Brže od pregledniku!
68 odnosi: Administrativna podjela Bosne i Hercegovine, Alibegovci, Đuro Basler, Žabljak (Usora, BiH), Županija, Babonići, Ban, Banovina Slavonija, Banovina Soli, Bejići, Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini, Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, Crkva bosanska, Dalmacija, Doboj, Federacija Bosne i Hercegovine, Glamoč, Grgur IX., Honorije III., Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Hrvatska zajednica Usora, Hrvatsko vijeće obrane, Iliri, Katolička Crkva, Kneževina, Kotromanići, Krivovjerje, Kulin (ban), Livno, Mačvanska banovina, Makljenovac, Nemanjići, NK Proleter Makljenovac, Omanjska, Oserijati, Osmansko Carstvo, Papa, Prisoje, Raška (država), Rat u Bosni i Hercegovini, Rimljani, Sivša, Srebrenička banovina, Starije kameno doba, Tešanj, Teslić, ..., Tomislavgrad, Ularice, Usora (rijeka), Usora (upravna jedinica), Vojvodstvo, Vrhbosna, Završje, BiH, Zdravko Marić (arheolog), Zeničko-dobojska županija, Zlatonosovići, 1225., 1236., 1272., 1326., 1399., 1991., 2013., 8. kolovoza. Proširite indeks (18 više) »
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te distrikta Brčko.
Novi!!: Usora i Administrativna podjela Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Alibegovci
Alibegovci su naseljeno mjesto u sastavu općine Usora, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Usora i Alibegovci · Vidi više »
Đuro Basler
Đuro Basler (Sijekovac, 6. ožujka 1917. – Sarajevo, 3. veljače 1990.),, Proleksis enciklopedija, preuzeto 3.
Novi!!: Usora i Đuro Basler · Vidi više »
Žabljak (Usora, BiH)
Žabljak je naseljeno mjesto u sastavu općine Usora, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Usora i Žabljak (Usora, BiH) · Vidi više »
Županija
Županija (lat. comitatus; mađ. megye) je oblik teritorijalno-političke izgradnje hrvatske države u razvijenom smislu pojavile su se u 10. stoljeću, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu.
Novi!!: Usora i Županija · Vidi više »
Babonići
Babonići (Babonegi, Babonezići) su hrvatska velikaška obitelj koja se u izvorima javlja krajem 12. stoljeća.
Novi!!: Usora i Babonići · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Usora i Ban · Vidi više »
Banovina Slavonija
Sjevernohrvatske županije Hrvatske banovine i plemićki posjedi početkom 14. stoljeća Doseljenjem Hrvata, u području Panonske nizine je stvorena Panonska Hrvatska, međutim istu su početkom 10.
Novi!!: Usora i Banovina Slavonija · Vidi više »
Banovina Soli
Nastanak vojvodine Usore i položaj Soli u njoj Posjedi Kulinića krajem 12. i početkom 13. stoljeća Banovina Soli (mađ. Sói bánság ili Sófölde) bila je banovina jugoistoku Hrvatsko-Ugarske između 12.
Novi!!: Usora i Banovina Soli · Vidi više »
Bejići
Bejići su naselje u općini Usora, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Usora i Bejići · Vidi više »
Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini
Na prvim slobodnim demokratskim izborima u studenom 1990. godine pobijedila je koalicija tri najveće nacionalne stranke u zemlji sastavljena od Stranke demokratske akcije (SDA), Srpske demokratske stranke (SDS) i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).
Novi!!: Usora i Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Usora i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna Bosanska država.
Novi!!: Usora i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku · Vidi više »
Crkva bosanska
Crkva bosanska (lat. Ecclesia bosniensis) je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tijekom srednjeg vijeka.
Novi!!: Usora i Crkva bosanska · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Usora i Dalmacija · Vidi više »
Doboj
Doboj je grad, u administrativnom smislu središte je istoimene administrativne jedinice u Republici Srpskoj, u BiH.
Novi!!: Usora i Doboj · Vidi više »
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Novi!!: Usora i Federacija Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Glamoč
Glamoč je grad i središte istoimene općine u Hercegbosanskoj županiji u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Usora i Glamoč · Vidi više »
Grgur IX.
Grgur IX. (pravo ime Ugolino di Segni) (Anagni, kraj Frosinonea, o. 1170.Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 28. - Rim, 22. kolovoza 1241.) je bio papa od 19. ožujka 1227. do 22. kolovoza 1241. Još kao kardinal podupirao je nove prosjačke redove - franjevce i dominikance, te laičke vjerske pokrete.
Novi!!: Usora i Grgur IX. · Vidi više »
Honorije III.
Honorije III., pravog imena Cencio Savelli (Rim, o. 1150. – Rim, 18. svibnja 1227.), bio je papa od 1216. do 1227. godine.
Novi!!: Usora i Honorije III. · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Usora i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Usora i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Usora i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica unutar Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28.
Novi!!: Usora i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Vidi više »
Hrvatska zajednica Usora
Hrvatske zajednice Hrvatske zajednice na etničkom zemljovidu BiH 1991.Tanke crte - općinske granice; točke - naselja; bijelo, sivo, tamno - hrvatski, srpski, muslimanski etnički prostori; podebljane crte - teritorijalni okvir HZ HB-a i HZ BP-a; 1, 2, '''3''', 4, 5, 6 - HZ: HB, BP, '''Usora''', Srednja Bosna, Soli, Vrhbosna. Etnički zemljovid izradio dr. sc Saša Mrduljaš prema podatcima: Gelo, J., Grizelj, M., Akrap, A. (priredili) (1995.), ''Stanovništvo BiH - narodnosni sastav po naseljima'', Zagreb: RH - Državni zavod za statistiku.http://hrcak.srce.hr/file/66622 Društvena istraživanja Saša Mrduljaš: ''Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnoga i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991. – 1994.)'', vol.18 br.4-5 (102-103) listopad 2009., str.828 (pristupljeno 9. srpnja 2017.) Hrvatska zajednica Usora je bila teritorijalno-administrativna zajednica hrvatskog naroda u BiH.
Novi!!: Usora i Hrvatska zajednica Usora · Vidi više »
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Usora i Hrvatsko vijeće obrane · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Usora i Iliri · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Usora i Katolička Crkva · Vidi više »
Kneževina
Kneževina odnosi se na oblik vlasti države, na čelu s knezom.
Novi!!: Usora i Kneževina · Vidi više »
Kotromanići
Rodoslovlje Kotromanića 14. stoljeća Kotromanići su dinastija koja je vladala srednjovjekovnom Bosnom, isprva kao banovi, a kasnije i kao kraljevi, približno od 1250. do 1463. Podrijetlo joj nije razjašnjeno (postoje različite spekulacije o tom, prikaz kojih se može naći u djelima Mavra Orbinija i Dominika Mandića), prema jednim teorijama je iz krajeva oko Kutine.
Novi!!: Usora i Kotromanići · Vidi više »
Krivovjerje
Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.
Novi!!: Usora i Krivovjerje · Vidi više »
Kulin (ban)
Kulin (1163. – studeni 1204.), bosanski ban od 1180.
Novi!!: Usora i Kulin (ban) · Vidi više »
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Usora i Livno · Vidi više »
Mačvanska banovina
Mačvanska banovina (mađarski Macsói bánság) bila je banovina smještena na samom jugu srednjovjekovne Ugarske.
Novi!!: Usora i Mačvanska banovina · Vidi više »
Makljenovac
Makljenovac je naseljeno mjesto, entitetskom linijom podijeljeno između općine Usora, Federacija Bosne i Hercegovine i Doboj, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Usora i Makljenovac · Vidi više »
Nemanjići
Grb Nemanjića Nemanjići su srpska srednjovjekovna Vlastela koja je najduže vladala Srbijom (Raškom).
Novi!!: Usora i Nemanjići · Vidi više »
NK Proleter Makljenovac
NK Proleter bosanskohercegovački je nogometni klub iz Makljenovca u općini Usora.
Novi!!: Usora i NK Proleter Makljenovac · Vidi više »
Omanjska
Omanjska je naseljeno mjesto u sastavu općine Usora, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Usora i Omanjska · Vidi više »
Oserijati
Batonovog ustanka 6. g. po. Kr. Oserijati (lat. Osseriates, Oseriates) bili su ilirsko pleme koje je živjelo kraj rijeke Save blizu ušća rijeke Vrbasa.
Novi!!: Usora i Oserijati · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Usora i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Usora i Papa · Vidi više »
Prisoje
Hrvatska.
Novi!!: Usora i Prisoje · Vidi više »
Raška (država)
Raška je bila srednjovjekovna država Srba i sinonim je za ranu Srbiju.
Novi!!: Usora i Raška (država) · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Usora i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Usora i Rimljani · Vidi više »
Sivša
Sivša je naseljeno mjesto u sastavu općine Usora, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Usora i Sivša · Vidi više »
Srebrenička banovina
Hrvatska uoči Mohačke bitke 1526. godine. Vojvodine Usore Srebrenička (Srebrnička) banovina je bila vojna upravna jedinica na prostoru današnje države Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Usora i Srebrenička banovina · Vidi više »
Starije kameno doba
Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.
Novi!!: Usora i Starije kameno doba · Vidi više »
Tešanj
Tešanj Tešanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Usora i Tešanj · Vidi više »
Teslić
Teslić je općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Usora i Teslić · Vidi više »
Tomislavgrad
Tomislavgrad je općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Usora i Tomislavgrad · Vidi više »
Ularice
Ularice su naseljeno mjesto u sastavu općine Usora, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Usora i Ularice · Vidi više »
Usora (rijeka)
Usora je rijeka u Bosni i Hercegovini, lijeva pritoka Bosne, u koju se ulijeva južno od Doboja.
Novi!!: Usora i Usora (rijeka) · Vidi više »
Usora (upravna jedinica)
Nastanak vojvodine Usore Kneževina Usora, Banovina Usora (mađ. ozorai bánság), Vojvodstvo Usora je bila samostalna upravna jedinica.
Novi!!: Usora i Usora (upravna jedinica) · Vidi više »
Vojvodstvo
Vojvodstvo (također i vojvodina) vrsta je državnog uređenja, u kojem vlada vojvoda ili vojvotkinja.
Novi!!: Usora i Vojvodstvo · Vidi više »
Vrhbosna
srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.
Novi!!: Usora i Vrhbosna · Vidi više »
Završje, BiH
Završje je prikazano crvenom bojom. Završje ili Tropolje (prvotna starohrvatska župa Livno, kasnije poznata i kao: Zapadne strane) je povijesno područje u Bosni i Hercegovini koje obuhvaća prostor Glamočkog, Livanjskog i Duvanjskog polja, tj.
Novi!!: Usora i Završje, BiH · Vidi više »
Zdravko Marić (arheolog)
Zdravko Marić (Podravska Slatina, 24. veljače 1930. – Sarajevo, 13. prosinca 2006.), hrvatski arheolog, dugogodišnji djelatnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu te ravnatelj Muzeja Slavonije u Osijeku.
Novi!!: Usora i Zdravko Marić (arheolog) · Vidi više »
Zeničko-dobojska županija
Zeničko-dobojska županija je četvrta od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Usora i Zeničko-dobojska županija · Vidi više »
Zlatonosovići
Grb Zlatonosovića Zlatonosovići su srednjovjekovna bosanska plemićka obitelj s područja Usore (sa Solima).
Novi!!: Usora i Zlatonosovići · Vidi više »
1225.
Bez opisa.
Novi!!: Usora i 1225. · Vidi više »
1236.
Bez opisa.
Novi!!: Usora i 1236. · Vidi više »
1272.
Bez opisa.
Novi!!: Usora i 1272. · Vidi više »
1326.
Bez opisa.
Novi!!: Usora i 1326. · Vidi više »
1399.
Bez opisa.
Novi!!: Usora i 1399. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Usora i 1991. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Usora i 2013. · Vidi više »
8. kolovoza
8.
Novi!!: Usora i 8. kolovoza · Vidi više »
