Brže od pregledniku!Sličnosti između Brončano doba i Umjetnost metalnog doba
Brončano doba i Umjetnost metalnog doba imaju 18 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bakar, Bakreno doba, Bronca, Cipar, Egejska kultura, Fibula (nakit), Gradina (tip naselja), Halštatska kultura, Hrvatska, Indija, Kultura polja sa žarama, Mezopotamija, Mikena, Minojska kultura, Nuraghi, Sardinija, Su Nuraxi, Tumul.
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Bakar i Brončano doba · Bakar i Umjetnost metalnog doba ·
Bakreno doba
Bakreno doba (4. i 3. tisućljeće pr. Kr.; 3500. – 2000. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između neolitika i brončanog doba, a naziva se i kalkolitik (grčki: khalkos + lithos.
Bakreno doba i Brončano doba · Bakreno doba i Umjetnost metalnog doba ·
Bronca
Tekuća bronca se na 1200°C izlijeva u kalupe Odljevci iz brončanog doba Sofiji, Bugarska Bronce (tal. bronzo; brindizijski: brundium) su općenito sve bakrene slitine koje sadržavaju više od 60% bakra uz dodatak jednoga (najčešće kositar) ili više legiranih elemenata (fosfor, silicij, aluminij ili cink), među kojima cink nije glavni sastojak (glavni legirni dodatak).
Bronca i Brončano doba · Bronca i Umjetnost metalnog doba ·
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Brončano doba i Cipar · Cipar i Umjetnost metalnog doba ·
Egejska kultura
Karta egejskih otoka Na području oko Egejskog mora, na egejskim otocima i na otoku Kreti nastalo je još u četvrtom tisućljeću pr.
Brončano doba i Egejska kultura · Egejska kultura i Umjetnost metalnog doba ·
Fibula (nakit)
halštatske kulture liburnska fibula, snimljena u Arheološkom muzeju u Zadru Fibula (latinski za "učvrstiti") (spona, kopča) je predmet koji služi za zapinjanje i pričvršćivanje odjeće, drevni oblik broša.
Brončano doba i Fibula (nakit) · Fibula (nakit) i Umjetnost metalnog doba ·
Gradina (tip naselja)
Gradina Grižane-Belgrad Gradine (gradišta) ostaci su utvrđenih stalnih naselja na uzvisinama koje se grade od prapovijesti pa sve do srednjeg vijeka.
Brončano doba i Gradina (tip naselja) · Gradina (tip naselja) i Umjetnost metalnog doba ·
Halštatska kultura
Mapa halštatske (žuto) i latenske kulture (zeleno) s imenima keltskih plemena. U središnjoj Europi, željezno doba je podijeljeno u dvije faze u kojima dominiraju Kelti: rana željezna halštatska kultura (HaC i D, 800. – 450. pr. Kr.) i kasna željezna latenska kultura (prema mjestu u Švicarskoj, La Tène) koja traje od 450.
Brončano doba i Halštatska kultura · Halštatska kultura i Umjetnost metalnog doba ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Brončano doba i Hrvatska · Hrvatska i Umjetnost metalnog doba ·
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Brončano doba i Indija · Indija i Umjetnost metalnog doba ·
Kultura polja sa žarama
Prikazana na karti žutom bojom i natpisom ''Urnfield systems''. lijevo Kultura polja sa žarama je kultura kasnoga brončanog doba (XIII. do VIII. st. pr. Kr.), nastala na prostoru Podunavlja, jugoistočnih Alpa i južnog Balkana, odakle se širila i po srednjoj Europi, sve do njezina zapadnoga ruba; obilježava ju obred spaljivanja pokojnika i pohranjivanja pepela u žare, koje su se potom ukapale u zemljane rake unutar prostranih grobljâ, te štovanje boga sunca.
Brončano doba i Kultura polja sa žarama · Kultura polja sa žarama i Umjetnost metalnog doba ·
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Brončano doba i Mezopotamija · Mezopotamija i Umjetnost metalnog doba ·
Mikena
Mikena je arheološki lokalitet na sjeveroistoku Peloponeza u Grčkoj.
Brončano doba i Mikena · Mikena i Umjetnost metalnog doba ·
Minojska kultura
'''Igra s bikom''', freska iz palače u Knossosu. Preskakanje bika bio je sportski događaj, ali ujedno i ritualni obred odrastanja. Tamna figura je muškarac, a svijetle su žene. Minojska kultura ili Minojska civilizacija je kultura brončanog doba koja je nastala na otoku Kreta, a procvat je imala od 2700. do 1450. pr.
Brončano doba i Minojska kultura · Minojska kultura i Umjetnost metalnog doba ·
Nuraghi
Nuraghe Succuronis Nuraghe (izgovor) (množina talijanski: nuraghi; sardinski: nuraghes) je glavni oblik megalitskih građevina na Sardiniji koje datiraju od prije 1000. pr. Kr., a danas se smatraju simbolom autohtone sardinijske kulture.
Brončano doba i Nuraghi · Nuraghi i Umjetnost metalnog doba ·
Sardinija
Satelitska snimka Sardinija (sardinski: Sardigna, talijanski: Sardegna), otok i regija u Italiji.
Brončano doba i Sardinija · Sardinija i Umjetnost metalnog doba ·
Su Nuraxi
Su Nuraxi je najvažnije arheološko nalazište nuraghija u Baruminiju na Sardiniji.
Brončano doba i Su Nuraxi · Su Nuraxi i Umjetnost metalnog doba ·
Tumul
Velja Mogila kod Bara, Gornji Šušanj, Crna Gora Kraljevski grobovi ''Gamla Uppsala'' (5. do 6. st.), Švedska. Tumul (latinski naziv za humak ili manje brdo), još i gromila i mogila (engleski: barrow; njemački: Hügelgrab; ruski: kurgan; irski: cairn; velški: carnedd; škotski: càrn; portugalski: mamoas) je veći ili manji zemljani ili kameni humak pod kojim se nalazi jedan ili više grobova.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Brončano doba i Umjetnost metalnog doba imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Brončano doba i Umjetnost metalnog doba
Usporedba između Brončano doba i Umjetnost metalnog doba
Brončano doba ima 86 odnose, a Umjetnost metalnog doba ima 78. Kao što im je zajedničko 18, Jaccard indeks 10.98% = 18 / (86 + 78).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Brončano doba i Umjetnost metalnog doba. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
