Brže od pregledniku!Sličnosti između Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvatska povijest
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvatska povijest imaju 63 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Antemurale Christianitatis, Austro-Ugarska, Česma (rijeka), Balkanski poluotok, Beč, Beograd, Berlinski kongres, Bihać, Bitka kod Siska, Bošnjaci, Bosanski pašaluk, Bosna i Hercegovina, Carigrad, Crkva bosanska, Dalmacija, Dobor Grad, Dubrovnik, Feudalizam, Fojnica, Francuska revolucija, Gradačac, Habsburška Monarhija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću, Ilirske pokrajine, Jadransko more, Jajce, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, ..., Klis, Knin, Krbavska bitka, Lika, Mađarska, Matija Korvin, Mehmed II., Mir u Srijemskim Karlovcima, Mletačka Republika, Mohačka bitka, Napoleon Bonaparte, Napoleonski ratovi, Nikola Iločki, Opsada Beča 1683., Osijek, Osmansko Carstvo, Petar Berislavić, Požega, Pravoslavlje, Sava, Slavonija, Split, Srbi, Srbija, Srednjovjekovna bosanska država, Srijem, Srpska pravoslavna Crkva, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Una, Velika Kladuša, Virovitica, Vlasi, Vojna krajina. Proširite indeks (33 više) »
Antemurale Christianitatis
Latinski naslov Antemurale Christianitatis ("predziđe kršćanstva"), je papa Lav X. dao Hrvatskoj godine 1519. u pismu banu Petru Berislaviću.
Antemurale Christianitatis i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Antemurale Christianitatis i Hrvatska povijest ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Austro-Ugarska i Hrvatska povijest ·
Česma (rijeka)
Česma je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Lonje.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Česma (rijeka) · Hrvatska povijest i Česma (rijeka) ·
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Balkanski poluotok i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Balkanski poluotok i Hrvatska povijest ·
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Beč i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Beč i Hrvatska povijest ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Beograd i Hrvatska povijest ·
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Berlinski kongres i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Berlinski kongres i Hrvatska povijest ·
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Bihać i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Bihać i Hrvatska povijest ·
Bitka kod Siska
Bitka kod Siska bila je od 15. do 22. lipnja 1593. godine.
Bitka kod Siska i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Bitka kod Siska i Hrvatska povijest ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Bošnjaci i Hrvatska povijest ·
Bosanski pašaluk
Bosanski pašaluk je ime za važnu upravnu pokrajinu u Osmanskom Carstvu.
Bosanski pašaluk i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Bosanski pašaluk i Hrvatska povijest ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Bosna i Hercegovina i Hrvatska povijest ·
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Carigrad · Carigrad i Hrvatska povijest ·
Crkva bosanska
Crkva bosanska (lat. Ecclesia bosniensis) je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tijekom srednjeg vijeka.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Crkva bosanska · Crkva bosanska i Hrvatska povijest ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Dalmacija · Dalmacija i Hrvatska povijest ·
Dobor Grad
Dobor Grad je drevni grad u Usori, u Bosni, a nalazi se nekoliko kilometara južno od Modriče, s lijeve strane rijeke Bosne, na brdu Vučjaku.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Dobor Grad · Dobor Grad i Hrvatska povijest ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Dubrovnik · Dubrovnik i Hrvatska povijest ·
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Feudalizam · Feudalizam i Hrvatska povijest ·
Fojnica
Fojnica je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Fojnica · Fojnica i Hrvatska povijest ·
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Francuska revolucija · Francuska revolucija i Hrvatska povijest ·
Gradačac
Gradačac je grad u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sastavni dio Tuzlanske županije.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Gradačac · Gradačac i Hrvatska povijest ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Habsburška Monarhija · Habsburška Monarhija i Hrvatska povijest ·
Hrvati
Bez opisa.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvati · Hrvati i Hrvatska povijest ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatska povijest ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska povijest i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću
Karta Osmanskog Carstva 1481. – 1683. Hrvatska i Bosanski pašaluk oko 1606. Osmanska vladavina na području današnje Hrvatske označava razdoblje hrvatske povijesti u kojem su se dijelovi današnjeg državnog područja Hrvatske nalazili pod vlašću Osmanskog Carstva.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću · Hrvatska povijest i Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću ·
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Ilirske pokrajine · Hrvatska povijest i Ilirske pokrajine ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Jadransko more · Hrvatska povijest i Jadransko more ·
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Jajce · Hrvatska povijest i Jajce ·
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Hrvatska povijest i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva ·
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Klis · Hrvatska povijest i Klis ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Knin · Hrvatska povijest i Knin ·
Krbavska bitka
Krbavska bitka (nazvana i Bitka Hrvata) (9. rujna 1493. godine) dogodila se je na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Krbavska bitka · Hrvatska povijest i Krbavska bitka ·
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Lika · Hrvatska povijest i Lika ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mađarska · Hrvatska povijest i Mađarska ·
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Matija Korvin · Hrvatska povijest i Matija Korvin ·
Mehmed II.
Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mehmed II. · Hrvatska povijest i Mehmed II. ·
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mir u Srijemskim Karlovcima · Hrvatska povijest i Mir u Srijemskim Karlovcima ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mletačka Republika · Hrvatska povijest i Mletačka Republika ·
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mohačka bitka · Hrvatska povijest i Mohačka bitka ·
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Napoleon Bonaparte · Hrvatska povijest i Napoleon Bonaparte ·
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Napoleonski ratovi · Hrvatska povijest i Napoleonski ratovi ·
Nikola Iločki
Nikola Iločki (mađ.: Újlaki Miklós; 1410. – 1477.), hrvatsko-mađarsko-bosanski velikaš, mačvanski ban (1430. – 1477.), vojvoda Transilvanije (1441. – 1458. i 1462. – 1465.), hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban (1472.) i titularni bosanski kralj (1471. – 1476.). Također, bio je doživotni knez Teočaka i ban Mačve.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Nikola Iločki · Hrvatska povijest i Nikola Iločki ·
Opsada Beča 1683.
Opsada Beča ili Druga bitka kod Beča (njem.: Schlacht am Kahlenberg, polj.: Bitwa pod Wiedniem ili Odsiecz Wiedeńska, tur.: İkinci Viyana Kuşatması, ukr.: Віденська відсіч / Viděns'ka Vidsič) naziv je za događaj koji se odvijao u razdoblju od 14. srpnja do 12. rujna 1683. kada je vojska Osmanskog Carstva opsjela Beč, glavni grad Habsburške Monarhije.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Opsada Beča 1683. · Hrvatska povijest i Opsada Beča 1683. ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Osijek · Hrvatska povijest i Osijek ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Osmansko Carstvo · Hrvatska povijest i Osmansko Carstvo ·
Petar Berislavić
Ivana Meštrovića iz 1933. godine. Petar Berislavić (mađ. Beriszló; Trogir, 1475. – Vražja gora kraj Korenice, 20. svibnja 1520.) bio je hrvatski ban, vesprimski biskup, kardinal i vojskovođa iz roda Berislavića Trogirskih.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Petar Berislavić · Hrvatska povijest i Petar Berislavić ·
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Požega · Hrvatska povijest i Požega ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Pravoslavlje · Hrvatska povijest i Pravoslavlje ·
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Sava · Hrvatska povijest i Sava ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Slavonija · Hrvatska povijest i Slavonija ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Split · Hrvatska povijest i Split ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Srbi · Hrvatska povijest i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Srbija · Hrvatska povijest i Srbija ·
Srednjovjekovna bosanska država
Srednjovjekovna bosanska država može se odnositi na.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Srednjovjekovna bosanska država · Hrvatska povijest i Srednjovjekovna bosanska država ·
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Srijem · Hrvatska povijest i Srijem ·
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Srpska pravoslavna Crkva · Hrvatska povijest i Srpska pravoslavna Crkva ·
Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Stogodišnji hrvatsko-turski rat · Hrvatska povijest i Stogodišnji hrvatsko-turski rat ·
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Una · Hrvatska povijest i Una ·
Velika Kladuša
Velika Kladuša je općina na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Velika Kladuša · Hrvatska povijest i Velika Kladuša ·
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Virovitica · Hrvatska povijest i Virovitica ·
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Vlasi · Hrvatska povijest i Vlasi ·
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Vojna krajina · Hrvatska povijest i Vojna krajina ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvatska povijest imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvatska povijest
Usporedba između Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvatska povijest
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu ima 247 odnose, a Hrvatska povijest ima 588. Kao što im je zajedničko 63, Jaccard indeks 7.54% = 63 / (247 + 588).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvatska povijest. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
