Brže od pregledniku!
59 odnosi: Asimilacija, Beč, Bergamo, Croatica Christiana periodica, Edinost (Trst), Filozofija, Glas Koncila, Gore srca!, Gorica (grad), Hrvatska, Istarski narodnjaci, Istra, Italija, Ivan Grah, Ivan Milovan, Josip Broz Tito, Kapitulacija Italije, Kraljevina Italija, Kringa, Miroslav Bulešić, Pariški ugovor, Pazin, Povijest, Sjemenište, Slaven Bertoša, Slovenci, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Stipan Trogrlić, Svećenik, Sveučilište u Zagrebu, Talijanizacija, Trst, Zvonimir Despot, 10. listopada, 12. listopada, 12. veljače, 1890., 1914., 1918., 1919., 1920-ih, 1922., 1923., 1943., 1944., 1946., 1947., 1955., 1962., ..., 1965., 1968., 1973., 1978., 1980., 1990., 2015., 28. prosinca, 7. srpnja. Proširite indeks (9 više) »
Asimilacija
Asimilacija (iz latinskog similis „slično“) može značiti (popis nije potpun).
Novi!!: Božo Milanović i Asimilacija · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Božo Milanović i Beč · Vidi više »
Bergamo
Gornji grad Bergamo (istočno lombardski: Bèrghem, zapadno lombardski: Bergum, njem. Wälsch-Bergen) je grad u Lombardiji pored Milana (oko 40 km u pravcu sjeveroistoka).
Novi!!: Božo Milanović i Bergamo · Vidi više »
Croatica Christiana periodica
Croatica Christiana periodica, hrvatski povijesni časopis i časopis za humanističke znanosti.
Novi!!: Božo Milanović i Croatica Christiana periodica · Vidi više »
Edinost (Trst)
Edinost su bile dvotjednik i poslije dnevnik iz Italije koje su izlazile od 8. siječnja 1876. u Trstu koji je onda bio dijelom Austro-Ugarske sve do 4. rujna 1928. (??).
Novi!!: Božo Milanović i Edinost (Trst) · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Božo Milanović i Filozofija · Vidi više »
Glas Koncila
Glas Koncila hrvatski je katolički tjednik i nakladnik iz Zagreba.
Novi!!: Božo Milanović i Glas Koncila · Vidi više »
Gore srca!
Gore srca!, hrvatski vjerski list za Istru BEZAZLENO GLASILO KOJEGA SU SE BOJALI List »Gore srca« u doba fašizma i komunizma, 7.
Novi!!: Božo Milanović i Gore srca! · Vidi više »
Gorica (grad)
Gorica (talijanski: Gorizia) je grad i općina u sjeveroistočnoj Italiji, u autonomnoj regiji Furlanija-Julijska krajina.
Novi!!: Božo Milanović i Gorica (grad) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Božo Milanović i Hrvatska · Vidi više »
Istarski narodnjaci
Narodnjacima se na istarskom poluotoku nazivalo istaknute pojedince – često bogatije i svjesnije seljake, ali i intelektualce i svećenike – koji su od 19. do polovice 20. stoljeća među istarskim Hrvatima djelovali na podizanju i čuvanju nacionalne svijesti te se zalagali za njihova politička, gospodarska i kulturna prava.
Novi!!: Božo Milanović i Istarski narodnjaci · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Božo Milanović i Istra · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Božo Milanović i Italija · Vidi više »
Ivan Grah
Mons.
Novi!!: Božo Milanović i Ivan Grah · Vidi više »
Ivan Milovan
Ivan Milovan (Režanci, Svetvinčenat, 22. rujna 1940.), biskup porečki i pulski u miru.
Novi!!: Božo Milanović i Ivan Milovan · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Božo Milanović i Josip Broz Tito · Vidi više »
Kapitulacija Italije
Kapitulacija Italije, točnije Primirje s Italijom (talijanski: Armistizio di Cassibile) bilo je primirje potpisano između Saveznika i Italije 3. rujna 1943., a time je Italija prešla na stranu Saveznika (uz vrlo mali učinak u borbi na toj strani).
Novi!!: Božo Milanović i Kapitulacija Italije · Vidi više »
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Novi!!: Božo Milanović i Kraljevina Italija · Vidi više »
Kringa
Kringa je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Tinjan, Istarska županija, udaljena od Tinjana 5 km.
Novi!!: Božo Milanović i Kringa · Vidi više »
Miroslav Bulešić
Blaženi Miroslav Bulešić (Čabrunići, 13. svibnja 1920. – Lanišće, 24. kolovoza 1947.), hrvatski katolički svećenik i mučenik.
Novi!!: Božo Milanović i Miroslav Bulešić · Vidi više »
Pariški ugovor
* Pariški mirovni ugovor (1763.), kojim je završen Sedmogodišnji rat.
Novi!!: Božo Milanović i Pariški ugovor · Vidi više »
Pazin
Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.
Novi!!: Božo Milanović i Pazin · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Božo Milanović i Povijest · Vidi više »
Sjemenište
Sjemenište ili seminar (lat. seminarium: rasadnik), ustanova ili konvikt sa školama za svećeničke pripravnike.
Novi!!: Božo Milanović i Sjemenište · Vidi više »
Slaven Bertoša
Slaven Bertoša (Pula, 13. ožujka 1967.), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Božo Milanović i Slaven Bertoša · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Božo Milanović i Slovenci · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Božo Milanović i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Božo Milanović i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Stipan Trogrlić
Stipan Trogrlić (Studenci, 1952.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Božo Milanović i Stipan Trogrlić · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Božo Milanović i Svećenik · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Božo Milanović i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Talijanizacija
fašističke partije (tal. P.N.F. - Partito Nazionale Fascista), gdje se pod prijetnjom "uvjerljivih metoda" zabranjuje uporaba "slavenskog" jezika na javnom mjestu. Kao "nositelj vlasti" koja proglašuje zabranu potpisani su "skvadristi", tj. lokalni fašistiTalijanizacija ili potalijančivanje označava proces kulturne asimilacije tijekom kojeg se netko ili nešto djelomično ili nimalo talijanski pretvara u nekog ili nešto potpuno talijansko.
Novi!!: Božo Milanović i Talijanizacija · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Božo Milanović i Trst · Vidi više »
Zvonimir Despot
Zvonimir Despot (Koprivnica, 19. travnja 1970.) novinar, urednik i kolumnist Večernjeg lista iz Zagreba, povjesničar i publicist.
Novi!!: Božo Milanović i Zvonimir Despot · Vidi više »
10. listopada
10.
Novi!!: Božo Milanović i 10. listopada · Vidi više »
12. listopada
12.
Novi!!: Božo Milanović i 12. listopada · Vidi više »
12. veljače
12.
Novi!!: Božo Milanović i 12. veljače · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Milanović i 1890. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Božo Milanović i 1914. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Milanović i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Milanović i 1919. · Vidi više »
1920-ih
Bez opisa.
Novi!!: Božo Milanović i 1920-ih · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Milanović i 1922. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Milanović i 1923. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Milanović i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Milanović i 1944. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Božo Milanović i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Milanović i 1947. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Milanović i 1955. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Božo Milanović i 1962. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Božo Milanović i 1965. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Milanović i 1968. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Milanović i 1973. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Milanović i 1978. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Milanović i 1980. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Božo Milanović i 1990. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Božo Milanović i 2015. · Vidi više »
28. prosinca
28.
Novi!!: Božo Milanović i 28. prosinca · Vidi više »
7. srpnja
7.
Novi!!: Božo Milanović i 7. srpnja · Vidi više »
