Brže od pregledniku!
123 odnosi: Adolf Hitler, Anatolij Kudrjavcev, Ante Tomić, Đermano Ćićo Senjanović, Beograd, Berliner, Božidar Novak, Boris Dežulović, Bosna i Hercegovina, Brštanovo, Cvijeta Job, Dalmacija, Davor Štambuk, Davorin Rudolf, Demokracija, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Dugopolje, Eda Vujević, El Alamein, Europa, Fjodor Klarić, Franjo Tuđman, Frano Baras, Hanza Media, HNK Hajduk Split, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski jezik, Hrvatsko proljeće, Hvar (grad), Informbiro, Inoslav Bešker, Italija, Ivica Mlivončić, Ivo Baljkas, Jakša Fiamengo, Japan, Joško Čelan, Joško Marušić, Joko Knežević, Josip Broz Tito, Josip Jović (novinar), Jugoslavenska narodna armija, Jure Kaštelan, Jurica Pavičić, Karađorđevo, Komunizam, Kultura, Leon Geršković, ..., Livno, Marija Čudina, Marin Kuzmić, Miljenko Smoje, Milorad Bibić, Mirko Slade Šilović, Moseć, Mosor, Nacionalsocijalizam, Neven Šegvić, Njemačka, Novine, Ogorje, Olga Ramljak, Parafraza, Pero Zlatar, Petar Šegvić, Petar Požar, Pokret nesvrstanih, Predrag Lucić, Radničko samoupravljanje, Ranko Marinković, Renato Baretić, Sicilija, Silvije Tomašević, Sjedinjene Američke Države, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Srbija, Stjepan Pulišelić, Sveti Dujam, Tonči Kerum, Viktor Ivančić, Vis (grad), Vladimir Bakarić, Volgograd, Zadar, Zagreb, Zlatko Gall, 13. ožujka, 13. svibnja, 15. travnja, 17. lipnja, 1942., 1943., 1944., 1945., 1950., 1962., 1971., 1973., 1980., 1989., 1990., 1991., 1993., 1995., 1999., 20. stoljeće, 2005., 2008., 2016., 26. lipnja, 26. listopada, 27. kolovoza, 3. lipnja, 4. svibnja, 5. kolovoza, 6. svibnja, 7. svibnja, 8. ožujka, 8. svibnja, 80-ih. Proširite indeks (73 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Adolf Hitler · Vidi više »
Anatolij Kudrjavcev
Anatolij Kudrjavcev (Анатолий Александрович Кудрявцев, Anatolij Aleksandrovič Kudrjavcev; Split, 26. listopada 1930. – Split, 23. ožujka 2008.), teatrolog, sveučilišni profesor, književnik i dugogodišnji kazališni kritičar.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Anatolij Kudrjavcev · Vidi više »
Ante Tomić
* Ante Tomić (košarkaš), hrvatski košarkaški reprezentativac.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Ante Tomić · Vidi više »
Đermano Ćićo Senjanović
Đermano Ćićo Senjanović (Split, 1949. – Split, 18. ožujka 2013.) je bio hrvatski novinar, humorist i jedan od osnivača satiričnog tjednika Feral Tribune.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Đermano Ćićo Senjanović · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Beograd · Vidi više »
Berliner
Berliner je novinski format tipičnih mjera stranica 315 × 470 mm.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Berliner · Vidi više »
Božidar Novak
*Božidar Novak (novinar).
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Božidar Novak · Vidi više »
Boris Dežulović
Boris Dežulović (Split, 20. studenoga 1964.) hrvatski novinar i pisac.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Boris Dežulović · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brštanovo
Brštanovo je naselje u općini Klis u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Brštanovo · Vidi više »
Cvijeta Job
Cvijeta Job (Beograd, 6. kolovoza 1924. – Zagreb, 18. lipnja 2013.), Hrvatski muzej turizma hrvatska likovna umjetnica.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Cvijeta Job · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Dalmacija · Vidi više »
Davor Štambuk
Bježi, a moli se da se spotakne i padne Davor Štambuk (Split 29. prosinca 1934. – Zagreb, 7. ožujka 2018.), bio je hrvatski karikaturist.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Davor Štambuk · Vidi više »
Davorin Rudolf
Davorin Rudolf (Omiš, 13. veljače 1934.) je hrvatski znanstvenik i političar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Svjetske akademije umjetnosti i znanosti (World Academy of Art and Science), sveučilišni profesor međunarodnoga javnog prava u miru i doktor pravnih znanosti.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Davorin Rudolf · Vidi više »
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Demokracija · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Dubrovnik · Vidi više »
Dugopolje
Dugopolje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Dugopolje · Vidi više »
Eda Vujević
Eda Vujević (Knin, 2. rujna 1961.) hrvatska književnica, novinarka i kolumnistica.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Eda Vujević · Vidi više »
El Alamein
El Alamein (ili Al Alamayn) (arapski: العلمين) je grad na sjeveru Egipta, na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i El Alamein · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Europa · Vidi više »
Fjodor Klarić
Fjodor „Feđa“ Klarić (Split, 28. srpnja 1946.) hrvatski je novinar fotoreporter., koji „slika život oko sebe“Jurica Pavičić, „HND-ov laureat Feđa Klarić, čovjek koji slika život oko sebe“, Slobodna Dalmacija 4.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Fjodor Klarić · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Franjo Tuđman · Vidi više »
Frano Baras
Frano Baras (Split, 5. studenoga 1931. – Split, 26. ožujka 2023.) bio je hrvatski romanist, publicist i esejist. Pisao je članke i zapise o starijoj i novijoj prošlosti i sadašnjosti, području Dalmacije, posebice o Splitu, zbog čega nosi naslov čuvara splitskog pamćenja. Nositelj pamćenja Splita, prof. Frano Baras, predstavio dvije knjige, Slobodna Dalmacija, 25.10.2011. | 20:2, pristupljeno 4. svibnja 2016. Živio je u Splitu i na Madeiri. Frano Baras, Matica hrvatska, pristupljeno 4. svibnja 2016.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Frano Baras · Vidi više »
Hanza Media
Hanza Media vodeća je medijska tvrtka u jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Hanza Media · Vidi više »
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i HNK Hajduk Split · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Hvar (grad)
Hvar Palača u Hvaru Barokna katedrala sv. Stjepana Hvar je grad na istoimenom otoku u Hrvatskoj i važno turističko odredište.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Hvar (grad) · Vidi više »
Informbiro
Informbiro franc.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Informbiro · Vidi više »
Inoslav Bešker
Inoslav Bešker (Zagreb, 30. siječnja 1950. – Rim, 29. lipnja 2023.) bio je hrvatski novinar, filolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Inoslav Bešker · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Italija · Vidi više »
Ivica Mlivončić
Ivica Mlivončić (Vareš, 1931. – 1. travnja 2013.) je hrvatski novinar, publicist i istraživač Hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata, hrvatsko-bošnjačkog sukoba te djelovanju Al Quaide u ratu u BiH.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Ivica Mlivončić · Vidi više »
Ivo Baljkas
Ivo Baljkas (Šibenik, 28. svibnja 1892. – Zagreb, 17. ožujka 1977.), hrvatski novinar i političar.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Ivo Baljkas · Vidi više »
Jakša Fiamengo
Jakša Fiamengo (Komiža, 26. studenoga 1946. – Split, 27. prosinca 2018.) bio je hrvatski pjesnik i akademik.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Jakša Fiamengo · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Japan · Vidi više »
Joško Čelan
Joško Čelan (Split, 1951.) je hrvatski novinar, publicist i filmski kritičar.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Joško Čelan · Vidi više »
Joško Marušić
Joško Marušić (Split, 27. ožujka 1952.) hrvatski je autor animiranih filmova, karikaturist i sveučilišni profesor.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Joško Marušić · Vidi više »
Joko Knežević
Joko Knežević (pravo ime Ivan Knežević) (Lokva Rogoznica, 23. kolovoza 1907. – Split, 17. siječnja 1988.) bio je hrvatski slikar i kipar.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Joko Knežević · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Josip Broz Tito · Vidi više »
Josip Jović (novinar)
Josip Jović (Imotski, 1950.), hrvatski je novinar i publicist.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Josip Jović (novinar) · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Jure Kaštelan
Jure Kaštelan (Zakučac kraj Omiša, 18. prosinca 1919. – Zagreb, 24. veljače 1990.), hrvatski pjesnik i književnik.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Jure Kaštelan · Vidi više »
Jurica Pavičić
Jurica Pavičić (Split, 2. studenog 1965.) hrvatski je pisac, kolumnist i filmski kritičar.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Jurica Pavičić · Vidi više »
Karađorđevo
Karađorđevo (ćir.: Карађорђево, mađ.: Bélamajor) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Karađorđevo · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Komunizam · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Kultura · Vidi više »
Leon Geršković
Leon Geršković Hrvatski pravnik i političar židovskog podrijetlaIvo Goldstein, 2004., str.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Leon Geršković · Vidi više »
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Livno · Vidi više »
Marija Čudina
Marija Čudina (Lovinac, Lika, 21. studenog 1937. – Beograd, 25. rujna 1986.), hrvatska književnica i pjesnikinja.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Marija Čudina · Vidi više »
Marin Kuzmić
Marin Kuzmić (Split, 1. siječnja 1940.) hrvatski je književni i novinski urednik.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Marin Kuzmić · Vidi više »
Miljenko Smoje
Miljenko Smoje (Split, 14. veljače 1923. – Split, 25. listopada 1995.), hrvatski novinar, književnik, i televizijski scenarist.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Miljenko Smoje · Vidi više »
Milorad Bibić
Milorad Bibić Mosor (Split, 25. srpnja 1952. – Zagreb, 17. veljače 2012.), bio je hrvatski novinar, športski novinar, športski publicist, filmski scenarist, kroničar, pisac, televizijski voditelj, športaš i športski djelatnik.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Milorad Bibić · Vidi više »
Mirko Slade Šilović
Mirko Slade-Šilović (1916. – 1992.) je hrvatski pjesnik.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Mirko Slade Šilović · Vidi više »
Moseć
Moseć je planina u Zagori.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Moseć · Vidi više »
Mosor
Zvjezdanog sela Mosor Mosor je planina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Mosor · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Neven Šegvić
Neven Šegvić (Split, 26. siječnja 1917. – Split, 13. listopada 1992.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Neven Šegvić · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Njemačka · Vidi više »
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Novine · Vidi više »
Ogorje
*Gornje Ogorje.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Ogorje · Vidi više »
Olga Ramljak
Olga Ramljak (Split, 1948.) je hrvatska novinarka.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Olga Ramljak · Vidi više »
Parafraza
Parafraza (gr. παραφρασις.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Parafraza · Vidi više »
Pero Zlatar
Pero Zlatar (Skoplje, 26. listopada 1934. – Beograd, 23. srpnja 2020.)LZMK / Hrvatska enciklopedija:.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Pero Zlatar · Vidi više »
Petar Šegvić
Petar Šegvić (Split, 25. lipnja 1930. – Split, 7. lipnja 1990.), hrvatski veslač, osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. godine.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Petar Šegvić · Vidi više »
Petar Požar
Petar Požar (Borovo Naselje, 1944. Split, 2005.), bio je hrvatski novinar, povjesničar, prevoditelj, publicist, izdavač i urednik.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Petar Požar · Vidi više »
Pokret nesvrstanih
#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Pokret nesvrstanih · Vidi više »
Predrag Lucić
Predrag Lucić (Split, 12. veljače 1964. – Split, 10. siječnja 2018.), bio je hrvatski redatelj, novinar i književnik.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Predrag Lucić · Vidi više »
Radničko samoupravljanje
Hotel Bauen u Buenos Aires, kojeg su zauzeli radnici i samoupravljaju njime od 2003. Radničko samoupravljanje (engleski: Worker self-management ili francuski: Autogestion) je oblik radničkog odlučivanja u poduzećima, u kojem radnici sami izabiru i odlučuju (oko pitanja kao što su briga o korisnicima, opće metode proizvodnje, planiranje, podjela rada i sl.), umjesto vlasnika ili tradicionalnih nadzornika koji su radnicima naređivali što učiniti?, kako to učiniti? i gdje to učiniti?.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Radničko samoupravljanje · Vidi više »
Ranko Marinković
Ranko Marinković (Vis, 22. veljače 1913. - Zagreb, 28. siječnja 2001.), bio je hrvatski književnik i akademik.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Ranko Marinković · Vidi više »
Renato Baretić
Renato Baretić (Zagreb, 12. travnja 1963.) je hrvatski novinar, književnik, scenarist i glumac.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Renato Baretić · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Sicilija · Vidi više »
Silvije Tomašević
Silvije Tomašević (Zagreb, 6. studenoga 1949. – Rim, 18. srpnja 2021.) bio je hrvatski novinar i publicist koji je živio i radio u Rimu.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Silvije Tomašević · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Split · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Srbija · Vidi više »
Stjepan Pulišelić
Stjepan Štefe Pulišelić (1910. – 1998.) je bio hrvatski pjesnik s otoka Brača, iz Škripa.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Stjepan Pulišelić · Vidi više »
Sveti Dujam
Sveti Dujam (Duje; lat. Domnius) († Salona, 10. travnja 304.), svetac Rimokatoličke crkve, solinski biskup i mučenik, zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Sveti Dujam · Vidi više »
Tonči Kerum
Tonči Kerum (1953. – Split, 31. svibnja 2002.) je bio poznati hrvatski karikaturist iz Splita, rodom iz Ogorja.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Tonči Kerum · Vidi više »
Viktor Ivančić
Viktor Ivančić (Sarajevo, 8. listopada 1960.) hrvatski je novinar, humorist i pisac, najpoznatiji kao osnivač i urednik satiričnog tjednika Feral Tribune.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Viktor Ivančić · Vidi više »
Vis (grad)
Vis (tal. Lissa i starogrčki Issa) je grad u Hrvatskoj, na otoku Visu.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Vis (grad) · Vidi više »
Vladimir Bakarić
Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Vladimir Bakarić · Vidi više »
Volgograd
Volgograd (ruski Волгогра́д) grad je u Rusiji na rijeci Volgi.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Volgograd · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Zagreb · Vidi više »
Zlatko Gall
Zlatko Gall (Split, 1. prosinca 1954.) je hrvatski novinar, pisac i glazbeni kritičar.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i Zlatko Gall · Vidi više »
13. ožujka
13.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 13. ožujka · Vidi više »
13. svibnja
13.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 13. svibnja · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 15. travnja · Vidi više »
17. lipnja
17.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 17. lipnja · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1945. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1950. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1962. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1971. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1973. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1980. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1995. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1999. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 20. stoljeće · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 2005. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 2008. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 2016. · Vidi više »
26. lipnja
26.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 26. lipnja · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 26. listopada · Vidi više »
27. kolovoza
27.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 27. kolovoza · Vidi više »
3. lipnja
3.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 3. lipnja · Vidi više »
4. svibnja
4.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 4. svibnja · Vidi više »
5. kolovoza
5.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 5. kolovoza · Vidi više »
6. svibnja
6.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 6. svibnja · Vidi više »
7. svibnja
7.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 7. svibnja · Vidi više »
8. ožujka
8.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 8. ožujka · Vidi više »
8. svibnja
8.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 8. svibnja · Vidi više »
80-ih
Bez opisa.
Novi!!: Slobodna Dalmacija i 80-ih · Vidi više »
