Brže od pregledniku!
44 odnosi: Albanski jezik, Aorist, Ćiril i Metod, Bugari, Bugarska, Crkvenoslavenski jezik, Crnorizac Hrabar, Dativ, Dvojezičnost, Europa, Genitiv, Glagoli, Glagoljica, Grčka, Grčki jezik, Hristo Botev, Imenice, Imperfekt, Indoeuropski jezici, Izravni sustav preslovljavanja bugarske ćirilice, Jat, Jezik, Južnoslavenski jezici, Makedonski jezik, Padež, Predmetak, Protobugari, Rumunjska, Rumunjski jezik, Samoglasnik, Sjedinjene Američke Države, Sklonidba, Slavenski jezici, Slog, Solun, Srbija, Turska, Ukrajina, Zamjenice, 1337., 1393., 1945., 893., 9. stoljeće.
Albanski jezik
Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.
Novi!!: Bugarski jezik i Albanski jezik · Vidi više »
Aorist
Aorist (grč., aoristos.
Novi!!: Bugarski jezik i Aorist · Vidi više »
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Novi!!: Bugarski jezik i Ćiril i Metod · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Bugarski jezik i Bugari · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Bugarski jezik i Bugarska · Vidi više »
Crkvenoslavenski jezik
Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier: chu; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.
Novi!!: Bugarski jezik i Crkvenoslavenski jezik · Vidi više »
Crnorizac Hrabar
Crnorizac Hrabar (bugarski: Черноризец Храбър) bio je bugarski redovnik, učenjak i pisac koji je krajem devetog i početkom desetog stoljeća bio član Preslavske književne škole.
Novi!!: Bugarski jezik i Crnorizac Hrabar · Vidi više »
Dativ
Dativ (lat. dare, datum.
Novi!!: Bugarski jezik i Dativ · Vidi više »
Dvojezičnost
Dvojezičnost ili latinizam bilingvalnost/bilingvizam odnosi se na sposobnost pojedinca da se služi s dva jezika.
Novi!!: Bugarski jezik i Dvojezičnost · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Bugarski jezik i Europa · Vidi više »
Genitiv
Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.
Novi!!: Bugarski jezik i Genitiv · Vidi više »
Glagoli
Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.
Novi!!: Bugarski jezik i Glagoli · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Bugarski jezik i Glagoljica · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Bugarski jezik i Grčka · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Bugarski jezik i Grčki jezik · Vidi više »
Hristo Botev
Hristo Botev (Христо Ботев), (Kalofer, 1848. – Stara Planina, 1. lipnja 1876.), bio je bugarski borac za slobodu i pjesnik.
Novi!!: Bugarski jezik i Hristo Botev · Vidi više »
Imenice
Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.
Novi!!: Bugarski jezik i Imenice · Vidi više »
Imperfekt
Imperfekt (lat. imperfectus.
Novi!!: Bugarski jezik i Imperfekt · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Bugarski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Izravni sustav preslovljavanja bugarske ćirilice
Izravni sustav preslovljavanja bugarske ćirilice (engleski, Streamlined System; bugarski, Обтекаема система) napravio je Ljubomir Ivanov u Matematičkog instituta Bugarske akademije znanosti 1995.
Novi!!: Bugarski jezik i Izravni sustav preslovljavanja bugarske ćirilice · Vidi više »
Jat
Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.
Novi!!: Bugarski jezik i Jat · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Bugarski jezik i Jezik · Vidi više »
Južnoslavenski jezici
Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).
Novi!!: Bugarski jezik i Južnoslavenski jezici · Vidi više »
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
Novi!!: Bugarski jezik i Makedonski jezik · Vidi više »
Padež
Padež je morfološka kategorija kojom se u mnogim jezicima izriču odnosi i svojstva imenskih riječi u rečenici: izvršitelj radnje ili nositelj zbivanja, pripadnost, objekt radnje, namjena, mjesto, sredstvo i sl.
Novi!!: Bugarski jezik i Padež · Vidi više »
Predmetak
Prefiks ili predmetak u gramatici označava afiks koji dolazi ispred korijena riječi.
Novi!!: Bugarski jezik i Predmetak · Vidi više »
Protobugari
Protobugari, Bulgari ili vrlo rijetko Bolgari, su bili polunomadska turkijska ratnička plemena koja su živjela u kaspijskoj stepi i uz rijeku Volgu.
Novi!!: Bugarski jezik i Protobugari · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Bugarski jezik i Rumunjska · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Bugarski jezik i Rumunjski jezik · Vidi više »
Samoglasnik
Samoglasnik (također i otvornik ili vokal) u fonetici jest naziv za glas koji se stvara bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.
Novi!!: Bugarski jezik i Samoglasnik · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Bugarski jezik i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sklonidba
Sklonidba ili deklinacija jest mijenjanje riječi po padežima, čime im se daje sintaktička uloga u rečenici.
Novi!!: Bugarski jezik i Sklonidba · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Bugarski jezik i Slavenski jezici · Vidi više »
Slog
Slog je jedinica za oblikovanje govornih zvukova.
Novi!!: Bugarski jezik i Slog · Vidi više »
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Novi!!: Bugarski jezik i Solun · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Bugarski jezik i Srbija · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Bugarski jezik i Turska · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Bugarski jezik i Ukrajina · Vidi više »
Zamjenice
Zamjenice su u gramatikama mnogih jezika vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi (osobito imenice), i riječi izvedene iz njih.
Novi!!: Bugarski jezik i Zamjenice · Vidi više »
1337.
Bez opisa.
Novi!!: Bugarski jezik i 1337. · Vidi više »
1393.
Bez opisa.
Novi!!: Bugarski jezik i 1393. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Bugarski jezik i 1945. · Vidi više »
893.
Bez opisa.
Novi!!: Bugarski jezik i 893. · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bugarski jezik i 9. stoljeće · Vidi više »
