Sličnosti između Brekinja i Domaća oskoruša
Brekinja i Domaća oskoruša imaju 39 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Afrika, Amygdaloideae, Škotska, Biljke, Bjelogorica, Cvijet, Dvosupnice, Ekologija, Gajde, Hrast kitnjak, Hrast medunac, Hrvatska, Jarebika, Jesen, Kora (biljke), Korijen (biljke), Krim, Latinski jezik, Lipanj, List, Listopad, Mala Azija, Maleae, Mraz, Obični jelen, Plod, Proljeće, Ptice, Pup, Ružolike, ..., Ružovke, Rujan, Sjeme, Sjemenjače, Srna, Stablo, Suša, Svibanj, Tlo. Proširite indeks (9 više) »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Afrika i Brekinja · Afrika i Domaća oskoruša ·
Amygdaloideae
Amygdaloideae (sin. Prunoideae) biljna potporodica, dio porodice Rosaceae.
Amygdaloideae i Brekinja · Amygdaloideae i Domaća oskoruša ·
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Škotska i Brekinja · Škotska i Domaća oskoruša ·
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Biljke i Brekinja · Biljke i Domaća oskoruša ·
Bjelogorica
Jesenske boje Bjelogorična šuma zimi Bjelogoricom odnosno bjelogoričnim šumama nazivamo šume u kojima prevladavaju vrste drveća koje odbacuju lišće u jesen.
Bjelogorica i Brekinja · Bjelogorica i Domaća oskoruša ·
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Brekinja i Cvijet · Cvijet i Domaća oskoruša ·
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Brekinja i Dvosupnice · Domaća oskoruša i Dvosupnice ·
Ekologija
Ekologija (grc. οἶκος.
Brekinja i Ekologija · Domaća oskoruša i Ekologija ·
Gajde
Moderne gajde Gajdaš na mihu iz Trogira Gajde (tur.- gayda), piva ili mih (tradicionalno skr. od mješina) su narodni drveni puhački instrumenti.
Brekinja i Gajde · Domaća oskoruša i Gajde ·
Hrast kitnjak
Hrast kitnjak (Quercus petraea) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Brekinja i Hrast kitnjak · Domaća oskoruša i Hrast kitnjak ·
Hrast medunac
Hrast medunac (Quercus pubescens) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Brekinja i Hrast medunac · Domaća oskoruša i Hrast medunac ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Brekinja i Hrvatska · Domaća oskoruša i Hrvatska ·
Jarebika
Jarebika (oskoruša, lat. Sorbus), veliki biljni rod kojem pripada 360 vrsta listopadnih grmova i drveća iz porodice Rosaceae.
Brekinja i Jarebika · Domaća oskoruša i Jarebika ·
Jesen
Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.
Brekinja i Jesen · Domaća oskoruša i Jesen ·
Kora (biljke)
Kora je iznimno složeni heterogeni materijal koji objedinjuje sva tkiva stabljike što se nalaze s vanjske strane kambija.
Brekinja i Kora (biljke) · Domaća oskoruša i Kora (biljke) ·
Korijen (biljke)
Korijen je jedan od triju osnovnih organa kopnenih biljaka.
Brekinja i Korijen (biljke) · Domaća oskoruša i Korijen (biljke) ·
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Brekinja i Krim · Domaća oskoruša i Krim ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Brekinja i Latinski jezik · Domaća oskoruša i Latinski jezik ·
Lipanj
Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Brekinja i Lipanj · Domaća oskoruša i Lipanj ·
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Brekinja i List · Domaća oskoruša i List ·
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Brekinja i Listopad · Domaća oskoruša i Listopad ·
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Brekinja i Mala Azija · Domaća oskoruša i Mala Azija ·
Maleae
Maleae, tribus ružovki, dio potporodice Amygdaloideae.
Brekinja i Maleae · Domaća oskoruša i Maleae ·
Mraz
Mraz. Mraz je oborina koja nastaje kada se vlaga iz vodenom parom zasićenog zraka desublimira na čvrstim površinama čija temperatura je manja i od temperature rosišta i od 0 °C.
Brekinja i Mraz · Domaća oskoruša i Mraz ·
Obični jelen
Like Jelen obični (crveni jelen, lat. Cervus elaphus) je vrsta šumske živortinje iz porodice jelena (Cervidae).
Brekinja i Obični jelen · Domaća oskoruša i Obični jelen ·
Plod
Plod breskve kupine u različitim stadijima zrelosti Plod (lat. fructus) u botanici je reproduktivni organ kritosjemenjača koji se nakon oplodnje razvija iz plodnice, a sastoji se od sjemenke i usplođa.
Brekinja i Plod · Domaća oskoruša i Plod ·
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Brekinja i Proljeće · Domaća oskoruša i Proljeće ·
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Brekinja i Ptice · Domaća oskoruša i Ptice ·
Pup
gorskog javora Pup ili pupoljak je embrionski ili nerazvijeni dio izdanka, koji se nalazi na stabljici odnosno u podnožju lista.
Brekinja i Pup · Domaća oskoruša i Pup ·
Ružolike
Ružolike (Rosales), biljni red u razredu dvosupnica kojem se danas pripisuju 9 porodica: Barbeyaceae, Cannabaceae (konopljovke), Dirachmaceae, Elaeagnaceae (zlolesinovke), Moraceae (dudovke), Rhamnaceae (pasjakovke), Rosaceae (ružovke), Ulmaceae (brjestovke), Urticaceae (koprivovke).
Brekinja i Ružolike · Domaća oskoruša i Ružolike ·
Ružovke
Ružovke (Ruževke, ružatice, ružače, ruže; lat. Rosaceae), najvažnija porodica u redu ružolikih, razred Magnoliopsida, po nekima Rosopsida.
Brekinja i Ružovke · Domaća oskoruša i Ružovke ·
Rujan
Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Brekinja i Rujan · Domaća oskoruša i Rujan ·
Sjeme
Sjeme crvene paprike Sjeme je nosilac života.
Brekinja i Sjeme · Domaća oskoruša i Sjeme ·
Sjemenjače
400px Sjemenjače (lat. Spermatophyta) su jedan od odjeljaka u carstvu biljaka.
Brekinja i Sjemenjače · Domaća oskoruša i Sjemenjače ·
Srna
Srna (obična srna, lat. Capreolus capreolus) je šumska životinja iz porodice jelena koja je zemljopisno rasprostranjena na većini područja Europe.
Brekinja i Srna · Domaća oskoruša i Srna ·
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Brekinja i Stablo · Domaća oskoruša i Stablo ·
Suša
Suša. Suša je izuzetno suho razdoblje kada su zalihe vode u tlu i vodotocima smanjene zbog pomanjkanja oborina.
Brekinja i Suša · Domaća oskoruša i Suša ·
Svibanj
Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Brekinja i Svibanj · Domaća oskoruša i Svibanj ·
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Brekinja i Domaća oskoruša imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Brekinja i Domaća oskoruša
Usporedba između Brekinja i Domaća oskoruša
Brekinja ima 101 odnose, a Domaća oskoruša ima 61. Kao što im je zajedničko 39, Jaccard indeks 24.07% = 39 / (101 + 61).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Brekinja i Domaća oskoruša. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: