3) bio je torpedni brod izgrađen od strane austro-ugarske mornarice 1914.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i TA48 · Vidi više »

Talijanizacija

fašističke partije (tal. P.N.F. - Partito Nazionale Fascista), gdje se pod prijetnjom "uvjerljivih metoda" zabranjuje uporaba "slavenskog" jezika na javnom mjestu. Kao "nositelj vlasti" koja proglašuje zabranu potpisani su "skvadristi", tj. lokalni fašistiTalijanizacija ili potalijančivanje označava proces kulturne asimilacije tijekom kojeg se netko ili nešto djelomično ili nimalo talijanski pretvara u nekog ili nešto potpuno talijansko.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Talijanizacija · Vidi više »

Talijanska lira

1000 lira Talijanska lira, ISO 4217: ITL je bila službeno sredstvo plaćanja u Italiji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Talijanska lira · Vidi više »

Talijanska Socijalna Republika

Talijanska Socijalna Republika ili TSR, (tal. Republica Sociale Italiana ili RSI) je bila marionetska država nacističke Njemačke koju je vodio "Duce" i "ministar vanjskih poslova" Benito Mussolini.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Talijanska Socijalna Republika · Vidi više »

Teheranska konferencija

Molotov na konferenciji. Teheranska konferencija je konferencija najviših predstavnika Saveznika u Drugom svjetskom ratu, održana u Teheranu, 28. studenog – 1. prosinca 1943. Sudjelovali su britanski premijer Winston Churchill, američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt i generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog saveza Josif Staljin, te njihovi najviši vojni i politički suradnici.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Teheranska konferencija · Vidi više »

Teritorijalno more

Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Teritorijalno more ili teritorijalne vode je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne crte u smjeru pučine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Teritorijalno more · Vidi više »

Teror

Budimpešti Teror (iz latinskog terror, terroris, strava ili užas) je sustavno i često naizgled planirano širenje straha i užasa kroz provođenje ili prijetnju nasiljem kako bi se ljude učinilo poslušnima ili pokornima.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Teror · Vidi više »

Terorizam

Masovna smaknuća tijekom Francuske revolucije 1793. Napadi 11. rujna 2001. u New Yorku Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Terorizam · Vidi više »

The New York Times

The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i The New York Times · Vidi više »

Tiskarstvo

Tisak novina Tiskari u 16. stoljeću Tiskarstvo je tehnika mehaničkog umnožavanja istovjetnih primjeraka teksta ili slika.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Tiskarstvo · Vidi više »

Tko je tko u NDH

Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Tko je tko u NDH · Vidi više »

Tomislav II.

Tomislav II.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Tomislav II. · Vidi više »

Tomislav Jonjić

Tomislav Jonjić, (Imotski, 19. svibnja 1965.), hrvatski je odvjetnik, diplomat, publicist, povjesničar i političar.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Tomislav Jonjić · Vidi više »

Tona

Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Tona · Vidi više »

Totalitarizam

Parada povodom smrti Staljina, održana u Dresdenu 1953. Kongres NSDAPa 1935. Totalitarizam ili svevlast je politički sustav u kojem je vlast pod kontrolom jedne političke organizacije ili stranke koja ne prepoznaje granice svojih ovlasti.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Totalitarizam · Vidi više »

Travanjski rat

Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Travanjski rat · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Treći Reich · Vidi više »

Trg bana Jelačića (Zagreb)

Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »

Trg svetog Marka

Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Trg svetog Marka · Vidi više »

Trgovina

Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Trgovina · Vidi više »

Trianonski ugovor

Potpisivanje Trianonskog ugovora Trianonski ugovor potpisan je 4. lipnja 1920. godine u palači Trianon u Versaillesu u Francuskoj, između Saveznika i Mađarske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Trianonski ugovor · Vidi više »

Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Trojni pakt

Japanski propagandni plakat iz 1938.: "Dobri prijatelji iz tri zemlje" (仲良し三国, ''nakayoshi san-goku'') Trojni pakt su potpisale tadašnje fašističke države Italija, Njemačka i Japan 27. rujna 1940. u Berlinu i time stupile u vojni savez.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Trojni pakt · Vidi više »

Tuđice

Tuđice su riječi koje se nisu prilagodile hrvatskome jeziku barem jednom svojom značajkom.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Tuđice · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Turska · Vidi više »

Tvrtko Jakovina

Tvrtko Jakovina (Požega, 2. ožujka 1972.), hrvatski povjesničar, politički savjetnik, autor, sveučilišni pedagog.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Tvrtko Jakovina · Vidi više »

UDBA

Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i UDBA · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Urbanizam

Boulevard Haussmann u Parizu Urbanizam je znanstvena disciplina i djelatnost koja se bavi proučavanjem, uređivanjem gradova i planiranjem njihova razvoja (urbanističko planiranje).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Urbanizam · Vidi više »

Urota Lorković-Vokić

Urota Lorković-Vokić, bio je neuspjeli pokušaj preuzimanja vlasti u NDH koji su organizirali ministar unutarnjih poslova Mladen Lorković i ministar oružanih snaga NDH krilnik Ante Vokić u kolovozu 1944. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Urota Lorković-Vokić · Vidi više »

Ustaše

Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ustaše · Vidi više »

Ustaška mladež

Zagrebu, rujna 1941. Ustaška mladež, skraćeno UM, bila je omladinska organizacija ustaškog pokreta u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) tijekom Drugoga svjetskog rata.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ustaška mladež · Vidi više »

Ustaška nadzorna služba

Ustaška nadzorna služba (UNS) bila je obavještajna, protuobavještajna i politička policija za vrijeme NDH koja je bila odgovorna Glavnom ustaškom stanu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ustaška nadzorna služba · Vidi više »

Ustaška vojnica

Ustaška vojnica bila je vojni ogranak Ustaškog pokreta, aktivna na prostoru Nezavisne Države Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ustaška vojnica · Vidi više »

Ustaški sabirni logori

Obrzo nakon osnivanja Nezavisne Države Hrvatske, doneseni su rasni zakoni i osnovani koncentracijski logori.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ustaški sabirni logori · Vidi više »

Ustanak u Hercegovini 1941.

Vidovdanski ustanak u Istočnoj Hercegovini buknuo je zbog teškog nezadovoljstva i straha tamošnjeg srpskog pučanstva povodom nastanka Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ustanak u Hercegovini 1941. · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ustav · Vidi više »

Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »

Vaganjac

Vaganjac je naseljeno mjesto u općini Uskoplje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vaganjac · Vidi više »

Valuta

Razne valute Valuta je riječ talijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Valuta · Vidi više »

Vatikan

Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vatikan · Vidi više »

Velebit

ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Velebit · Vidi više »

Velika župa Baranja

Upravna podjela NDH Velika župa Baranja bila je jedna od 22 velike župe na prostoru NDH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Velika župa Baranja · Vidi više »

Velika župa Dubrava

Upravna podjela NDH Velika župa Dubrava bila je jedna od 22 velike župe na prostoru NDH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Velika župa Dubrava · Vidi više »

Velika župa Hum

Upravna podjela NDH Velika župa Hum bila je jedna od 22 velike župe na prostoru NDH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Velika župa Hum · Vidi više »

Velika župa Krbava-Psat

Upravna podjela NDH Velika župa Krbava-Psat bila je jedna od 22 velike župe na prostoru NDH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Velika župa Krbava-Psat · Vidi više »

Velika župa Livac-Zapolje

Upravna podjela NDH Velika župa Livac i Zapolje (Livac - Zapolje) bila je jedna od 22 velike župe na prostoru NDH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Velika župa Livac-Zapolje · Vidi više »

Velika župa Sidraga-Ravni Kotari

Upravna podjela NDH Velika župa Sidraga-Ravni Kotari bila je jedna od 22 velike župe na prostoru NDH.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Velika župa Sidraga-Ravni Kotari · Vidi više »

Velika Mađarska

Austro-Ugarske (zelenim je označena Kraljevina Ugarska, a tamnozelenim autonomna Kraljevina Hrvatska i Slavonija) Velika Mađarska (mađar. Nagy-magyarország) je pojam koji se odnosi na nacionalističku ideologiju mađarskih iredentista koji teže proširenju državnih granica Mađarske i okupljanju mađarske nacionalne zajednice u susjednim zemljama unutar jedne države kao i ujedinjenje svih onih teritorija (zemlje Krune sv. Stjepana) koji su bili pod upravom Ugarske u okviru Austro-Ugarske monarhije do 1918. godine, zaključno s Trianonskim ugovorom 1920. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Velika Mađarska · Vidi više »

Velika Srbija

Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Velika Srbija · Vidi više »

Veliki Grđevac

Veliki Grđevac je općina u Republici Hrvatskoj, u sastavu Bjelovarsko-bilogorske županije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Veliki Grđevac · Vidi više »

Velikosrpska ideologija

Velikosrpska ideologija ili velikosrpska ideja označava ideju teritorijalne ekspanzije Srbije daleko od granica koje je imala Kraljevina Srbija u 19.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Velikosrpska ideologija · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Venecija · Vidi više »

Venecijanski bijenale

Skulptura Frabrizia Plessia: Mare Verticale na ulazu u GiardineVenecijanski bijenale (talijanski: Biennale di Venezia), ili punim nazivom Međunarodna izložba suvremene likovne umjetnosti, je izložba koja se od 1895.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Venecijanski bijenale · Vidi više »

Vetrinj

Samostan u Vetrinju Samostanska crkva Vetrinj (njemački Viktring) je mjesto koje se nalazi u blizini grada Klagenfurta u Austrijskoj saveznoj državi Koruškoj blizu granice sa Slovenijom..

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vetrinj · Vidi više »

Višijska Francuska

Višijska Francuska, Višijski Režim ili Višijska Vlada su najčešći nazivi rabljeni za opisivanje francuske vlade koja je u Drugom svjetskom ratu kao Marionetska država Velikog Njemačkog Reicha surađivala s Nacističkom Njemačkom i Silama Osovinama od srpnja 1940.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Višijska Francuska · Vidi više »

Vice Vukojević

Vice Vukojević (Veljaci kod Ljubuškog, 6. rujna 1936.), hrvatski je političar, bivši ustavni sudac.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vice Vukojević · Vidi više »

Viki Glovacki

Viki Glovacki (Rijeka, 11. rujna 1919. – Zagreb, 14. siječnja 1976.),, preuzeto 26.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Viki Glovacki · Vidi više »

Viktor Emanuel III.

Viktor Emanuel III. (tal. Vittorio Emanuele III) (Napulj, 11. studenog 1869. – Aleksandrija, Egipat, 28. prosinca 1947.), kralj Italije iz Kuće Savoja od 1900. do 1946. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Viktor Emanuel III. · Vidi više »

Viktor Gutić

Viktor Gutić (Banja Luka, 23. prosinca 1901. – Banja Luka 1947.) bio je pravnik, ustaški povjerenik za Banju Luku i veliki župan Pokuplja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) tijekom Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Viktor Gutić · Vidi više »

Vilko Begić

Vilim "Vilko" Begić (Čazma, 20. siječnja 1874. - ?, 1946.) hrvatski vojnik, časnik u vojskama Austro-Ugarske i Nezavisne Države Hrvatske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vilko Begić · Vidi više »

Vinko Krišković

Vinko Krišković (Senj, 16. svibnja 1861. – Zürich, 6. studenoga 1952.) bio je hrvatski šekspirolog, političar, pravnik i podban.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vinko Krišković · Vidi više »

Vinko Nikolić

Vinko Nikolić (Šibenik, 2. ožujka 1912. – Šibenik, 12. srpnja 1997.) bio je član ustaškog pokreta, hrvatski emigrantski pisac, pjesnik, publicist, književni kritičar i novinar.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vinko Nikolić · Vidi više »

Vittorio Ambrosio

Vittorio Ambrosio (28. srpnja 1879. – 19. studeni 1958.) je bio talijanski general.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vittorio Ambrosio · Vidi više »

Vjekoslav Afrić

Vjekoslav Afrić (Hvar, 26. kolovoza 1906. - Split, 28. srpnja 1980.), hrvatski glumac, redatelj i scenarist.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vjekoslav Afrić · Vidi više »

Vjekoslav Luburić

Vjekoslav "Maks" Luburić (Humac kraj Ljubuškog, 20. lipnja 1913. - Carcaixent, Španjolska, 20. travnja 1969.) bio je ustaški časnik, zapovjednik Koncentracijskog logora Jasenovac i aktivist u hrvatskoj političkoj emigraciji.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vjekoslav Luburić · Vidi više »

Vjekoslav Vrančić

Vjekoslav Vrančić (Ljubuški, 25. ožujka 1904. — Buenos Aires, 25. rujna 1990.),Šimun Šito Ćorić, Hercegovci: Hrvati Hercegovine: mitovi, predrasude i zbilja, Pegaz d. d., Zagreb, 1995., str.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vjekoslav Vrančić · Vidi više »

Vlada

Vlada je najviše državno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena država.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vlada · Vidi više »

Vlada Nezavisne Države Hrvatske

Vlada Nezavisne Države Hrvatske (službeno Hrvatska državna vlada) obavljala je izvršnu vlast u NDH od 16. travnja 1941. do 8. svibnja 1945. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vlada Nezavisne Države Hrvatske · Vidi više »

Vladimir Žerjavić

Vladimir Žerjavić (Križ, 2. kolovoza 1912.- Zagreb, 5. rujna 2001.), hrvatski ekonomist, demograf i stručnjak UN-a. Široj javnosti postao je poznat po istraživanjima i publikacijama o demografskim gubitcima bivše Jugoslavije u 2. svjetskom ratu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vladimir Žerjavić · Vidi više »

Vladimir Geiger

Vladimir Geiger (Đakovo, 1962.), hrvatski je povjesničar.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vladimir Geiger · Vidi više »

Vladimir Laxa

Vladimir Laxa (21. siječnja 1870. – 1945.), bio je hrvatski general.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vladimir Laxa · Vidi više »

Vladimir Nazor

Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vladimir Nazor · Vidi više »

Vladko Maček

Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vladko Maček · Vidi više »

Vlado Singer

Vlado (Vladimir) Singer, (Virovitica, 21. listopada 1908. – Stara Gradiška, listopad 1943.), bio je hrvatski političar, član ustaškoga pokreta.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vlado Singer · Vidi više »

Vlasenica

Vlasenica je gradić i općina u istočnoj Bosni, (BiH).

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vlasenica · Vidi više »

Vlast

Vlast je snaga podčinjavanja ljudi određenim naredbama uspostavljena nekim oblikom legitimnosti.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vlast · Vidi više »

VMRO

Granice Makedonije i Odrinske Trakije 1913. VMRO je akronim od Vnatrešna Makedonska Revolucionna Organizacija (makedonski: Внатрешна Македонска Револуционерна Организација, bugarski: Вътрешна Македоно-Одринска Революционна Организация) je tajna politička organizacija koja je djelovala od kraja XIX.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i VMRO · Vidi više »

Vojna uprava u Srbiji (1941. – 1944.)

Vojna uprava u Srbiji (nje. Militärverwaltung in Serbien) odnosno Područje Vojnog zapovjednika u Srbiji (njem. Gebiet des Militärbefehlshabers in Serbien) je naziv koji je nosila vojna uprava njemačkog Trećeg Reicha na teritoriju osovinske Srbije.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vojna uprava u Srbiji (1941. – 1944.) · Vidi više »

Vojni bjegunac

Naziv vojni bjegunac ili dezerter označava vojnika odsutnog bez odobrenja nadređenih za napuštanje svoje jedinice i izbjegavanje vojnih obveza u ratu ili miru.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vojni bjegunac · Vidi više »

Volksdeutsche

Volksdeutsche ili Folksdojčer bio je termin kojega se počelo koristiti 1930.-ih godina za stanovništvo kojem je njemački bio materinski jezik, a koje je živjelo u srednjoj i istočnoj Europi izvan država s njemačkim većinskim stanovništvom.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Volksdeutsche · Vidi više »

Vrbovec

Vrbovec je grad smješten na istoku Zagrebačke županije u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Vrbovec · Vidi više »

Wehrmacht

Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Wehrmacht · Vidi više »

Za dom spremni

accessdate.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Za dom spremni · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Zagreb · Vidi više »

Zagrebačka sinagoga

Zagrebačka sinagoga bila je glavno mjesto bogoslužja zagrebačke židovske zajednice u modernoj Hrvatskoj.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Zagrebačka sinagoga · Vidi više »

Zastava Italije

20px Zastava Italije. Omjer 2:3 Zastava Italije se sastoji od triju jednako širokih okomitih pruga zelene, bijele, i crvene boje.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Zastava Italije · Vidi više »

Zastava Republike Hrvatske

Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »

Zdravko Dizdar

Zdravko Dizdar (Oklaj, 27. siječnja 1948.), hrvatski je povjesničar.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Zdravko Dizdar · Vidi više »

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske

Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske · Vidi više »

Zenica

Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Zenica · Vidi više »

Zlatni standard

Robni novac nije pogodan za pohranu i prijenos, pa je u upotrebu postupno ušao prvo papirni, a od nedavno i elektronički novac.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Zlatni standard · Vidi više »

Zrakoplovstvo NDH

Zrakoplovstvo NDH osnovano je 19. travnja 1941., imenovanjem Vladimira Krena za zapovjednika Odjela zračnih snaga.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Zrakoplovstvo NDH · Vidi više »

Zrinjski Mostar

Zrinjski Mostar je športsko društvo iz Mostara, Bosna i Hercegovina.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Zrinjski Mostar · Vidi više »

Zvonimir Richtmann

Zvonimir Richtmann (Zagreb, 22. studenoga 1901. – Zagreb, 9. srpnja 1941.), bio je hrvatski fizičar, inženjer elektrotehnike i politički djelatnik.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i Zvonimir Richtmann · Vidi više »

1. HŠK Građanski Zagreb

Prvi hrvatski građanski športski klub, poznatiji samo kao Građanski, bio je nogometni klub u Zagrebu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1. HŠK Građanski Zagreb · Vidi više »

1. prosinca

1.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1. prosinca · Vidi više »

10. kolovoza

10.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 10. kolovoza · Vidi više »

10. srpnja

10.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 10. srpnja · Vidi više »

10. svibnja

10.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 10. svibnja · Vidi više »

10. travnja

10.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 10. travnja · Vidi više »

11. lipnja

11.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 11. lipnja · Vidi više »

11. rujna

11.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 11. rujna · Vidi više »

11. travnja

11.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 11. travnja · Vidi više »

12. listopada

12.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 12. listopada · Vidi više »

12. travnja

12.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 12. travnja · Vidi više »

13. lipnja

13.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 13. lipnja · Vidi više »

13. SS oružana gorska divizija "Handschar"

13.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 13. SS oružana gorska divizija "Handschar" · Vidi više »

13. svibnja

13.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 13. svibnja · Vidi više »

14. prosinca

14.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 14. prosinca · Vidi više »

14. svibnja

14.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 14. svibnja · Vidi više »

15. svibnja

15.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 15. svibnja · Vidi više »

15. travnja

15.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 15. travnja · Vidi više »

16. kolovoza

16.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 16. kolovoza · Vidi više »

16. travnja

16.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 16. travnja · Vidi više »

17. lipnja

17.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 17. lipnja · Vidi više »

17. travnja

17.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 17. travnja · Vidi više »

18. svibnja

18.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 18. svibnja · Vidi više »

19. travnja

19.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 19. travnja · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1919. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1927. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1929. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1931. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1932. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1934. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1939. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1941. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1942. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1943. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1945. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1947. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1968. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1971. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 1991. · Vidi više »

2. srpnja

2.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 2. srpnja · Vidi više »

20. kolovoza

20.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 20. kolovoza · Vidi više »

20. siječnja

20.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 20. siječnja · Vidi više »

20. studenoga

20.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 20. studenoga · Vidi više »

20. travnja

20.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 20. travnja · Vidi više »

21. travnja

21.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 21. travnja · Vidi više »

22. kolovoza

22.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 22. kolovoza · Vidi više »

23. oružana gorska divizija SS-a „Kama”

23.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 23. oružana gorska divizija SS-a „Kama” · Vidi više »

23. prosinca

23.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 23. prosinca · Vidi više »

23. veljače

23.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 23. veljače · Vidi više »

25. listopada

25.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 25. listopada · Vidi više »

25. ožujka

25.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 25. ožujka · Vidi više »

25. svibnja

25.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 25. svibnja · Vidi više »

26. kolovoza

26.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 26. kolovoza · Vidi više »

26. svibnja

26.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 26. svibnja · Vidi više »

27. lipnja

27.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 27. lipnja · Vidi više »

27. listopada

27.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 27. listopada · Vidi više »

27. srpnja

27.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 27. srpnja · Vidi više »

28. ožujka

28.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 28. ožujka · Vidi više »

28. veljače

28.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 28. veljače · Vidi više »

29. kolovoza

29.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 29. kolovoza · Vidi više »

29. studenoga

29.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 29. studenoga · Vidi više »

29. travnja

29.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 29. travnja · Vidi više »

3. svibnja

3.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 3. svibnja · Vidi više »

31. listopada

31.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 31. listopada · Vidi više »

369. hrvatska „Vražja” divizija

369.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 369. hrvatska „Vražja” divizija · Vidi više »

373. "Tigar" divizija

373.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 373. "Tigar" divizija · Vidi više »

392. (hrvatska) pješačka divizija

392.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 392. (hrvatska) pješačka divizija · Vidi više »

4. prosinca

4.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 4. prosinca · Vidi više »

4. svibnja

4.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 4. svibnja · Vidi više »

4. svibnja u Drugom svjetskom ratu

Drugi svjetski rat po nadnevcima: 4. svibnja u Drugom svjetskom ratu.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 4. svibnja u Drugom svjetskom ratu · Vidi više »

4. travnja

4.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 4. travnja · Vidi više »

5. travnja

5.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 5. travnja · Vidi više »

6. svibnja

6.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 6. svibnja · Vidi više »

6. travnja

6.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 6. travnja · Vidi više »

7. lipnja

7.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 7. lipnja · Vidi više »

7. rujna

7.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 7. rujna · Vidi više »

7. studenoga

7.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 7. studenoga · Vidi više »

8. rujna

8.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 8. rujna · Vidi više »

8. srpnja

8.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 8. srpnja · Vidi više »

8. svibnja

8.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 8. svibnja · Vidi više »

8. travnja

8.

Novi!!: Nezavisna Država Hrvatska i 8. travnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

ND Hrvatska, NDH, Nezavisna država Hrvatska, Ustav NDH.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni