21 odnosi: Bihać, Bosanska Dubica, Bosanska Kostajnica, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bosna i Hercegovina, Donja Suvaja, Gračac, Hrvatska, Hrvatska Kostajnica, Jasenovac, Jasenovac (Bosanski Petrovac, BiH), Klokot (rijeka), Krušnica (rijeka), Nacionalni park Una, Otoka (Bosanska Krupa, BiH), Sana, Sava, Sedreno područje Une u Martinom Brodu, Unac, Vrelo Une.
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Una i Bihać · Vidi više »
Bosanska Dubica
Općina Bosanska Dubica (boš. / srp. Kozarska Dubica / Козарска Дубица) smještena je u sjeverozapadnom dijelu BiH na granici s Hrvatskom, 26 km udaljena od autoceste Zagreb – Beograd, glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu s istočnom i jugoistočnom Europom.
Novi!!: Una i Bosanska Dubica · Vidi više »
Bosanska Kostajnica
Bosanska Kostajnica je grad i općina u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, a nalazi se na rijeci Uni, na granici s Hrvatskom.
Novi!!: Una i Bosanska Kostajnica · Vidi više »
Bosanska Krupa
Bosanska Krupa je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena u dolinama rijeka Une i Krušnice.
Novi!!: Una i Bosanska Krupa · Vidi više »
Bosanski Novi
Bosanski Novi (boš. / srp. Novi Grad / Нови Град) općina i grad, nalazi se u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Una i Bosanski Novi · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Una i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Donja Suvaja
Donja Suvaja je selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Una i Donja Suvaja · Vidi više »
Gračac
Gračac je općina u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Una i Gračac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Una i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska Kostajnica
Hrvatska Kostajnica je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Una i Hrvatska Kostajnica · Vidi više »
Jasenovac
Jasenovac je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Una i Jasenovac · Vidi više »
Jasenovac (Bosanski Petrovac, BiH)
Jasenovac je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Una i Jasenovac (Bosanski Petrovac, BiH) · Vidi više »
Klokot (rijeka)
Klokot je mala, kratka rijeka, lijeva pritoka rijeke Une.
Novi!!: Una i Klokot (rijeka) · Vidi više »
Krušnica (rijeka)
Krušnica je rijeka u zapadnom dijelu BiH, pritoka Une.
Novi!!: Una i Krušnica (rijeka) · Vidi više »
Nacionalni park Una
Nacionalni park Una, jedan od četiri nacionalna parka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Una i Nacionalni park Una · Vidi više »
Otoka (Bosanska Krupa, BiH)
Otoka (koristi se i naziv Bosanska Otoka) je naseljeno mjesto u općini Bosanska Krupa, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Una i Otoka (Bosanska Krupa, BiH) · Vidi više »
Sana
Sana je rijeka u Bosanskoj Krajini (zapadna BiH) i najveća desna pritoka Une.
Novi!!: Una i Sana · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Una i Sava · Vidi više »
Sedreno područje Une u Martinom Brodu
Vodopad na rijeci Uni u Martinom Brodu Sedreno područje rijeke Une proteže se od izlaza Une iz njezina kanjona do ušća Unca u Unu (tzv. sastavci).
Novi!!: Una i Sedreno područje Une u Martinom Brodu · Vidi više »
Unac
Unac je rijeka u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, desna pritoka rijeke Une.
Novi!!: Una i Unac · Vidi više »
Vrelo Une
Vrelo Une je jedan od izvora rijeke Une.
Novi!!: Una i Vrelo Une · Vidi više »