Brže od pregledniku!
35 odnosi: Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, Češka, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Bizovac, Disertacija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Hanibal Lucić, Hrvatska, Hrvatski biografski leksikon, Hrvatski jezik, Jezikoslovlje, Književnost, Korijenski pravopis, Kroatistika, Nezavisna Država Hrvatska, Njemački jezik, Osijek, Petar Hektorović, Poljska, Pravopis, Pravopis hrvatskoga jezika, Prevoditelj, Prijedor, Pseudonim, Valpovo, Vukovar, Zagreb, 1909., 1941., 1950., 1951., 1983., 2. ožujka, 2007., 27. srpnja.
Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu
Akademija dramske umjetnosti Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Češka · Vidi više »
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »
Bizovac
Bizovac je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Bizovac · Vidi više »
Disertacija
Disertacija (lat. dissertatio) je znanstvena pismena rasprava, teza, napisana radi postizavanja znanstvenog stupnja, doktorata znanosti u nekom znanstvenom području ili habilitacije.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Disertacija · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Hanibal Lucić
Hanibal Lucić (Hvar, oko 1485. – Hvar, 4. prosinca 1553.) bio je hrvatski renesansni pjesnik, dramatik i prevoditelj.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Hanibal Lucić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Jezikoslovlje · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Književnost · Vidi više »
Korijenski pravopis
Korijenski pravopis je popularno ime za tradicionalni hrvatski pravopis kakav je bio u uporabi od sredine 19.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Korijenski pravopis · Vidi više »
Kroatistika
Kroatistika (njem.: Kroatistik; lat.: Croatistica) je znanost koja se u prvom redu bavi hrvatskim jezikom i hrvatskom književnošću, dok se Fakultet hrvatskih studija (kroatologija) uz navedeno bavi primarno sustavom proučavanja hrvatske kulture.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Kroatistika · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Njemački jezik · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Osijek · Vidi više »
Petar Hektorović
Kip '''Petra Hektorovića''' ispred Tvrdalja u Starom Gradu. Kuhinja u kući pjesnika Petra Hektorovića u Tvrdalju. Petar Hektorović (Hvar, 1487. – Hvar, 13. ožujka 1572.), hrvatski renesansni pjesnik i erudit.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Petar Hektorović · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Poljska · Vidi više »
Pravopis
Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Pravopis · Vidi više »
Pravopis hrvatskoga jezika
O pravopisu na hrvatskoj Wikipediji možete pročitati na stranici Wikipedija:Pravopis. Na stranici pravopisna pitanja više se ne mogu postavljati nova pitanja, ali se ondje mogu pronaći brojni korisni odgovori i savjeti. ----.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Pravopis hrvatskoga jezika · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Prevoditelj · Vidi više »
Prijedor
Prijedor je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Prijedor · Vidi više »
Pseudonim
Pseudonim (starogrčki ψεῦδο.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Pseudonim · Vidi više »
Valpovo
Valpovo je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Valpovo · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Vukovar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Bratoljub Klaić i Zagreb · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Bratoljub Klaić i 1909. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Bratoljub Klaić i 1941. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Bratoljub Klaić i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Bratoljub Klaić i 1951. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Bratoljub Klaić i 1983. · Vidi više »
2. ožujka
2.
Novi!!: Bratoljub Klaić i 2. ožujka · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Bratoljub Klaić i 2007. · Vidi više »
27. srpnja
27.
Novi!!: Bratoljub Klaić i 27. srpnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Adolf Bratoljub Klaić, Adolf Klotz.
