Sličnosti između Bosna i Hercegovina i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
Bosna i Hercegovina i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku imaju 70 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Biskupija, Bizant, Bobovac, Bosanska Banovina, Bosanska biskupija, Bosna, Bosna (rijeka), Crkva bosanska, Crna Gora, Dolnji kraji, Dominikanci, Drina, Europa, Feudalizam, Foča, Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Franjevci, Glagoljica, Goražde, Hercegovina, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska ćirilica, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski informativni centar, Hrvoje Vukčić Hrvatinić, Humačka ploča, Jajce, ..., Katarina Kosača-Kotromanić, Katoličanstvo, Kiseljak, Kotromanići, Kraljeva zemlja, Kraljevina Ugarska, Krivovjerje, Livno, Mostarsko-duvanjska biskupija, Nekropola Radimlja, Neretva, Osmansko Carstvo, Papa, Pio II., Pravoslavlje, Raška (država), Rim, Sava, Srbi, Srbija, Srebrenik, Stećak, Stjepan Tomašević Kotromanić, Stjepan Vukčić Kosača, Travanj, Travnik, Trebinjsko-mrkanska biskupija, Tvrtko I. Kotromanić, Usora, Usora i Soli, Završje, BiH, Zenica, 12. stoljeće, 1250., 1377., 14. stoljeće, 1461., 1463., 15. stoljeće, 9. stoljeće. Proširite indeks (40 više) »
Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine
Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (AZUBiH) (bošnjački: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; srpski: Академија наука и умјетности Босне и Херцеговине), najviša je znanstvena institucija u Bosni i Hercegovini.
Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Bosna i Hercegovina · Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku ·
Biskupija
Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.
Biskupija i Bosna i Hercegovina · Biskupija i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Bosna i Hercegovina · Bizant i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku ·
Bobovac
Bobovac Bobovac je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad u srednjovjekovnoj Bosni podignut na strmoj, stubastoj stijeni južnih padina planinskoga masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša.
Bobovac i Bosna i Hercegovina · Bobovac i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku ·
Bosanska Banovina
Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.
Bosanska Banovina i Bosna i Hercegovina · Bosanska Banovina i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku ·
Bosanska biskupija
Bosanska biskupija osnovana je u drugoj polovici 11.
Bosanska biskupija i Bosna i Hercegovina · Bosanska biskupija i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku ·
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Bosna i Bosna i Hercegovina · Bosna i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku ·
Bosna (rijeka)
Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Bosna (rijeka) i Bosna i Hercegovina · Bosna (rijeka) i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku ·
Crkva bosanska
Crkva bosanska (lat. Ecclesia bosniensis) je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tijekom srednjeg vijeka.
Bosna i Hercegovina i Crkva bosanska · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Crkva bosanska ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Bosna i Hercegovina i Crna Gora · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Crna Gora ·
Dolnji kraji
Dolnji kraji prikazani na zemljovidu sredinom 14. stoljeća Donji krajevi (starohrv. Dolnji kraji, lat. Partes inferiores) Doljni kraji ili Donji kraji (u starijoj literaturi) su povijesna regija, poluatonomno granično područje između hrvatske jezgre i Bosanske Banovine, koja je nastala iz župa: Plive, Luke, Uskoplja i Pseta.
Bosna i Hercegovina i Dolnji kraji · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Dolnji kraji ·
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Bosna i Hercegovina i Dominikanci · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Dominikanci ·
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Bosna i Hercegovina i Drina · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Drina ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Bosna i Hercegovina i Europa · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Europa ·
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Bosna i Hercegovina i Feudalizam · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Feudalizam ·
Foča
Foča je grad i do posljednjeg rata druga površinom po veličini općina u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Foča · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Foča ·
Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom 18. stoljeća Bosna Srebrena je franjevačka provincija i jedina od svih ustanova bosanske srednjovjekovne države koja se uspjela očuvati sve do današnjih dana.
Bosna i Hercegovina i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Franjevačka provincija Bosna Srebrena ·
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Bosna i Hercegovina i Franjevci · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Franjevci ·
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Bosna i Hercegovina i Glagoljica · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Glagoljica ·
Goražde
Goražde je grad i jedna od tri općine Bosansko-podrinjske županije Goražde, u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Goražde · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Goražde ·
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Hercegovina · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Hercegovina ·
Hrvati
Bez opisa.
Bosna i Hercegovina i Hrvati · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Hrvati ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Hrvatska ·
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska ćirilica · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Hrvatska ćirilica ·
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Hrvatska enciklopedija (LZMK) ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Hrvatski informativni centar
desno Hrvatski informativni centar (HIC) započeo je s radom ratne 1991. godine kao tvrtka koja od osnutka djeluje kao nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija, sa zadatkom informiranja strane javnosti i hrvatskog iseljeništva o zbivanjima u RH i BiH.
Bosna i Hercegovina i Hrvatski informativni centar · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Hrvatski informativni centar ·
Hrvoje Vukčić Hrvatinić
Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor Varoš, oko 1350. – 1416.), veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, hrvatski ban (podkralj), župan vrbaske županije i herceg splitski iz velikaške obitelji Hrvatinić.
Bosna i Hercegovina i Hrvoje Vukčić Hrvatinić · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Hrvoje Vukčić Hrvatinić ·
Humačka ploča
Humačka ploča Humačka ploča (XI. ili XII. stoljeće) spada među najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a pisana je na staroslavenskom jeziku, bosančicom, s uporabom pet slova na glagoljici.
Bosna i Hercegovina i Humačka ploča · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Humačka ploča ·
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Bosna i Hercegovina i Jajce · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Jajce ·
Katarina Kosača-Kotromanić
Katarina Kosača-Kotromanić (Blagaj, 1424. – Rim, 25. listopada 1478.), bila je kraljica Bosne, kao supruga kralja Stjepana Tomaša Kotromanića, pretposljednjeg bosanskog kralja.
Bosna i Hercegovina i Katarina Kosača-Kotromanić · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Katarina Kosača-Kotromanić ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Bosna i Hercegovina i Katoličanstvo · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Katoličanstvo ·
Kiseljak
Kiseljak je općina u Bosni i Hercegovini, u Županiji Središnjoj Bosni.
Bosna i Hercegovina i Kiseljak · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Kiseljak ·
Kotromanići
Rodoslovlje Kotromanića 14. stoljeća Kotromanići su dinastija koja je vladala srednjovjekovnom Bosnom, isprva kao banovi, a kasnije i kao kraljevi, približno od 1250. do 1463. Podrijetlo joj nije razjašnjeno (postoje različite spekulacije o tom, prikaz kojih se može naći u djelima Mavra Orbinija i Dominika Mandića), prema jednim teorijama je iz krajeva oko Kutine.
Bosna i Hercegovina i Kotromanići · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Kotromanići ·
Kraljeva zemlja
Kraljeva zemlja (tur. Vilayet-i Kiral), Kraljevina, ime je koje su Osmanlije nadjenuli za posjede Kotromanića, nakon što su ih osvojili, a kasnije se ime i proširilo.
Bosna i Hercegovina i Kraljeva zemlja · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Kraljeva zemlja ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Bosna i Hercegovina i Kraljevina Ugarska · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Kraljevina Ugarska ·
Krivovjerje
Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.
Bosna i Hercegovina i Krivovjerje · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Krivovjerje ·
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Livno · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Livno ·
Mostarsko-duvanjska biskupija
Mostarsko-duvanjska biskupija (lat. Dioecesis Mandentriensis-Dumnensis) je crkvena dijeceza u Bosni i Hercegovini u sastavu Vrhbosanske metropolije.
Bosna i Hercegovina i Mostarsko-duvanjska biskupija · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Mostarsko-duvanjska biskupija ·
Nekropola Radimlja
Nekropola stećaka Radimlja (sa sjevera) Nekropola Radimlja je po svojim likovnim odlikama jedna od najvrijednijih i najznačajnijih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini, ali i općenito.
Bosna i Hercegovina i Nekropola Radimlja · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Nekropola Radimlja ·
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Bosna i Hercegovina i Neretva · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Neretva ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Bosna i Hercegovina i Osmansko Carstvo · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Osmansko Carstvo ·
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Bosna i Hercegovina i Papa · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Papa ·
Pio II.
Pio II., (18. listopada 1405., Corsignano, danas Pienza – 14. kolovoza 1464., Ancona) papa od 19. kolovoza 1458. do 14. kolovoza 1464. godine.
Bosna i Hercegovina i Pio II. · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Pio II. ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Bosna i Hercegovina i Pravoslavlje · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Pravoslavlje ·
Raška (država)
Raška je bila srednjovjekovna država Srba i sinonim je za ranu Srbiju.
Bosna i Hercegovina i Raška (država) · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Raška (država) ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Bosna i Hercegovina i Rim · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Rim ·
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Bosna i Hercegovina i Sava · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Sava ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Bosna i Hercegovina i Srbi · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Bosna i Hercegovina i Srbija · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Srbija ·
Srebrenik
Srebrenik je grad u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Srebrenik · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Srebrenik ·
Stećak
Stoca, 13. – 15. st. Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika.
Bosna i Hercegovina i Stećak · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Stećak ·
Stjepan Tomašević Kotromanić
Stjepan Tomašević Kotromanić (1438. – Jajce, 5. lipnja 1463.), posljednji kralj Bosne koji je vladao od 10.
Bosna i Hercegovina i Stjepan Tomašević Kotromanić · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Stjepan Tomašević Kotromanić ·
Stjepan Vukčić Kosača
Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, oko 1404. – Herceg Novi, 22. svibnja 1466.) bio je veliki vojvoda srednjovjekovne bosanske države.
Bosna i Hercegovina i Stjepan Vukčić Kosača · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Stjepan Vukčić Kosača ·
Travanj
Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Bosna i Hercegovina i Travanj · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Travanj ·
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Travnik · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Travnik ·
Trebinjsko-mrkanska biskupija
Trebinjsko-mrkanska biskupija je biskupija Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini u sklopu Vrhbosanske metropolije.
Bosna i Hercegovina i Trebinjsko-mrkanska biskupija · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Trebinjsko-mrkanska biskupija ·
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Bosna i Hercegovina i Tvrtko I. Kotromanić · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Tvrtko I. Kotromanić ·
Usora
Usora je općina u Bosni i Hercegovini, a nalazi se između Doboja i Tešnja.
Bosna i Hercegovina i Usora · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Usora ·
Usora i Soli
Banovine Usora i Soli u srednjem vijeku Nastanak vojvodine Usore Usora i Soli, područje u sjeveroistočnoj Bosni u srednjem vijeku koje je nerijetko na čelu imalo svog posebnog bana.
Bosna i Hercegovina i Usora i Soli · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Usora i Soli ·
Završje, BiH
Završje je prikazano crvenom bojom. Završje ili Tropolje (prvotna starohrvatska župa Livno, kasnije poznata i kao: Zapadne strane) je povijesno područje u Bosni i Hercegovini koje obuhvaća prostor Glamočkog, Livanjskog i Duvanjskog polja, tj.
Bosna i Hercegovina i Završje, BiH · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Završje, BiH ·
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Zenica · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Zenica ·
12. stoljeće
Bez opisa.
12. stoljeće i Bosna i Hercegovina · 12. stoljeće i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku ·
1250.
Bez opisa.
1250. i Bosna i Hercegovina · 1250. i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku ·
1377.
Bez opisa.
1377. i Bosna i Hercegovina · 1377. i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku ·
14. stoljeće
Bez opisa.
14. stoljeće i Bosna i Hercegovina · 14. stoljeće i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku ·
1461.
Bez opisa.
1461. i Bosna i Hercegovina · 1461. i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku ·
1463.
Bez opisa.
1463. i Bosna i Hercegovina · 1463. i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Bosna i Hercegovina · 15. stoljeće i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku ·
9. stoljeće
Bez opisa.
9. stoljeće i Bosna i Hercegovina · 9. stoljeće i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bosna i Hercegovina i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bosna i Hercegovina i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
Usporedba između Bosna i Hercegovina i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
Bosna i Hercegovina ima 396 odnose, a Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku ima 413. Kao što im je zajedničko 70, Jaccard indeks 8.65% = 70 / (396 + 413).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bosna i Hercegovina i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: