Brže od pregledniku!
34 odnosi: Anica Nazor, Baromićev brevijar, Crna, Crvena, Drvorez, Engleski jezik, Franjevci trećoredci glagoljaši, Glagoljica, Hrvatska, Kralj David, Krk, Latinica, London, Mikula Brozić, Moskva, Omišalj, Prag, Psaltir, Rusizam, Staroslavenski jezik, Sveti Pavao, Sveti Petar, Venecija, Zagreb, 1493., 1525., 1561., 1580., 1585., 1910., 1911., 1976., 1977., 1978..
Anica Nazor
Anica Nazor (Potoci, općina Drvar, Bosna i Hercegovina, 2. veljače 1935.), hrvatska filologinja, paleoslavistica, paleokroatistica i akademkinja.
Novi!!: Brozićev brevijar i Anica Nazor · Vidi više »
Baromićev brevijar
'''Baromićev brevijar''' Baromićev brevijar je brevijar hrvatskog kanonika iz Senja Blaža Baromića na 526 listova, tiskan u Veneciji 13.
Novi!!: Brozićev brevijar i Baromićev brevijar · Vidi više »
Crna
Crna boja Crna boja.
Novi!!: Brozićev brevijar i Crna · Vidi više »
Crvena
Crvena boja Crvena boja.
Novi!!: Brozićev brevijar i Crvena · Vidi više »
Drvorez
Četiri jahača apokalipse, Albrecht Dürer Kacušika Hokusaj, Veliki val (drvorez u boji) Drvorez je grafička tehnika visokog tiska.
Novi!!: Brozićev brevijar i Drvorez · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Brozićev brevijar i Engleski jezik · Vidi više »
Franjevci trećoredci glagoljaši
Franjevci trećoredci (TOR), u Hrvatskoj zvani glagoljaši, katolički je crkveni red.
Novi!!: Brozićev brevijar i Franjevci trećoredci glagoljaši · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Brozićev brevijar i Glagoljica · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Brozićev brevijar i Hrvatska · Vidi više »
Kralj David
Mladi David i kralj Šaul David i Golijat, slikar Caravaggio Kralj David bio je drugi kralj Kraljevstva Izraela i nasljednik kralja Šaula, vladao je od 1005.
Novi!!: Brozićev brevijar i Kralj David · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Brozićev brevijar i Krk · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Brozićev brevijar i Latinica · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Brozićev brevijar i London · Vidi više »
Mikula Brozić
Mikula Brozić, (Omišalj na Krku, oko 1525. – Omišalj, između 1580. i 1585.), hrvatski svećenik i glagoljaš.
Novi!!: Brozićev brevijar i Mikula Brozić · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Brozićev brevijar i Moskva · Vidi više »
Omišalj
Omišalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Brozićev brevijar i Omišalj · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Brozićev brevijar i Prag · Vidi više »
Psaltir
Psaltir (knjiga psalama) je dio časoslova koji sadrži psalme i druge pjesme za moljenje i pjevanje na misi.
Novi!!: Brozićev brevijar i Psaltir · Vidi više »
Rusizam
Rusizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz ruskog jezika.
Novi!!: Brozićev brevijar i Rusizam · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Brozićev brevijar i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Sveti Pavao
Sveti Pavao (Tarz, Cilicija oko 5. – Rim, oko 67.), izvornoga imena Savao, poznat i kao Apostol naroda i Apostol pogana, kršćanski svetac štovan u svim kršćanski crkvama, apostol i misionar u Maloj Aziji, Grčkoj i Rimu, teolog, autor više poslanica Novoga zavjeta i mučenik.
Novi!!: Brozićev brevijar i Sveti Pavao · Vidi više »
Sveti Petar
Sveti Petar (aramejski Kefa, grčki Petros, latinski Petrus: stijena),Petar, sv.
Novi!!: Brozićev brevijar i Sveti Petar · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Brozićev brevijar i Venecija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Brozićev brevijar i Zagreb · Vidi više »
1493.
Bez opisa.
Novi!!: Brozićev brevijar i 1493. · Vidi više »
1525.
Zapadna Europa 1525. godine.
Novi!!: Brozićev brevijar i 1525. · Vidi više »
1561.
Bez opisa.
Novi!!: Brozićev brevijar i 1561. · Vidi više »
1580.
Bez opisa.
Novi!!: Brozićev brevijar i 1580. · Vidi više »
1585.
Bez opisa.
Novi!!: Brozićev brevijar i 1585. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Brozićev brevijar i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Brozićev brevijar i 1911. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Brozićev brevijar i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Brozićev brevijar i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Brozićev brevijar i 1978. · Vidi više »
