Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Sto posto za Hrvatsku

Indeks Sto posto za Hrvatsku

desno Sto posto za Hrvatsku naziv je prosvjeda 100 %-tnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine koji je započeo 20. listopada 2014.

61 odnosi: Ante Gotovina, Australija, Željko Glasnović, Željko Sačić, Blago Zadro, Bosna i Hercegovina, Branimir Bilić, Branimir Glavaš, Branko Borković, Damir Krstičević, Darinko Kosor, Dario Kordić, Davor Domazet-Lošo, Dobroslav Paraga, Domovinski rat, Dražen Žanko, Hrvatska, Hrvatske obrambene snage, Hrvatski branitelji, Hrvatsko vijeće obrane, Ivan Šaško, Ivan Mikulić, Ivan Vilibor Sinčić, Jean-Michel Nicolier, Josip Šimunić, Josip Bozanić, Josip Leko, Kolinda Grabar-Kitarović, Koncert, Krešimir Ćosić, Ljubo Ćesić, Marko Jurič, Marko Perković, Mate Turić, Mile Dedaković, Mirko Norac, Mladen Markač, Najbolji hrvatski tamburaši, Obitelj, Petar Janjić – Tromblon, Predrag Matić, Prosvjed, Rahim Ademi, Ranko Ostojić, Ruža Tomašić, Tomislav Karamarko, Tomislav Merčep, Trg bana Jelačića (Zagreb), U ime obitelji, Udruga, ..., Ustav, Velimir Bujanec, Vesna Bosanac, Vukovar, Zagreb, Zakon, Zoran Milanović, Zvonko Bušić, 20. listopada, 2016., 26. travnja. Proširite indeks (11 više) »

Ante Gotovina

Ante Gotovina (Tkon na otoku Pašmanu, 12. listopada 1955.) umirovljeni je general Hrvatske vojske.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Ante Gotovina · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Australija · Vidi više »

Željko Glasnović

Željko Glasnović (Zagreb, 24. veljače 1954.) je hrvatski general i političar.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Željko Glasnović · Vidi više »

Željko Sačić

Mr.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Željko Sačić · Vidi više »

Blago Zadro

Blago Zadro (Donji Mamići, Ledinac kraj Gruda, 31. ožujka 1944. – Vukovar, 16. listopada 1991.),, enciklopedija.hr, pristupljeno 24.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Blago Zadro · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Branimir Bilić

Branimir Bilić (Studenci, 14. studenoga 1957.), hrvatski novinar, urednik i komentator.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Branimir Bilić · Vidi više »

Branimir Glavaš

Branimir Glavaš (Osijek, 23. rujna 1956.), hrvatski političar, osuđeni ratni zločinac i jedan od osnivača HDZ-a u Zagrebu 1989. g., osnivač Udruge građana Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (HDSSB-a) 2005. g., kao i političke stranke Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (2006.). Diplomirani je pravnik.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Branimir Glavaš · Vidi više »

Branko Borković

Branko Borković (Prečno, 14. ožujka 1961.), umirovljeni brigadir Hrvatske vojske.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Branko Borković · Vidi više »

Damir Krstičević

Damir Krstičević (Vrgorac, 1. srpnja 1969.), umirovljeni je general-bojnik i bivši zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Damir Krstičević · Vidi više »

Darinko Kosor

Darinko Kosor (Zagreb, 14. ožujka 1965.), hrvatski političar.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Darinko Kosor · Vidi više »

Dario Kordić

Dario Kordić (Sarajevo, 14. prosinca 1960.), osuđeni ratni zločinac, bosanskohercegovački političar, bivši član predsjedništva Hrvatske Republike Herceg-Bosne (ranije Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne) od 1992.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Dario Kordić · Vidi više »

Davor Domazet-Lošo

Davor Domazet-Lošo (Sinj, 1. svibnja 1948.), hrvatski je pisac i geopolitičar, vojni strateg i admiral u mirovini.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Davor Domazet-Lošo · Vidi više »

Dobroslav Paraga

Dobroslav Paraga (Zagreb, 9. prosinca 1960.), hrvatski političar, osnivač Hrvatske stranke prava, predsjednik Hrvatske stranke prava 1861.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Dobroslav Paraga · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Domovinski rat · Vidi više »

Dražen Žanko

Dražen Žanko (Sinj, 4. prosinca 1951.) je hrvatski kantautor, pjevač zabavne glazbe i tekstopisac lakih nota.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Dražen Žanko · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatske obrambene snage

Hrvatske obrambene snage (kratica HOS, ponekad zvane i Hrvatske oružane snage) bile su među prvim organiziranim vojnim postrojbama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Hrvatske obrambene snage · Vidi više »

Hrvatski branitelji

Spomenik braniteljima Vodicama Hrvatski branitelji su osobe koja su organizirano sudjelovale u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Hrvatski branitelji · Vidi više »

Hrvatsko vijeće obrane

Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Hrvatsko vijeće obrane · Vidi više »

Ivan Šaško

Msgr.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Ivan Šaško · Vidi više »

Ivan Mikulić

Ivan Mikulić može označavati.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Ivan Mikulić · Vidi više »

Ivan Vilibor Sinčić

Parlamentarnih izbora za novi saziv Hrvatskog sabora u stožeru Živog Zida, 8. studenoga 2015. Ivan Vilibor Sinčić (Karlovac, 28. kolovoza 1990. god.) je predsjednik Živog zida, hrvatski saborski zastupnik, politički aktivist i krajem 2014.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Ivan Vilibor Sinčić · Vidi više »

Jean-Michel Nicolier

Jean-Michel Nicolier »Francuz« (Vesoul, Francuska, 1. srpnja 1966. – Ovčara, noć s 20. na 21. studenoga 1991.) bio je francuski dragovoljac hrvatskoga Domovinskog rata.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Jean-Michel Nicolier · Vidi više »

Josip Šimunić

Josip "Joe" Šimunić (Canberra, 18. veljače 1978.) bivši je hrvatski nogometni reprezentativac, bivši igrač zagrebačkog Dinama i bivši pomoćni trener hrvatske nogometne reprezentacije.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Josip Šimunić · Vidi više »

Josip Bozanić

Josip Bozanić (Rijeka, 20. ožujka 1949.), hrvatski kardinal i nadbiskup zagrebački u miru.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Josip Bozanić · Vidi više »

Josip Leko

Josip Leko, 2013 Josip Leko (Plavna, općina Bač, Vojvodina, Srbija, 19. rujna 1948.), hrvatski pravnik i političar.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Josip Leko · Vidi više »

Kolinda Grabar-Kitarović

Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »

Koncert

Koncert klasične glazbe Koncert je glazbeni događaj "uživo", pred publikom.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Koncert · Vidi više »

Krešimir Ćosić

Krešimir Ćosić (Zagreb, 26. studenoga 1948. – Baltimore, SAD, 25. svibnja 1995.), bio je hrvatski košarkaš i trener.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Krešimir Ćosić · Vidi više »

Ljubo Ćesić

Ljubo Ćesić – Rojs (Batin, Posušje, 20. veljače 1958.), hrvatski general i političar.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Ljubo Ćesić · Vidi više »

Marko Jurič

Marko Jurič (1963.) je hrvatski novinar i publicist.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Marko Jurič · Vidi više »

Marko Perković

Crikvenici, 2013. godine Marko Perković, poznatiji kao Thompson (Čavoglave, 27. listopada 1966.), hrvatski je glazbenik i izvođač pjesama domoljubne, ljubavne i vjerske tematike.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Marko Perković · Vidi više »

Mate Turić

Mate Turić, Mata CROata (Zagreb, 29. lipnja), M. Marković: Akademski kipar Mata Croata donirao skulpturu braniteljima u Savskoj, 28.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Mate Turić · Vidi više »

Mile Dedaković

Mile Dedaković (rođen 4. srpnja 1951.) je umirovljeni stožerni brigadir Hrvatske vojske.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Mile Dedaković · Vidi više »

Mirko Norac

Mirko Norac Kevo (Otok kraj Sinja, 19. rujna 1967.), dragovoljac Domovinskog rata tijekom kojega je više puta ranjavan, prisilno umirovljeni hrvatski general-bojnik i alkarski vojvoda.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Mirko Norac · Vidi više »

Mladen Markač

Mladen Markač (Đurđevac, 8. svibnja 1955.) bivši je zapovjednik specijalnih redarstvenih jedinica MUP-a Republike Hrvatske u vrijeme Domovinskog rata.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Mladen Markač · Vidi više »

Najbolji hrvatski tamburaši

Najbolji hrvatski tamburaši (prije: Zlatni dukati), hrvatski su tamburaški sastav.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Najbolji hrvatski tamburaši · Vidi više »

Obitelj

Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Obitelj · Vidi više »

Petar Janjić – Tromblon

Petar Janjić (Donje Vardište, 1963.), pukovnik Hrvatske vojske u mirovini i dragovoljac Domovinskog rata.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Petar Janjić – Tromblon · Vidi više »

Predrag Matić

Predrag Fred Matić (Požega, 2. lipnja 1962.), hrvatski je branitelj, ministar branitelja u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske, zastupnik u Hrvatskom saboru te aktualni zastupnik u Europskom parlamentu.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Predrag Matić · Vidi više »

Prosvjed

DDR-u koji su doveli do pada režima. Prosvjednici u Ukrajini. Ministarstvo pravosuđa u Zagrebu, 5. travnja 2017. Prosvjed ili posuđenica demonstracija (iz latinskoga demonstrare.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Prosvjed · Vidi više »

Rahim Ademi

Franjom Tuđmanom na kninskoj tvrđavi nakon Operacije Oluje. Rahim Ademi (Karač, Vučitrn, 30. siječnja 1954.), general HV-a.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Rahim Ademi · Vidi više »

Ranko Ostojić

Ranko Ostojić (Split, 3. listopada 1962.), hrvatski političar, pravnik, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Ranko Ostojić · Vidi više »

Ruža Tomašić

Ruža Tomašić (rođ. Budimir, Mladoševica, općina Maglaj, BiH, 10. svibnja 1958.), hrvatska političarka, eurozastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Ruža Tomašić · Vidi više »

Tomislav Karamarko

Tomislav Karamarko (Zadar, 25. svibnja 1959.), hrvatski povjesničar i političar, predsjednik HDZ-a od 2012.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Tomislav Karamarko · Vidi više »

Tomislav Merčep

Tomislav Merčep (Borovo Naselje, 28. rujna 1952. – Zagreb, 16. studenoga 2020.), bio je hrvatski političar i ratni zapovjednik u Domovinskom ratu.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Tomislav Merčep · Vidi više »

Trg bana Jelačića (Zagreb)

Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »

U ime obitelji

U ime obitelji je hrvatska građanska udruga osnovana s ciljem prikupljanja potpisa za raspisivanje narodnoga ustavotvornoga referenduma kojime bi glasači izravno odlučili o unošenju odredbe u Ustav Republike Hrvatske kojom bi se brak odredio kao životna zajednica muškarca i žene.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i U ime obitelji · Vidi više »

Udruga

Udruge su svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih i pravnih osoba.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Udruga · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Ustav · Vidi više »

Velimir Bujanec

Velimir Bujanec (Varaždin, 18. studenoga 1974.), hrvatski je novinar i televizijski voditelj.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Velimir Bujanec · Vidi više »

Vesna Bosanac

Odjeća i predmeti dr. Vesne Bosanac koje je imala na sebi u trenutku puštanja iz zatočeništva Vesna Bosanac (Subotica, 9. ožujka 1949. – Vukovar, 21. ožujka 2022.) bila je hrvatska liječnica, specijalistica pedijatrije i ravnateljica Opće bolnice u Vukovaru, junakinja Domovinskog rata.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Vesna Bosanac · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Vukovar · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Zagreb · Vidi više »

Zakon

Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Zakon · Vidi više »

Zoran Milanović

Zoran Milanović (Zagreb, 30. listopada 1966.) hrvatski je političar i pravnik, 10.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Zoran Milanović · Vidi više »

Zvonko Bušić

Julienne na Grudskoj večeri u Zagrebu 2009. Zvonko Bušić, nadimka Taik (Gorica, BiH, 23. siječnja 1946. − Rovanjska, 1. rujna 2013.), bio je hrvatski politički aktivist i jedan u skupini otmičara putničkoga zrakoplova sa 76 putnika, na letu od New Yorka do Chicaga, u rujnu 1976. godine.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i Zvonko Bušić · Vidi više »

20. listopada

20.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i 20. listopada · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i 2016. · Vidi više »

26. travnja

26.

Novi!!: Sto posto za Hrvatsku i 26. travnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Braniteljski prosvjedi u Savskoj.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »