Brže od pregledniku!
79 odnosi: Albanija, Anschluss, Australija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Čehoslovačka, Belgija, Brazil, Britanska Indija, Britanska Malaja, Britansko Carstvo, Bugarska, Danska, Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, Država, Drugi svjetski rat, Estonija, Etiopija, Europa, Filipini, Finska, Francuska, Francuska Indokina, Francusko carstvo, Holokaust, Irak, Iran, Irska, Island, Istočna Europa, Japan, Japanski ratni zločini, Južnoafrička Unija, Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata, Kanada, Kina, Komunizam, Koreja, Kraljevina Grčka, Kraljevina Italija, Kraljevina Rumunjska, Kuba, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Meksiko, Mjanmar, ..., Mongolija, Nacionalsocijalizam, Nauru, Nepal, Newfoundland, Nizozemska, Nizozemska Istočna Indija, Norveška, Nova Gvineja, Novi Zeland, Pad komunizma, Papua Nova Gvineja, Partizani, Poljska, Propaganda, Režim, Saveznički ratni zločini, Singapur, Sjedinjene Američke Države, Smrt, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Tajland, Timor, Treći Reich, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, 1. rujna, 1939.. Proširite indeks (29 više) »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Albanija · Vidi više »
Anschluss
Uklanjanje granice u ožujku 1938. Govor Hitlera u Beču 15. ožujka 1938. Anschluss je naziv za pripojenje Austrije Njemačkoj koje je izvršeno u ožujku 1938., a trajalo je do 1945. godine.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Anschluss · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Australija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Španjolska · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Švedska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Švicarska · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Čehoslovačka · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Belgija · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Brazil · Vidi više »
Britanska Indija
Zastava Britanske Indije Britanska Indija 1909. Britanska Indija (ili engl./sanskrt British Raj, a od 1876. Indijsko Carstvo) bio je od 1858.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Britanska Indija · Vidi više »
Britanska Malaja
Britanska Malaja između 1909. i 1946. Britanska Malaja neobavezni je naziv za niz država na Malajskom poluotoku koje je Velika Britanija kolonizirala u 18.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Britanska Malaja · Vidi više »
Britansko Carstvo
Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Britansko Carstvo · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Bugarska · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Danska · Vidi više »
Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu
Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu uključuju pogibije vojnih i civilnih osoba za vrijeme rata i smrtne slučajeve poslije rata prouzročenih ratnim prilikama (žrtve rata), zatim pad nataliteta za vrijeme rata i poraća (čisti demografski gubitak) te migracije zbog ratnih prilika.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Država · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Estonija · Vidi više »
Etiopija
Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Etiopija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Europa · Vidi više »
Filipini
Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Filipini · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Finska · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Francuska · Vidi više »
Francuska Indokina
Položaj Francuske Indokine Francuska Indokina (francuski Indochine française; Đông Dương thuộc Pháp) bilo je do 1954.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Francuska Indokina · Vidi više »
Francusko carstvo
Zemljovid Francuskog Kolonijalnoga carstva (zelena.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Francusko carstvo · Vidi više »
Holokaust
Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Holokaust · Vidi više »
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Irak · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Iran · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Irska · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Island · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Istočna Europa · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Japan · Vidi više »
Japanski ratni zločini
Najviše su od takvog oblika nasilja pretrpjeli Kinezi.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Japanski ratni zločini · Vidi više »
Južnoafrička Unija
Južnoafrička Unija (eng. Union of South Africa, afrikaans Unie van Suid-Afrika) je bila država koja se smatra prethodnicom današnje Južnoafričke Republike.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Južnoafrička Unija · Vidi više »
Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata
Najveće za sada poznata masovna grobnica Hrvata: Pokopališče Dobrava u blizini Maribora Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata ili Partizanski zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata označavaju niz zločina nad zarobljenim pripadnicima poraženih vojski, civilima protivnicima komunističkog režima i njihovih obitelji od strane totalitarnog režima pod vrhovnim zapovjedništvom Josipa Broza Tita neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, ali i u godinama poraća.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Kanada · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Kina · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Komunizam · Vidi više »
Koreja
Položaj Koreje Koreja (korejski:Daehan 대한(McCune-Reischauer),Choseon 조선(Revidirana romanizacija korejskog).
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Koreja · Vidi više »
Kraljevina Grčka
Kraljevina Grčka (grčki: Βασίλειον τῆς Ἑλλάδος, Vasílion tis Elládos) bila je monarhija koju su ustanovile velike sile (Velika Britanija, Francuska i Rusko Carstvo) 1832. na osnovi zaključaka Londonske konferencije 1832. Međunarodno priznanje stekla je na osnovi Mira iz Konstantinopolisa 1832., kojim je također potvrđena njena potpuna neovisnost od Osmanskog carstva.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Kraljevina Grčka · Vidi više »
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Kraljevina Italija · Vidi više »
Kraljevina Rumunjska
Kraljevina Rumunjska bila je povijesna rumunjska država, ustrojena kao parlamentarna monarhija.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Kraljevina Rumunjska · Vidi više »
Kuba
Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Kuba · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Latvija · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Litva · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Luksemburg · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Mađarska · Vidi više »
Malta
Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Malta · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Meksiko · Vidi više »
Mjanmar
Mjanmar, Mijanmar, Mianmar drugim imenima Burma, Mjanma, Mianma, službeno Republika Unija Mjanmar je država u jugoistočnoj Aziji na obalama Bengalskog zaljeva i Andamanskog mora (dijelova Indijskog oceana).
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Mjanmar · Vidi više »
Mongolija
Mongolija je rijetko naseljena kontinenska država u Aziji, između Srednje i Istočne Azije, koja na sjeveru graniči s Rusijom, a na jugu s Kinom.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Mongolija · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Nauru
Republika Nauru je otočna država u Tihom oceanu nedaleko od ekvatora.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Nauru · Vidi više »
Nepal
Nepal (nep. नेपालb), službeno: Savezna Demokratska Republika Nepal (nep. सङ्घीय लोकतान्त्रिक गणतन्त्र नेपाल, Saṅghīya Lokatāntrika Gaṇatantra Nepāla), neobalna država u južnoj Aziji.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Nepal · Vidi više »
Newfoundland
Novofoundlandski zemljovid Novi Foundland, Nova Fundlandija, „Baccalaos“ – »zemlja bakalara«,Jurij Nikolajevič Semenov (Semjonov): Bogatstvo svijeta: ekonomska geografija za svakoga, prir.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Newfoundland · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Nizozemska · Vidi više »
Nizozemska Istočna Indija
Područje Nizozemske Istočne Indije Nizozemska Istočna Indija bila je prethodnica današnje republike Indonezije pod nizozemskom upravom.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Nizozemska Istočna Indija · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Norveška · Vidi više »
Nova Gvineja
Položaj otoka na zemlji. Indoneziji, a istočni dio nezavisna je država Papua Nova Gvineja. Nova Gvineja ima površinu od 786 000 km² što ga čini drugim po veličini otokom na Zemlji.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Nova Gvineja · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Novi Zeland · Vidi više »
Pad komunizma
Pad komunizma, Miroljubljive revolucije 1989 ili Slom komunizma izrazi su kojima se opisuje niz događaja koji su u jesen 1989. u Srednjoj i Istočnoj Europi doveli do ukidanja tamošnjih jednostranačkih komunističkih režima i njihove zamjene višestranačkim demokratskim sustavima.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Pad komunizma · Vidi više »
Papua Nova Gvineja
Papua Nova Gvineja ili Papuanska Nova Gvineja (službeno Papua Nova Gvineja) je država u Oceaniji.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Papua Nova Gvineja · Vidi više »
Partizani
Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Partizani · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Poljska · Vidi više »
Propaganda
Propagandni letak JNA s pozivom na predaju pri velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku u Dubrovniku Propagandni letak JNA s pozivom građanima na pružanje otpora Hrvatskoj vojsci Propaganda označava sustavni pokušaj oblikovanja percepcije i spoznaje te manipuliranja ponašanjem pojedinaca, u svrhu generiranja reakcije koju propagandisti žele postići.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Propaganda · Vidi više »
Režim
Režim (iz francuskog jezika régime, „vladavina“) opisuje obično diktatorski oblik vlasti ili pojedinih vlada i odnosi se na niz uvjeta, najčešće političke prirode.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Režim · Vidi više »
Saveznički ratni zločini
Ovo je jedna od značajnijih tabu-tema historiografije.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Saveznički ratni zločini · Vidi više »
Singapur
Noćna panorama Singapura Republika Singapur, kraće Singapur, otočni je grad-država u jugoistočnoj Aziji na jugu Malajskog poluotoka, na vrhu poluotoka Malake.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Singapur · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Smrt
Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Smrt · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Sovjetski Savez · Vidi više »
Tajland
Tajland ili Taj, rjeđe Tajska, službeno Kraljevina Tajland (staro ime ove države je bilo Sijam) je država u jugoistočnoj Aziji.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Tajland · Vidi više »
Timor
Položaj otoka Timora u Jugoistočnoj Aziji. Timor je otok na južnom kraju Indonezijskog otočja.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Timor · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Treći Reich · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Turska · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
1. rujna
1.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i 1. rujna · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu i 1939. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Broj ljudskih žrtava u drugom svjetskom ratu, Broj žrtava drugog svjetskog rata, Žrtve Drugog svjetskog rata.
