Brže od pregledniku!Sličnosti između Brač i Pučišća
Brač i Pučišća imaju 20 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ante Čedo Martinić, Dalmacija, Domingo Mihovilović Rajčević, Gornji Humac, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hvar, John Owen Dominis, Miro Kačić, Nicolás Mihovilović Rajčević, Nikola Eterović, Postira, Pražnica, Ramón Díaz Eterović, Renesansa, Splitsko-dalmatinska županija, Tomislav Ostoja, Tripun Bokanić, 2011..
Ante Čedo Martinić
Ante Čedo Martinić (Pučišća, 27. siječnja 1960. – Split, 27. prosinca 2011.) je bio hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Ante Čedo Martinić i Brač · Ante Čedo Martinić i Pučišća ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Brač i Dalmacija · Dalmacija i Pučišća ·
Domingo Mihovilović Rajčević
Domingo Mihovilović Rajčević (Punta Arenas, 13. kolovoza 1918. Branka Bezić Filipović: Da se ne zaborave... o piscima s jadranske obale u prekomorskim zemljama - Santiago, Čile, 12. ožujka 2014.) je čileanski književnik, filmski i kazališni glumac i redatelj, kazališni povjesničar, povjesničar umjetnosti, osnivač eksperimentalnog kazališta, sveučilišni profesor i čileanski akademik hrvatskog podrijetla.
Brač i Domingo Mihovilović Rajčević · Domingo Mihovilović Rajčević i Pučišća ·
Gornji Humac
Gornji Humac je naselje na otoku Braču.
Brač i Gornji Humac · Gornji Humac i Pučišća ·
Hrvati
Bez opisa.
Brač i Hrvati · Hrvati i Pučišća ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Brač i Hrvatska · Hrvatska i Pučišća ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Brač i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Pučišća ·
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Brač i Hvar · Hvar i Pučišća ·
John Owen Dominis
John Owen Dominis John Owen Dominis (hrv. Ivan Jerko Dominis) (Schenectady, New York, 10. ožujka 1832. – Honolulu, 27. kolovoza 1891.), havajski guverner i princ-suprug.
Brač i John Owen Dominis · John Owen Dominis i Pučišća ·
Miro Kačić
Miro Kačić (Pučišća na Braču, 7. srpnja 1946. – Zagreb, 6. veljače 2001.), hrvatski jezikoslovac, matematički lingvist, romanist i kroatist.
Brač i Miro Kačić · Miro Kačić i Pučišća ·
Nicolás Mihovilović Rajčević
Nicolás Mihovilović Rajčević (Punta Arenas, 25. veljače 1916. – Quilpue, Santiago, 31. srpnja 1986. Branka Bezić Filipović: Da se ne zaborave... o piscima s jadranske obale u prekomorskim zemljama) je čileanski književnik hrvatskog podrijetla.
Brač i Nicolás Mihovilović Rajčević · Nicolás Mihovilović Rajčević i Pučišća ·
Nikola Eterović
Nikola Eterović (Pučišća, 20. siječnja 1951.), hrvatski nadbiskup.
Brač i Nikola Eterović · Nikola Eterović i Pučišća ·
Postira
Postira Postira je općina u Hrvatskoj na otoku Braču.
Brač i Postira · Postira i Pučišća ·
Pražnica
Pražnica je naselje na otoku Braču.
Brač i Pražnica · Pražnica i Pučišća ·
Ramón Díaz Eterović
Ramón Díaz Eterović (Punta Arenas, 15. srpnja 1956.) je čileanski pisac i hrvatskog je podrijetla.
Brač i Ramón Díaz Eterović · Pučišća i Ramón Díaz Eterović ·
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Brač i Renesansa · Pučišća i Renesansa ·
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Brač i Splitsko-dalmatinska županija · Pučišća i Splitsko-dalmatinska županija ·
Tomislav Ostoja
Tomislav Ostoja (Split, 20. kolovoza 1931.), hrvatski je akademski kipar i slikar, rodom iz Pučišća.
Brač i Tomislav Ostoja · Pučišća i Tomislav Ostoja ·
Tripun Bokanić
Tripun (Trifun) Bokanić (Pučišća na Braču, 4. travnja 1575. – Trogir, 3. rujna 1609.), hrvatski klesar i graditelj.
Brač i Tripun Bokanić · Pučišća i Tripun Bokanić ·
2011.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Brač i Pučišća imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Brač i Pučišća
Usporedba između Brač i Pučišća
Brač ima 212 odnose, a Pučišća ima 58. Kao što im je zajedničko 20, Jaccard indeks 7.41% = 20 / (212 + 58).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Brač i Pučišća. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
