Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Bosna

Indeks Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.

30 odnosi: Željezno doba, Banja Luka, Bihać, Bijela kula u Gradačcu, Bijeljina, Bizant, Borić (ban), Bosna (rijeka), Bosna i Hercegovina, Bugarska, Butmirska kultura, Danilska kultura, Dezitijati, Dukljansko Kraljevstvo, Glasinačka kultura, Hercegovina, Hrvatsko Kraljevstvo, Indoeuropljani, Katedrala Srca Isusova u Sarajevu, Livno, Mlađe kameno doba, O upravljanju Carstvom, Prijedor, Sarajevo, Starčevačka kultura, Tuzla, Vlašić, Vučedolska kultura, Zemljopisno područje, Zenica.

Željezno doba

Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.

Novi!!: Bosna i Željezno doba · Vidi više »

Banja Luka

Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Bosna i Banja Luka · Vidi više »

Bihać

Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.

Novi!!: Bosna i Bihać · Vidi više »

Bijela kula u Gradačcu

Bijela kula Husein-kapetana Gradaščevića je dvorac smješten u gradu Gradačcu, u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Bosna i Bijela kula u Gradačcu · Vidi više »

Bijeljina

Bijeljina je grad i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Republike Srpske, BiH.

Novi!!: Bosna i Bijeljina · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Bosna i Bizant · Vidi više »

Borić (ban)

Borić (znan i kao: Boricius, Borič, Bogir; prije 1154. – ?, nakon 1163.), prvi poznati bosanski ban koji je vladao od 1154.

Novi!!: Bosna i Borić (ban) · Vidi više »

Bosna (rijeka)

Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Bosna i Bosna (rijeka) · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Bosna i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Bosna i Bugarska · Vidi više »

Butmirska kultura

Butmirska kultura je grupa neolitskog doba, s nizom lokalnih karakteristika, koja se rasprostirala u centralnoj Bosni i Hercegovini, gornjem porječju rijeke Bosne, od Zavidovića do Sarajeva.

Novi!!: Bosna i Butmirska kultura · Vidi više »

Danilska kultura

impresso, i mlađa, koju obilježava danilska kultura. Među nalazima se ističu keramičke bogato ukrašene kultne posude na četiri noge (ritoni), te raznolike posude ukrašene slikanim i urezanim ornamentima. Kuglasta posuda, danilska kultura, Arheološki muzej Zadar Danilska kultura (4500. – 3900. pr. Kr.) javlja se u predjelima jadranske obale, a ime je dobila po lokalitetu selu Danilu istočno od Šibenika.

Novi!!: Bosna i Danilska kultura · Vidi više »

Dezitijati

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dezitijati, Desitijati, ili Desidijati (latinski: Daesitiates) Ilirsko su pleme koje je u antičko doba naseljavalo dijelove Središnje Bosne.

Novi!!: Bosna i Dezitijati · Vidi više »

Dukljansko Kraljevstvo

Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.

Novi!!: Bosna i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »

Glasinačka kultura

Glasinačka kultura je najizrazitija grupa starijeg metalnog doba na Balkanu.

Novi!!: Bosna i Glasinačka kultura · Vidi više »

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Hrvatsko Kraljevstvo

Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.

Novi!!: Bosna i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Indoeuropljani

Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.

Novi!!: Bosna i Indoeuropljani · Vidi više »

Katedrala Srca Isusova u Sarajevu

Katedrala Srca Isusova je stolna crkva Vrhbosanske nadbiskupije i ujedno župna crkva istoimene župe.

Novi!!: Bosna i Katedrala Srca Isusova u Sarajevu · Vidi više »

Livno

Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Bosna i Livno · Vidi više »

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

Novi!!: Bosna i Mlađe kameno doba · Vidi više »

O upravljanju Carstvom

O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.

Novi!!: Bosna i O upravljanju Carstvom · Vidi više »

Prijedor

Prijedor je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje.

Novi!!: Bosna i Prijedor · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Bosna i Sarajevo · Vidi više »

Starčevačka kultura

Starčevačka kultura ili Starčevo-Körös-Criş kultura je neolitička kultura što je tijekom VI.

Novi!!: Bosna i Starčevačka kultura · Vidi više »

Tuzla

Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.

Novi!!: Bosna i Tuzla · Vidi više »

Vlašić

Vlašić je planina u srednjoj Bosni.

Novi!!: Bosna i Vlašić · Vidi više »

Vučedolska kultura

Vučedolska kultura je kultura, a u klasičnoj fazi svog razvoja kulturni kompleks mlađeg eneolitika (bakrenog doba), nazvana po lokalitetu Vučedolu (5 km istočno od centra grada Vukovara), gdje se nalaze ostaci velikog naselja bakrenog doba.

Novi!!: Bosna i Vučedolska kultura · Vidi više »

Zemljopisno područje

Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...). Naziv se najčešće koristi za područje koje je manje-više jasno razgraničeno svojim prirodnim obilježjima (granice koje mogu biti rijeke, planine,...) i koje ima posebnosti vezane s kulturom ili poviješću određenog kraja.

Novi!!: Bosna i Zemljopisno područje · Vidi više »

Zenica

Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Bosna i Zenica · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Bosna (regija).

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »