Brže od pregledniku!
88 odnosi: Albanska pravoslavna Crkva, Aleksandrijska patrijarhija, Anglikanstvo, Antiohijska patrijarhija, Armenija, Autokefalna Crkva, Župa, Župnik, Beograd, Biskupija, Bizant, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Bugarska pravoslavna Crkva, Carigrad, Carigradska patrijarhija, Celibat, Chicago, Crkveni raskol, Crna Gora, Crnogorska pravoslavna Crkva, Demokratska Federativna Jugoslavija, Episkop (pravoslavlje), Euharistija, Finska pravoslavna Crkva, Germogen Maksimov, Gornjokarlovačka eparhija, Grčka, Grčka pravoslavna Crkva, Gruzija, Gruzijska pravoslavna Crkva, Hrvatska, Hrvatska pravoslavna Crkva, Islam, Istočna Europa, Istočne katoličke Crkve, Jeruzalemska patrijarhija, Jugoistočna Europa, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kolovoz, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija (1718. – 1739.), Kršćanska Crkva, Kršćanske denominacije, Kršćanstvo, Križ, Krivovjerje, Kvasac, Makedonci u Hrvatskoj, ..., Makedonska pravoslavna Crkva – Ohridska arhiepiskopija, Misa, Nadbiskup, Nezavisna Država Hrvatska, Ožujak, Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima, Orijentalne pravoslavne Crkve, Ortodoksija, Patrijarh, Podunavske Švabe, Poljska pravoslavna Crkva, Pravoslavna crkva, Pravoslavna Crkva čeških zemalja i Slovačke, Protestantizam, Redovnik, Rim, Rumunjska, Rumunjska pravoslavna Crkva, Ruska pravoslavna Crkva, Sjeverna Makedonija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, Srpska kolonizacija Kosova u Kraljevini Jugoslaviji, Srpska pravoslavna Crkva, Trojstvo, Ukrajinska pravoslavna Crkva, Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije, Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije, Velika Albanija, Velika Srbija, Vojna krajina, Vojvodina, 1054., 15. stoljeće, 17. stoljeće, 1945., 7. stoljeće, 864.. Proširite indeks (38 više) »
Albanska pravoslavna Crkva
Tirani Albanska pravoslavna Crkva (alb. Kisha Orthodhokse Autoqefale e Shqipërisë) je jedna od autokefalnih pravoslavnih Crkava.
Novi!!: Pravoslavlje i Albanska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Aleksandrijska patrijarhija
Aleksandriji, sjedište Aleksandrijske patrijarhije. Aleksandrijska patrijarhija (grč. Πατριαρχεῖο Ἀλεξανδρείας καὶ πάσης Ἀφρικῆς) lokalna je i autokefalna pravoslavna crkva.
Novi!!: Pravoslavlje i Aleksandrijska patrijarhija · Vidi više »
Anglikanstvo
Anglikansko bogoslužje Anglikanstvo je naziv za skup osoba, ustanova, crkava, uvjerenja te liturgijskih tradicija i teoloških razmišljanja vezanih uz Englesku Crkvu, Anglikansku zajednicu, te ostale anglikanske crkve koje su se izdvojile i nisu u zajedništvu s Anglikanskom zajednicom.
Novi!!: Pravoslavlje i Anglikanstvo · Vidi više »
Antiohijska patrijarhija
Katedrala u Damasku, sjedište Antiohijske patrijarhije. Antiohijska patrijarhija (arap. بطريركيّة أنطاكية وسائر المشرق للرّومالأرثوذكس: "Grčka pravoslavna patrijarhija u Antiohiji i na Levantu") lokalna je i autokefalna pravoslavna crkva.
Novi!!: Pravoslavlje i Antiohijska patrijarhija · Vidi više »
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Novi!!: Pravoslavlje i Armenija · Vidi više »
Autokefalna Crkva
Autokefalna Crkva (''grč.'' autos.
Novi!!: Pravoslavlje i Autokefalna Crkva · Vidi više »
Župa
Župa (grč. paroikia - stanovati blizu) ili župna zajednica, najmanja je upravna jedinica u kršćanskim crkvama.
Novi!!: Pravoslavlje i Župa · Vidi više »
Župnik
Župnik (kod Hrvata u Gradišću farnik, vjerojatno iz njem. Pfarrer) u Katoličkoj Crkvi ili paroh u pravoslavnim crkvama, svećenik je kojemu je povjerena pastoralna skrb nad župnom zajednicom, upravitelj, poglavar župe.
Novi!!: Pravoslavlje i Župnik · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Pravoslavlje i Beograd · Vidi više »
Biskupija
Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.
Novi!!: Pravoslavlje i Biskupija · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Pravoslavlje i Bizant · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Pravoslavlje i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Pravoslavlje i Bugarska · Vidi više »
Bugarska pravoslavna Crkva
Katedrala Aleksandra Nevskog u Sofiji Eparhije Bugarske pravoslavne crkve Bugarska pravoslavna Crkva – Bugarska patrijaršija (bug. Българска православна църква – Българска патриаршия) je pomjesna autokefalna crkva.
Novi!!: Pravoslavlje i Bugarska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Pravoslavlje i Carigrad · Vidi više »
Carigradska patrijarhija
Katedrala Sv. Jurja u sjedištu patrijaršije na Fanaru, Carigrad Ekumenska carigradska patrijarhija (grčki: Οικουμενικό Πατριαρχείο Κωνσταντινουπόλεως, latinično: Oikumenikó Patriarheío Kōnstantinoupóleōs, turski: Rum Ortodoks Patrikhanesi, neslužbeno poznat i kao Fener Rum Patrikhanesi, srpski: Васељенска патријаршија) jedna je od autokefalnih pravoslavnih crkava, a zauzima prvo mjesto u hijerarhiji pravoslavnih crkava.
Novi!!: Pravoslavlje i Carigradska patrijarhija · Vidi više »
Celibat
Svećenici u Rimu Celibat (od latinske riječi coelibatus za "samca" ili "neženju") ili, rjeđe, bezbračnost, je izraz koji se koristi za stanje osobe koja nije u braku, usprkos toga što je dovoljno zrela i ima fizičke, materijalne i druge uvjete za njegovo sklapanje.
Novi!!: Pravoslavlje i Celibat · Vidi više »
Chicago
Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Pravoslavlje i Chicago · Vidi više »
Crkveni raskol
Dana, 16. srpnja 1054. kulminirao je raskol između istočne i zapadne Crkve.
Novi!!: Pravoslavlje i Crkveni raskol · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Pravoslavlje i Crna Gora · Vidi više »
Crnogorska pravoslavna Crkva
''Grb Crnogorske pravoslavne Crkve'' Crnogorska pravoslavna Crkva (crnogorska ćirilica: Црногорска православна Црква) sa sjedištem u prijestolnici Cetinje obnovljena listopada 1993. godine, nakon što je stvarno 1918. a službeno 1920. godine bila ukinuta kao dotad kanonski autokefalna crkva – samostalna pravoslavna Crkva.
Novi!!: Pravoslavlje i Crnogorska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Demokratska Federativna Jugoslavija
Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7.
Novi!!: Pravoslavlje i Demokratska Federativna Jugoslavija · Vidi više »
Episkop (pravoslavlje)
Episkop je u pravoslavnoj crkvi vrhovni poglavar episkopije (eparhije), to jest vladika, arhijerej.
Novi!!: Pravoslavlje i Episkop (pravoslavlje) · Vidi više »
Euharistija
Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.
Novi!!: Pravoslavlje i Euharistija · Vidi više »
Finska pravoslavna Crkva
Katedrala u Helsinkiju Finska pravoslavna Crkva (finski: Suomen ortodoksinen kirkko) je jedna od autonomnih pravoslavnih Crkava.
Novi!!: Pravoslavlje i Finska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Germogen Maksimov
Germogen (rođen Grigorij Ivanovič Maksimov; stanjica Nagavska, Vtoroj Donskoj Orkrug, Oblast Vojska Donskogo, 10. siječnja 1861. – Zagreb, 30. lipnja 1945.), bio je mitropolit zagrebački.
Novi!!: Pravoslavlje i Germogen Maksimov · Vidi više »
Gornjokarlovačka eparhija
Gornjokarlovačka eparhija je eparhija Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Pravoslavlje i Gornjokarlovačka eparhija · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Pravoslavlje i Grčka · Vidi više »
Grčka pravoslavna Crkva
Grčka pravoslavna Crkva (grč.Ορθόδοξη Εκκλησία της Ελλάδος) je autokefalna Pravoslavna Crkva koja je ima titulu arhiepiskopije.
Novi!!: Pravoslavlje i Grčka pravoslavna Crkva · Vidi više »
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Novi!!: Pravoslavlje i Gruzija · Vidi više »
Gruzijska pravoslavna Crkva
Grb Gruzijske Pravoslavne Crkve Apostolska Autokefalna Pravoslavna Crkva Gruzije (gruz. საქართველოს სამოციქულო ავტოკეფალური მართლმადიდებელი ეკლესია, transliterirano: sakartvelos samotsikulo avt'ok'epaluri martlmadidebeli ek'lesia), poznatija kao Gruzijska Pravoslavna Crkva je autokefalna pravoslavna crkva u punom zajedništvu s drugim crkvama istočnog pravoslavlja.
Novi!!: Pravoslavlje i Gruzijska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pravoslavlje i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska pravoslavna Crkva
Grb Hrvatske pravoslavne Crkve. Hrvatska pravoslavna Crkva bila je pravoslavna Crkva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ograničene autokefalnosti.
Novi!!: Pravoslavlje i Hrvatska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Pravoslavlje i Islam · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: Pravoslavlje i Istočna Europa · Vidi više »
Istočne katoličke Crkve
Grkokatolička katedrala u Križevcima Katedrala sv. Jurja u Lavovu, Ukrajinska grkokatolička crkva. Istočne katoličke Crkve naziv je za Crkve koje pripadaju različitim istočnim obredima, a u punom su zajedništvu s rimskim biskupom ili papom.
Novi!!: Pravoslavlje i Istočne katoličke Crkve · Vidi više »
Jeruzalemska patrijarhija
Patrijarhijski katedralni sabor je Hram Uskrsenja Kristova (Grob Gospodnji) u Jeruzalemu. Jeruzalemska patrijarhija ili Jeruzalemska pravoslavna crkva (grč. Πατριαρχείον Ιεροσολύμων; arap. كنيسة القدس الأرثوذكسية) pomjesna je autokefalna crkva.
Novi!!: Pravoslavlje i Jeruzalemska patrijarhija · Vidi više »
Jugoistočna Europa
date.
Novi!!: Pravoslavlje i Jugoistočna Europa · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Pravoslavlje i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Pravoslavlje i Katolička Crkva · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Pravoslavlje i Kolovoz · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Pravoslavlje i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kraljevina Srbija (1718. – 1739.)
Područje Kraljevine Srbije pod habsburškom vlašću, 1718. do 1739. godine Kraljevina Srbija (1718. – 1739.) je naziv zemlje sastavnice Habsburške Monarhije koja je uspostavljena Požarevačkim mirom 1718.
Novi!!: Pravoslavlje i Kraljevina Srbija (1718. – 1739.) · Vidi više »
Kršćanska Crkva
Kršćanska crkva (grč. eklezija.
Novi!!: Pravoslavlje i Kršćanska Crkva · Vidi više »
Kršćanske denominacije
Kršćanske denominacije su posebne i odvojene vjerske zajednice unutar kršćanstva.
Novi!!: Pravoslavlje i Kršćanske denominacije · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Pravoslavlje i Kršćanstvo · Vidi više »
Križ
Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.
Novi!!: Pravoslavlje i Križ · Vidi više »
Krivovjerje
Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.
Novi!!: Pravoslavlje i Krivovjerje · Vidi više »
Kvasac
''Saccharomyces cerevisiae''. Kvasci su eukariotski mikroorganizmi koji su svrstani u carstvo gljiva, s oko 1500 vrsta koje su trenutačno opisane; oni dominiraju u gljivičnoj različitosti oceana.
Novi!!: Pravoslavlje i Kvasac · Vidi više »
Makedonci u Hrvatskoj
Makedonci u Hrvatskoj (mak. Македонци во Хрватска) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Pravoslavlje i Makedonci u Hrvatskoj · Vidi više »
Makedonska pravoslavna Crkva – Ohridska arhiepiskopija
Crkva sv. Sofije u Ohridu, prva sinodska crkva te povjesno sjedište Ohridske arhiepiskopije, prikazana na grbu crkve Makedonska pravoslavna Crkva – Ohridska arhiepiskopija ili Makedonska pravoslavna Crkva (MPC-OA, MPC; mak. Македонска православна црква – Охридска архиепископија ili Македонска православна црква), je kanonski priznata Crkva u Sjevernoj Makedoniji.
Novi!!: Pravoslavlje i Makedonska pravoslavna Crkva – Ohridska arhiepiskopija · Vidi više »
Misa
Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.
Novi!!: Pravoslavlje i Misa · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Pravoslavlje i Nadbiskup · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Pravoslavlje i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Ožujak
Ožujak Ožujak treći je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Pravoslavlje i Ožujak · Vidi više »
Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima
Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima 1945. Odluka NKOJ o privremenoj zabrani vraćanja kolonista na njihova prijašnja mjesta življenja, poznata i kao Odluka br.
Novi!!: Pravoslavlje i Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima · Vidi više »
Orijentalne pravoslavne Crkve
Orijentalne pravoslavne Crkve ili istočnjačke pravoslavne Crkve zajednički je naziv za one istočne kršćanske Crkve koje priznaju samo prva tri ekumenska sabora - Prvi nicejski sabor, Prvi carigradski sabor i Efeški sabor - te odbacuju dogmatske odluke Kalcedonskog sabora.
Novi!!: Pravoslavlje i Orijentalne pravoslavne Crkve · Vidi više »
Ortodoksija
Ortodoksija (starogrčki Ορθοδοξία) od riječi orthos "ispravan" i doxa "mišljenje"), odnosno pravovjerje je izraz kojim se označava prihvaćanje određene doktrine koja se smatra jedino ispravnom. Izraz se tradicionalno rabio u povijesti kršćanstva kako bi se označio službeni, odnosno pravovjerni ili "ortodoksni" stav Crkve nasuprot njima suprotstavljenim "heterodoksnim", heretičkim i "šizmatičkim" crkvama i pravcima. Izraz ortodoksija se na crkvenoslavenskom prevodi kao Правосла́виѥ, a od čega potiče izraz pravoslavlje kojim se opisuje nauk crkava koje, za razliku od Katoličke crkve priznaju samo odluke prvih sedam ekumenskih sabora. To je, između ostalog, jedan od razloga zašto "ortodoksija" i "pravoslavlje" predstavljaju sinonime u određenim jezicima. Izraz ortodoksija se kasnije počeo rabiti i izvan religije za označavanje pojedinih filozofskih, političkih i znastvenih doktrina, najčešće u pogrdnim smislu kako bi se opisao njihov dogmatski karakter. Kategorija:Teologija.
Novi!!: Pravoslavlje i Ortodoksija · Vidi više »
Patrijarh
* Patrijarhat, u antropologiji, je patrijarh naziv za onog koji drži vlast u patrijarhalnoj obitelji ili većoj društvenoj zajednici.
Novi!!: Pravoslavlje i Patrijarh · Vidi više »
Podunavske Švabe
Podunavski Švabe (njem. Donauschwaben) naziv je za Nijemce koji su živeli u nekadašnjoj Kraljevini Ugarskoj.
Novi!!: Pravoslavlje i Podunavske Švabe · Vidi više »
Poljska pravoslavna Crkva
Varšavi Poljska pravoslavna Crkva (poljski: Autokefaliczny Kościół Prawosławny) jedna je od autokefalnih pravoslavnih Crkava.
Novi!!: Pravoslavlje i Poljska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Pravoslavna crkva
Krist Pantokrator, najstarija poznata ikona Krista iz 6. stoljeća, Samostan Svete Katarine na Sinaju, lijeva strana lica prikaz je Kristove savršene božanske prirode, a desna nesavršene ljudske prirode. Pravoslavna crkva jedna je od najstarijih vjerskih organizacija na svijetu i druga je kršćanska crkva po veličini.
Novi!!: Pravoslavlje i Pravoslavna crkva · Vidi više »
Pravoslavna Crkva čeških zemalja i Slovačke
Glavna katedrala sv. Ćirila i Metoda u Pragu Pravoslavna Crkva čeških zemalja i Slovačke ili Češka i slovačka pravoslavna Crkva (češki: Pravoslavná církev v Českých zemích a na Slovensku, slovački Pravoslávna cirkev v českých krajinách a na Slovensku) je jedna od autokefalnih pravoslavnih Crkava.
Novi!!: Pravoslavlje i Pravoslavna Crkva čeških zemalja i Slovačke · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Pravoslavlje i Protestantizam · Vidi više »
Redovnik
Redovnik ili redovnica je osoba koja prakticira religijski asketizam, tj.
Novi!!: Pravoslavlje i Redovnik · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Pravoslavlje i Rim · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Pravoslavlje i Rumunjska · Vidi više »
Rumunjska pravoslavna Crkva
Grb Rumunjske patrijaršije Biskupije Rumunjske pravoslavne Crkve Rumunjska pravoslavna Crkva (rum. Biserica Ortodoxă Română) je pomjesna autokefalna Crkva, nalazi se na 7.
Novi!!: Pravoslavlje i Rumunjska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Ruska pravoslavna Crkva
Katedralni saborni hram Krista Spasitelja Ruska pravoslavna Crkva (rus. Русская православная церковь) je pomjesna autokefalna Crkva.
Novi!!: Pravoslavlje i Ruska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Pravoslavlje i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Pravoslavlje i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Pravoslavlje i Srbija · Vidi više »
Srpska kolonizacija Kosova u Kraljevini Jugoslaviji
Crne Gore (ljubičasto) nakon 1913. Kolonizacija Kosova nealbanskim stanovništvom, a prvenstveno Srbima bio je planski sprovođen proces od beogradske vlade u razdoblju između dva svjetska rata.
Novi!!: Pravoslavlje i Srpska kolonizacija Kosova u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Novi!!: Pravoslavlje i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Trojstvo
Luca Rossetti da Orta,''Sveto Trojstvo'', 1739. "Štit Trojstva" Trojstvo ili Presveto Trojstvo je u kršćanstvu naziv za Boga kada se želi naglasiti nauk da je on jedan, a istovremeno se sastoji od tri osobe: Oca, Sina i Duha Svetog.
Novi!!: Pravoslavlje i Trojstvo · Vidi više »
Ukrajinska pravoslavna Crkva
Ukrajinska pravoslavna Crkva stvorena je 988.
Novi!!: Pravoslavlje i Ukrajinska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije
Katedrala sv. Vladimira Ukrajinski Patrijarh Filaret (Mihajlo Denisenko) za vrijeme svetkovine Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije ili skraćeno UPC-KP (ukr. Українська Православна Церква Київського Патрiархату); je jedna od tri pravoslavne Crkve u Ukrajini koja okuplja oko 15% ukrajinskih vjernika.
Novi!!: Pravoslavlje i Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije · Vidi više »
Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije
Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije ili skraćeno UPC-MP; često predstavljana kao Ukrajinska pravoslavna Crkva; (ukr. Українська Православна Церква); je jedna od tri pravoslavne Crkve u Ukrajini koja ima vlastitu autonomiju u sklopu Ruske pravoslavne Crkve.
Novi!!: Pravoslavlje i Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije · Vidi više »
Velika Albanija
Karta Velike Albanije po zamisli albanskih nacionalista Karta Velike Albanije Velika Albanija u albanskim krugovima zvana i Etnička Albanija (alb. Shqipëria Etnike) je politički iredentistički projekt koji ima za cilj ujediniti sve etničke Albance i teritorije u kojima su navodno živjeli u jednu državu.
Novi!!: Pravoslavlje i Velika Albanija · Vidi više »
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Novi!!: Pravoslavlje i Velika Srbija · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Pravoslavlje i Vojna krajina · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Pravoslavlje i Vojvodina · Vidi više »
1054.
Bez opisa.
Novi!!: Pravoslavlje i 1054. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pravoslavlje i 15. stoljeće · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pravoslavlje i 17. stoljeće · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Pravoslavlje i 1945. · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pravoslavlje i 7. stoljeće · Vidi više »
864.
Bez opisa.
Novi!!: Pravoslavlje i 864. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Istočni pravoslavci, Pravoslavac, Pravoslavci, Pravoslavna Crkva, Pravoslavni, Pravoslavni kršćani.
