Sličnosti između Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatsko vijeće obrane
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatsko vijeće obrane imaju 124 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alija Izetbegović, Ante Roso, Armija Republike Bosne i Hercegovine, ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO, Šipovo, Žepče, Županije Federacije Bosne i Hercegovine, Čapljina, Berislav Pušić, Bihać, Blaž Kraljević, Bošnjaci, Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini, Bosna, Bosna i Hercegovina, Brčko, Bruno Stojić, Bugojno, Busovača, Civili, Dario Kordić, Daytonski sporazum, Domovinski rat, Etničko čišćenje, Federacija Bosne i Hercegovine, Fojnica, Fran Krsto Frankapan, Franjo Tuđman, Hercegovina, Hrvati, ..., Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Hrvatske obrambene snage, Hrvatsko vijeće obrane, HVO Sarajevo, Jablanica, Jadranko Prlić, Jajce, Jugoslavenska narodna armija, Kaćuni (Busovača, BiH), Kakanj, Katoličanstvo, Kiseljak, Konjic, Kreševo (BiH), Krešimir Zubak, Kupres, Lašva, Lašvanska dolina, Lepenica (Fojnička rijeka), Maglaj, Mate Boban, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Milivoj Petković, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Mostar, Neretva, Neum, Nova Bila, Novi Travnik, Odžak, Operacija Lipanjske zore, Operacija Tvigi '94, Orašje, Oružane snage Republike Hrvatske, Potoci (Mostar, BiH), PPN Vitezovi, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, Prozor-Rama, Rat u Bosni i Hercegovini, Ravno, Republika Srpska, Rodoč, Sarajevo, Slobodan Praljak, Srbi, Središnja Bosna, Stari most u Mostaru, Stjepan Radić, Stjepan Tomašević Kotromanić, Stolac (BiH), Tihomir Blaškić, Tomislavgrad, Travnik, Tuzla, Uskoplje, Usora, Valentin Ćorić, Vareš, Vitez (BiH), Vlašić, Vojska Republike Srpske, Vrbas, Washingtonski sporazum (1994.), Zavidovići, Zenica, 12. studenoga, 13. lipnja, 14. lipnja, 15. listopada, 16. srpnja, 18. listopada, 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 24. lipnja, 24. siječnja, 25. siječnja, 26. lipnja, 28. srpnja, 29. studenoga, 3. studenoga, 30. lipnja, 8. lipnja, 9. siječnja, 9. studenoga, 9. svibnja. Proširite indeks (94 više) »
Alija Izetbegović
Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. kolovoza 1925. – Sarajevo, 19. listopada 2003.), bio je bosanskohercegovački političar i islamski aktivist bošnjačkog podrijetla, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 1992.
Alija Izetbegović i Bošnjačko-hrvatski sukob · Alija Izetbegović i Hrvatsko vijeće obrane ·
Ante Roso
Ante Zorislav Roso (Osijek, 25. travnja 1952.) - umirovljeni hrvatski general zbora Rodio se u Osijeku 25.
Ante Roso i Bošnjačko-hrvatski sukob · Ante Roso i Hrvatsko vijeće obrane ·
Armija Republike Bosne i Hercegovine
Armija Republike Bosne i Hercegovine je službeno osnovana 15. travnja 1992., od jedinica Teritorijalne obrane BiH i organiziranih dobrovoljaca, kao odgovor na srpsku agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Armija Republike Bosne i Hercegovine i Bošnjačko-hrvatski sukob · Armija Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatsko vijeće obrane ·
ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO
Kažnjenička bojna (puni naziv: Antiteroristička jedinica Širokobriješka kažnjenička bojna Hrvatskog vijeća obrane) je naziv bojne Hrvatskog vijeća obrane tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO i Bošnjačko-hrvatski sukob · ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO i Hrvatsko vijeće obrane ·
Šipovo
Šipovo (stari hrvatski naziv: Plivski Grad) je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Šipovo i Bošnjačko-hrvatski sukob · Šipovo i Hrvatsko vijeće obrane ·
Žepče
Žepče je mjesto i središte općine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Žepče · Hrvatsko vijeće obrane i Žepče ·
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
županije Federacije Bosne i Hercegovine Županije Federacije Bosne i Hercegovine su federalne jedinice-države članice Federacije BiH osnovane Zakonom o federalnim jedinicama (županijama) 1996.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Županije Federacije Bosne i Hercegovine · Hrvatsko vijeće obrane i Županije Federacije Bosne i Hercegovine ·
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Čapljina · Hrvatsko vijeće obrane i Čapljina ·
Berislav Pušić
Berislav Pušić (Krivodol kraj Mostara, 8. lipnja 1952.), hrvatski vojni zapovjednik iz Bosne i Hercegovine.
Berislav Pušić i Bošnjačko-hrvatski sukob · Berislav Pušić i Hrvatsko vijeće obrane ·
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Bihać i Bošnjačko-hrvatski sukob · Bihać i Hrvatsko vijeće obrane ·
Blaž Kraljević
Blaž Kraljević (Lisice, Ljubuški, 17. rujna 1947. – Kruševo, Mostar, 9. kolovoza 1992.), zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga u Hercegovini i general bojnik Armije RBiH.
Blaž Kraljević i Bošnjačko-hrvatski sukob · Blaž Kraljević i Hrvatsko vijeće obrane ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Bošnjačko-hrvatski sukob · Bošnjaci i Hrvatsko vijeće obrane ·
Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini
Na prvim slobodnim demokratskim izborima u studenom 1990. godine pobijedila je koalicija tri najveće nacionalne stranke u zemlji sastavljena od Stranke demokratske akcije (SDA), Srpske demokratske stranke (SDS) i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).
Bošnjačko-hrvatski sukob i Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini · Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini i Hrvatsko vijeće obrane ·
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Bosna · Bosna i Hrvatsko vijeće obrane ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Hrvatsko vijeće obrane ·
Brčko
Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Brčko · Brčko i Hrvatsko vijeće obrane ·
Bruno Stojić
Bruno Stojić, 2017. Bruno Stojić (Hamzići, Čitluk, 8. travnja 1955.) bivši je bosanskohercegovački političar hrvatskog etniciteta i bivši predstojnik Odjela obrane Hrvatskog vijeća obrane (HVO), vojne postrojbe Hrvatske Republike Herceg-Bosne tijekom Rata u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Bruno Stojić · Bruno Stojić i Hrvatsko vijeće obrane ·
Bugojno
Bugojno je općina u Županiji Središnja Bosna u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Bugojno · Bugojno i Hrvatsko vijeće obrane ·
Busovača
Busovača je općina u Središnjoj Bosni u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Busovača · Busovača i Hrvatsko vijeće obrane ·
Civili
Civili su osobe koje tijekom oružanih sukoba ne pripadaju oružanim snagama ili drugim vojnim postrojbama.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Civili · Civili i Hrvatsko vijeće obrane ·
Dario Kordić
Dario Kordić (Sarajevo, 14. prosinca 1960.), osuđeni ratni zločinac, bosanskohercegovački političar, bivši član predsjedništva Hrvatske Republike Herceg-Bosne (ranije Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne) od 1992.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Dario Kordić · Dario Kordić i Hrvatsko vijeće obrane ·
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Daytonski sporazum · Daytonski sporazum i Hrvatsko vijeće obrane ·
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Domovinski rat · Domovinski rat i Hrvatsko vijeće obrane ·
Etničko čišćenje
Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Etničko čišćenje · Etničko čišćenje i Hrvatsko vijeće obrane ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Federacija Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvatsko vijeće obrane ·
Fojnica
Fojnica je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Fojnica · Fojnica i Hrvatsko vijeće obrane ·
Fran Krsto Frankapan
Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Fran Krsto Frankapan · Fran Krsto Frankapan i Hrvatsko vijeće obrane ·
Franjo Tuđman
Dr.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Franjo Tuđman · Franjo Tuđman i Hrvatsko vijeće obrane ·
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hercegovina · Hercegovina i Hrvatsko vijeće obrane ·
Hrvati
Bez opisa.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvati · Hrvati i Hrvatsko vijeće obrane ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvati Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatsko vijeće obrane ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatsko vijeće obrane ·
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Hrvatsko vijeće obrane ·
Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica unutar Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Hrvatsko vijeće obrane ·
Hrvatske obrambene snage
Hrvatske obrambene snage (kratica HOS, ponekad zvane i Hrvatske oružane snage) bile su među prvim organiziranim vojnim postrojbama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatske obrambene snage · Hrvatske obrambene snage i Hrvatsko vijeće obrane ·
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatsko vijeće obrane · Hrvatsko vijeće obrane i Hrvatsko vijeće obrane ·
HVO Sarajevo
Oznaka HVO-a Sarajevo Hrvatsko vijeće obrane Sarajevo je osnovano kao politički i vojni reprezent hrvatskog naroda u Sarajevu.
Bošnjačko-hrvatski sukob i HVO Sarajevo · HVO Sarajevo i Hrvatsko vijeće obrane ·
Jablanica
Jablanica je općina u sjevernoj Hercegovini, u Federaciji BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Jablanica · Hrvatsko vijeće obrane i Jablanica ·
Jadranko Prlić
Jadranko Prlić (Đakovo, 10. lipnja 1959.), vojni zapovjednik HVO-a tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba, prvi i posljednji predsjednik Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne, pravomoćno osuđen zbog zločina nad bošnjačkim stanovništvom na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Jadranko Prlić · Hrvatsko vijeće obrane i Jadranko Prlić ·
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Jajce · Hrvatsko vijeće obrane i Jajce ·
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Jugoslavenska narodna armija · Hrvatsko vijeće obrane i Jugoslavenska narodna armija ·
Kaćuni (Busovača, BiH)
Kaćuni su naseljeno mjesto u općini Busovača, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Kaćuni (Busovača, BiH) · Hrvatsko vijeće obrane i Kaćuni (Busovača, BiH) ·
Kakanj
Kakanj je općina u Bosni i Hercegovini, u srednjoj Bosni.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Kakanj · Hrvatsko vijeće obrane i Kakanj ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Katoličanstvo · Hrvatsko vijeće obrane i Katoličanstvo ·
Kiseljak
Kiseljak je općina u Bosni i Hercegovini, u Županiji Središnjoj Bosni.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Kiseljak · Hrvatsko vijeće obrane i Kiseljak ·
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Konjic · Hrvatsko vijeće obrane i Konjic ·
Kreševo (BiH)
Kreševo je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine poznata kao bosanski kraljevski grad te glasovitom franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Kreševo (BiH) · Hrvatsko vijeće obrane i Kreševo (BiH) ·
Krešimir Zubak
Krešimir Zubak (Doboj, 25. siječnja 1947.), hrvatski bosanskohercegovački političar, prvi predsjednik Federacije BiH i prvi hrvatski član Predsjedništva BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Krešimir Zubak · Hrvatsko vijeće obrane i Krešimir Zubak ·
Kupres
Kupres (starije hrvatsko ime Kupris) je općina koja se nalazi Hercegbosanskoj županiji u BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Kupres · Hrvatsko vijeće obrane i Kupres ·
Lašva
Lašva je rijeka u srednjoj Bosni (BiH) i lijeva je pritoka Bosne.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Lašva · Hrvatsko vijeće obrane i Lašva ·
Lašvanska dolina
Lašvanska dolina (dolina rijeke Lašve) proteže se od jugoistočnih padina planine Vlašić (iznad Travnika) do Busovače.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Lašvanska dolina · Hrvatsko vijeće obrane i Lašvanska dolina ·
Lepenica (Fojnička rijeka)
Lepenica je rijeka u Bosni i Hercegovini, desna pritoka Fojničke rijeke.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Lepenica (Fojnička rijeka) · Hrvatsko vijeće obrane i Lepenica (Fojnička rijeka) ·
Maglaj
Maglaj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Maglaj · Hrvatsko vijeće obrane i Maglaj ·
Mate Boban
Mate Boban (Sovići, Grude, 12. veljače 1940. – Mostar, 7. srpnja 1997.), hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Mate Boban · Hrvatsko vijeće obrane i Mate Boban ·
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Hrvatsko vijeće obrane i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije ·
Milivoj Petković
Milivoj Petković (Šibenik, 11. listopada 1949.), hrvatski vojni zapovjednik i bivši načelnik Glavnog stožera HVO-a tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Milivoj Petković · Hrvatsko vijeće obrane i Milivoj Petković ·
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Hrvatsko vijeće obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Mostar · Hrvatsko vijeće obrane i Mostar ·
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Neretva · Hrvatsko vijeće obrane i Neretva ·
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Neum · Hrvatsko vijeće obrane i Neum ·
Nova Bila
Nova Bila je naseljeno mjesto u općini Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Nova Bila · Hrvatsko vijeće obrane i Nova Bila ·
Novi Travnik
Novi Travnik je općina u središtu Županije Središnja Bosna na nadmorskoj visini od 516 metara.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Novi Travnik · Hrvatsko vijeće obrane i Novi Travnik ·
Odžak
Odžak je općina na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Odžak · Hrvatsko vijeće obrane i Odžak ·
Operacija Lipanjske zore
Operacija Lipanjske zore je zajednička operacija HVO-a, HV-a i HOS-a iz lipnja 1992. godine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Operacija Lipanjske zore · Hrvatsko vijeće obrane i Operacija Lipanjske zore ·
Operacija Tvigi '94
Operacija Tvigi '94 je bila obustavljena vojna operacija HVO-a i posljednja bitka u Bošnjačkom-hrvatskom sukobu.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Operacija Tvigi '94 · Hrvatsko vijeće obrane i Operacija Tvigi '94 ·
Orašje
Orašje je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Orašje · Hrvatsko vijeće obrane i Orašje ·
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Oružane snage Republike Hrvatske · Hrvatsko vijeće obrane i Oružane snage Republike Hrvatske ·
Potoci (Mostar, BiH)
Potoci su naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Potoci (Mostar, BiH) · Hrvatsko vijeće obrane i Potoci (Mostar, BiH) ·
PPN Vitezovi
Vitezovi (poznata i pod nazivom PPN Vitezovi) je bila hrvatska vojna postrojba tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i PPN Vitezovi · Hrvatsko vijeće obrane i PPN Vitezovi ·
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je bilo najviši izvršni organ Republike Bosna i Hercegovina od proglašenja njene nezavisnosti do Daytonskog sporazuma.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine · Hrvatsko vijeće obrane i Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine ·
Prozor-Rama
Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Prozor-Rama · Hrvatsko vijeće obrane i Prozor-Rama ·
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Rat u Bosni i Hercegovini · Hrvatsko vijeće obrane i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Ravno
Ravno je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Ravno · Hrvatsko vijeće obrane i Ravno ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Republika Srpska · Hrvatsko vijeće obrane i Republika Srpska ·
Rodoč
Rodoč je naselje u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Rodoč · Hrvatsko vijeće obrane i Rodoč ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Sarajevo · Hrvatsko vijeće obrane i Sarajevo ·
Slobodan Praljak
Slobodan Praljak (Čapljina, 2. siječnja 1945. – Haag, 29. studenoga 2017.), bio je hrvatski filozof, sociolog, filmski redatelj i vojni zapovjednik, general-pukovnik Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Slobodan Praljak · Hrvatsko vijeće obrane i Slobodan Praljak ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Srbi · Hrvatsko vijeće obrane i Srbi ·
Središnja Bosna
Središnja Bosna ili Centralna Bosna je jedna od regija u Bosni i Hercegovini, u samom središtu države.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Središnja Bosna · Hrvatsko vijeće obrane i Središnja Bosna ·
Stari most u Mostaru
Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve je UNESCO-ova svjetska baština koji je, kada je izgrađen, bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Stari most u Mostaru · Hrvatsko vijeće obrane i Stari most u Mostaru ·
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Stjepan Radić · Hrvatsko vijeće obrane i Stjepan Radić ·
Stjepan Tomašević Kotromanić
Stjepan Tomašević Kotromanić (1438. – Jajce, 5. lipnja 1463.), posljednji kralj Bosne koji je vladao od 10.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Stjepan Tomašević Kotromanić · Hrvatsko vijeće obrane i Stjepan Tomašević Kotromanić ·
Stolac (BiH)
Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Stolac (BiH) · Hrvatsko vijeće obrane i Stolac (BiH) ·
Tihomir Blaškić
Tihomir Blaškić (Brestovsko, Kiseljak, 2. studenoga 1960.) general Hrvatskog vijeća obrane (prije rata časnik u JNA).
Bošnjačko-hrvatski sukob i Tihomir Blaškić · Hrvatsko vijeće obrane i Tihomir Blaškić ·
Tomislavgrad
Tomislavgrad je općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Tomislavgrad · Hrvatsko vijeće obrane i Tomislavgrad ·
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Travnik · Hrvatsko vijeće obrane i Travnik ·
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Tuzla · Hrvatsko vijeće obrane i Tuzla ·
Uskoplje
Uskoplje je općina u Županiji Središnja Bosna, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Uskoplje · Hrvatsko vijeće obrane i Uskoplje ·
Usora
Usora je općina u Bosni i Hercegovini, a nalazi se između Doboja i Tešnja.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Usora · Hrvatsko vijeće obrane i Usora ·
Valentin Ćorić
Valentin Ćorić, 2017. Valentin Ćorić (Paoča kraj Čitluka, 23. lipnja 1956.), hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Valentin Ćorić · Hrvatsko vijeće obrane i Valentin Ćorić ·
Vareš
Vareš je općina u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Vareš · Hrvatsko vijeće obrane i Vareš ·
Vitez (BiH)
Vitez je općina u Županiji Središnja Bosna, BIH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Vitez (BiH) · Hrvatsko vijeće obrane i Vitez (BiH) ·
Vlašić
Vlašić je planina u srednjoj Bosni.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Vlašić · Hrvatsko vijeće obrane i Vlašić ·
Vojska Republike Srpske
Oznaka pripadnosti VRS-u Vojska Republike Srpske (VRS) je jedna od vojski nastalih raspadom JNA i jedna od Oružanih snaga BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Vojska Republike Srpske · Hrvatsko vijeće obrane i Vojska Republike Srpske ·
Vrbas
Vrbas je rijeka i pritoka Save u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 250 km, s površinom sliva oko 5900 km².
Bošnjačko-hrvatski sukob i Vrbas · Hrvatsko vijeće obrane i Vrbas ·
Washingtonski sporazum (1994.)
Potpisivanje sporazuma Washingtonski sporazum je sporazum potpisan između bosanskohercegovačkih Hrvata (koje je predstavljala Republike Hrvatske) i Republike Bosne i Hercegovine (u multietničkoj vladi kojom su tada dominirali Bošnjaci) 18. ožujka 1994. godine u Washingtonu.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Washingtonski sporazum (1994.) · Hrvatsko vijeće obrane i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Zavidovići
Zavidovići su grad u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Zavidovići · Hrvatsko vijeće obrane i Zavidovići ·
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Zenica · Hrvatsko vijeće obrane i Zenica ·
12. studenoga
12.
12. studenoga i Bošnjačko-hrvatski sukob · 12. studenoga i Hrvatsko vijeće obrane ·
13. lipnja
13.
13. lipnja i Bošnjačko-hrvatski sukob · 13. lipnja i Hrvatsko vijeće obrane ·
14. lipnja
14.
14. lipnja i Bošnjačko-hrvatski sukob · 14. lipnja i Hrvatsko vijeće obrane ·
15. listopada
15.
15. listopada i Bošnjačko-hrvatski sukob · 15. listopada i Hrvatsko vijeće obrane ·
16. srpnja
16.
16. srpnja i Bošnjačko-hrvatski sukob · 16. srpnja i Hrvatsko vijeće obrane ·
18. listopada
18.
18. listopada i Bošnjačko-hrvatski sukob · 18. listopada i Hrvatsko vijeće obrane ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1991. i Hrvatsko vijeće obrane ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1992. i Hrvatsko vijeće obrane ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1993. i Hrvatsko vijeće obrane ·
1994.
Bez opisa.
1994. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1994. i Hrvatsko vijeće obrane ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1995. i Hrvatsko vijeće obrane ·
1996.
Bez opisa.
1996. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1996. i Hrvatsko vijeće obrane ·
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
1997. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1997. i Hrvatsko vijeće obrane ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
1998. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1998. i Hrvatsko vijeće obrane ·
24. lipnja
24.
24. lipnja i Bošnjačko-hrvatski sukob · 24. lipnja i Hrvatsko vijeće obrane ·
24. siječnja
24.
24. siječnja i Bošnjačko-hrvatski sukob · 24. siječnja i Hrvatsko vijeće obrane ·
25. siječnja
25.
25. siječnja i Bošnjačko-hrvatski sukob · 25. siječnja i Hrvatsko vijeće obrane ·
26. lipnja
26.
26. lipnja i Bošnjačko-hrvatski sukob · 26. lipnja i Hrvatsko vijeće obrane ·
28. srpnja
28.
28. srpnja i Bošnjačko-hrvatski sukob · 28. srpnja i Hrvatsko vijeće obrane ·
29. studenoga
29.
29. studenoga i Bošnjačko-hrvatski sukob · 29. studenoga i Hrvatsko vijeće obrane ·
3. studenoga
3.
3. studenoga i Bošnjačko-hrvatski sukob · 3. studenoga i Hrvatsko vijeće obrane ·
30. lipnja
30.
30. lipnja i Bošnjačko-hrvatski sukob · 30. lipnja i Hrvatsko vijeće obrane ·
8. lipnja
8.
8. lipnja i Bošnjačko-hrvatski sukob · 8. lipnja i Hrvatsko vijeće obrane ·
9. siječnja
9.
9. siječnja i Bošnjačko-hrvatski sukob · 9. siječnja i Hrvatsko vijeće obrane ·
9. studenoga
9.
9. studenoga i Bošnjačko-hrvatski sukob · 9. studenoga i Hrvatsko vijeće obrane ·
9. svibnja
9.
9. svibnja i Bošnjačko-hrvatski sukob · 9. svibnja i Hrvatsko vijeće obrane ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatsko vijeće obrane imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatsko vijeće obrane
Usporedba između Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatsko vijeće obrane
Bošnjačko-hrvatski sukob ima 356 odnose, a Hrvatsko vijeće obrane ima 286. Kao što im je zajedničko 124, Jaccard indeks 19.31% = 124 / (356 + 286).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatsko vijeće obrane. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: