Sličnosti između Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatska povijest
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatska povijest imaju 45 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ante Trumbić, Austro-Ugarska, Balkanski ratovi, Beč, Beograd, Berlinski kongres, Bošnjaci, Bosanski pašaluk, Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Franjo Josip I., Habsburška Monarhija, Habsburg, Hrvati, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini, Hrvatsko državno pravo, Ilirski pokret, Jadransko more, Jajce, Jugoslavenski odbor, Károly Khuen-Héderváry, Kondominij, Kraljevina Srbija, Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, Mađari, Matica hrvatska, Nikola Pašić, Osmansko Carstvo, ..., Oton Iveković, Pravoslavlje, Prvi svjetski rat, Raspad Austro-Ugarske, Sarajevski atentat, Slaveni, Srbi, Srbi u Hrvatskoj, Stranka prava, Svetozar Pribićević, Travnik, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Velika Srbija, Vojna krajina, Zagreb. Proširite indeks (15 više) »
Ante Trumbić
Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Ante Trumbić i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Ante Trumbić i Hrvatska povijest ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Austro-Ugarska i Hrvatska povijest ·
Balkanski ratovi
1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.
Balkanski ratovi i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Balkanski ratovi i Hrvatska povijest ·
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Beč i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Beč i Hrvatska povijest ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Beograd i Hrvatska povijest ·
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Berlinski kongres i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Berlinski kongres i Hrvatska povijest ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Bošnjaci i Hrvatska povijest ·
Bosanski pašaluk
Bosanski pašaluk je ime za važnu upravnu pokrajinu u Osmanskom Carstvu.
Bosanski pašaluk i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Bosanski pašaluk i Hrvatska povijest ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Bosna i Hercegovina i Hrvatska povijest ·
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu
Nakon osvajanja Srbije, Turci su namjeravali napasti Bosnu.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvatska povijest ·
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska povijest ·
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Franjo Josip I. · Franjo Josip I. i Hrvatska povijest ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Habsburška Monarhija · Habsburška Monarhija i Hrvatska povijest ·
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Habsburg · Habsburg i Hrvatska povijest ·
Hrvati
Bez opisa.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvati · Hrvati i Hrvatska povijest ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatski jezik · Hrvatska povijest i Hrvatski jezik ·
Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini
Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u drugoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem narodnog preporoda u Hrvatskoj i Ilirskog pokreta razvio na području Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini · Hrvatska povijest i Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatsko državno pravo · Hrvatska povijest i Hrvatsko državno pravo ·
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Ilirski pokret · Hrvatska povijest i Ilirski pokret ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Jadransko more · Hrvatska povijest i Jadransko more ·
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Jajce · Hrvatska povijest i Jajce ·
Jugoslavenski odbor
Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županič, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr. Ante Trumbić, dr. Hinko Hinković, Ivan Meštrović, dr. Josip JedlovskiOpća i nacionalna enciklopedija - http://proleksis.lzmk.hr/29378/ Jugoslavenski odborhttp://ia600308.us.archive.org/1/items/dokumentiopostan00iifeuoft/dokumentiopostan00iifeuoft.pdf Archive.org Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919. Sabrao ih Ferdo Šišić. str. 84-85 (pdf, 20 MB!) Jugoslavenski odbor je bilo političko tijelo hrvatskih, slovenskih i srpskih političara i emigranata iz Austro-Ugarske koje je tijekom I. svjetskoga rata djelovalo na državnom ujedinjenju austrougarskih južnoslavenskih zemalja sa Srbijom i Crnom Gorom.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Jugoslavenski odbor · Hrvatska povijest i Jugoslavenski odbor ·
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Károly Khuen-Héderváry · Hrvatska povijest i Károly Khuen-Héderváry ·
Kondominij
Kondominij ili koimperij (iz latinskog con-dominium, hrv. "suvlasništvo") u međunarodnom pravu označava zajedničku upravu i vlast nad teritorijem između dviju ili više država.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Kondominij · Hrvatska povijest i Kondominij ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Kraljevina Srbija · Hrvatska povijest i Kraljevina Srbija ·
Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo · Hrvatska povijest i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo ·
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Mađari · Hrvatska povijest i Mađari ·
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Matica hrvatska · Hrvatska povijest i Matica hrvatska ·
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Nikola Pašić · Hrvatska povijest i Nikola Pašić ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Osmansko Carstvo · Hrvatska povijest i Osmansko Carstvo ·
Oton Iveković
Oton Iveković (Klanjec, 17. travnja 1869. – Klanjec, 4. srpnja 1939.), bio je hrvatski slikar historicizma.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Oton Iveković · Hrvatska povijest i Oton Iveković ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Pravoslavlje · Hrvatska povijest i Pravoslavlje ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Prvi svjetski rat · Hrvatska povijest i Prvi svjetski rat ·
Raspad Austro-Ugarske
Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Raspad Austro-Ugarske · Hrvatska povijest i Raspad Austro-Ugarske ·
Sarajevski atentat
Oko pet minuta prije atentata, 28. lipnja 1914. Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Sarajevski atentat · Hrvatska povijest i Sarajevski atentat ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Slaveni · Hrvatska povijest i Slaveni ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Srbi · Hrvatska povijest i Srbi ·
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Srbi u Hrvatskoj · Hrvatska povijest i Srbi u Hrvatskoj ·
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Stranka prava · Hrvatska povijest i Stranka prava ·
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Svetozar Pribićević · Hrvatska povijest i Svetozar Pribićević ·
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Travnik · Hrvatska povijest i Travnik ·
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Hrvatska povijest i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Velika Srbija · Hrvatska povijest i Velika Srbija ·
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Vojna krajina · Hrvatska povijest i Vojna krajina ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Zagreb · Hrvatska povijest i Zagreb ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatska povijest imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatska povijest
Usporedba između Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatska povijest
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj ima 212 odnose, a Hrvatska povijest ima 588. Kao što im je zajedničko 45, Jaccard indeks 5.62% = 45 / (212 + 588).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatska povijest. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: