Brže od pregledniku!
104 odnosi: Abraham de Moivre, Algebra, Aritmetička sredina, Aritmetika, Asteroidi, Astronom, Astronomija, Astronomski objekt, Bernhard Riemann, Braunschweig, Brzojav, Cerera (patuljasti planet), CGS sustav, Christian Heinrich Friedrich Peters, Copleyeva medalja, Dielektrična konstanta vakuuma, Diferencijalna geometrija, Doktor, Električni naboj, Električno polje, Elektromagnetizam, Elektromagnetska indukcija, Euklidska geometrija, Fizičar, Fizika, Foucaultovo njihalo, Funkcija (matematika), Gaussov zakon, Göttingen, Geodet, Geodezija, Geometrija, Graf, Gustav Robert Kirchhoff, Hannover, Heliotrop, Hermann von Helmholtz, Integral, Jednadžba, Johann Franz Encke, Johann Peter Gustav Lejeune Dirichlet, Kartezijev koordinatni sustav, Kilogram, Kirchhoffovi zakoni, Krivulja, Latinski jezik, Leća (optika), Magnetizam, Magnetski monopol, Magnetski tok, ..., Magnetsko polje, Matematičar, Matematika, Međunarodni sustav mjernih jedinica, Metar, Mjerenje, Nijemci, Nikolaj Ivanovič Lobačevski, Njemačka, Njemački jezik, Normalna raspodjela, Opservatorij, Optika, Os, Površina, Prosti broj, Putanja, Sedamnaesterokut, Sekunda, Silnice, Standardna devijacija, Statistika, Stožac, Teorija brojeva, Vektor, Wilhelm Eduard Weber, Zemljino magnetsko polje, 1001 Gaussia, 1777., 1795., 1796., 1798., 1799., 1801., 1807., 1809., 1817., 1818., 1820-ih, 1820., 1821., 1822., 1826., 1828., 1830., 1832., 1839., 1840., 1854., 1855., 1881., 1882., 23. veljače, 30. travnja. Proširite indeks (54 više) »
Abraham de Moivre
Abraham de Moivre (Vitry-le-François, Champagne, Francuska, 26. svibnja 1667. – London, Engleska, 27. studenog 1754.) bio je francuski matematičar poznat po formuli koja povezuje kompleksne brojeve i trigonometriju te po svojem radu na području normalne distribucije i teorije vjerojatnosti.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Abraham de Moivre · Vidi više »
Algebra
Algebra (ar. الجبر, al-gabr, što znači „spajanje (polomljenih) kostiju“) označava niz različitih, no međusobno povezanih, pojmova u matematici.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Algebra · Vidi više »
Aritmetička sredina
Aritmetička sredina je jedna od središnjih vrijednosti koje se koriste u statistici koji se računa za neki skup brojeva kao kvocijent zbroja članova i broja članova skupa, u matematičkoj notaciji: Aritmetička sredina je u praksi najčešće korištena mjera centralne tendencije.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Aritmetička sredina · Vidi više »
Aritmetika
Aritmetika je grana matematike koja proučava računske operacije s brojevima.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Aritmetika · Vidi više »
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Asteroidi · Vidi više »
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Astronom · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Astronomija · Vidi više »
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Astronomski objekt · Vidi više »
Bernhard Riemann
Bernhard Riemann Georg Friedrich Bernhard Riemann (17. rujna 1826. – 20. srpnja 1866.) je bio njemački matematičar, poznat po nekoliko dalekosežnih doprinosa matematici; općenito se smatra najvećim matematičarom sredinom 19. stoljeća i jednim od najvećih matematičara svih vremena.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Bernhard Riemann · Vidi više »
Braunschweig
Položaj Braunschwiga u Njemačkoj Braunschweig (donjonjemački: Brunswiek) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Donja Saska.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Braunschweig · Vidi više »
Brzojav
Spomen-ploča na zgradi prvog brzojavnog ureda u SAD-u popraćena riječima koje je 24. svibnja 1844. Samuel Morse poslao prvim električnim brzojavom: "Što je Bog stvorio" (''What hath God wrought'') Brzojav (međunarodnica ili internacionalizam jest "telegraf" od grčke riječi tele, na daljinu, i graphein, pisati) uređaj je odnosno sustav za prijenos poruka na veliku udaljenost.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Brzojav · Vidi više »
Cerera (patuljasti planet)
Cerera (lat. Cerēs), službene oznake 1 Ceres i simbol, je patuljasti planet, najveći asteroid asteroidnog pojasa, te ujedno prvi otkriveni asteroid.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Cerera (patuljasti planet) · Vidi više »
CGS sustav
CGS sustav ili Gaussov sustav jedinica je mjerni sustav koji za polazište ima osnovne jedinice: centimetar, gram i sekundu.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i CGS sustav · Vidi više »
Christian Heinrich Friedrich Peters
Christian Peters Christian Heinrich Friedrich Peters (Koldenbüttel, Schleswig, 19. rujna 1813. – Clinton, New York, 18. srpnja 1890.), njemačko-američki astronom.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Christian Heinrich Friedrich Peters · Vidi više »
Copleyeva medalja
Copleyeva medalja (engl. Copley Medal) je medalja koju znanstvenicima dodjeljuje britansko Kraljevsko društvo.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Copleyeva medalja · Vidi više »
Dielektrična konstanta vakuuma
elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Dielektrična konstanta vakuuma, dielektrična permitivnost vakuuma, permitivnost vakuuma ili dielektričnost vakuuma (oznaka ε0) je prirodna ili fizikalna konstanta koja je jednaka recipročnoj vrijednosti umnoška magnetske permeabilnosti vakuuma μ0 i kvadrata brzine svjetlosti c u vakuumu (određena u SI sustavu): gdje je: c_0 - brzina svjetlosti u vakuumu, a \mu_0 - relativna permeabilnost vakuuma.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Dielektrična konstanta vakuuma · Vidi više »
Diferencijalna geometrija
Diferencijalna geometrija bavi se izučavanjem geometrijskih svojstava prostora na kojima se mogu primjenjivati metode diferencijalnog računa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Diferencijalna geometrija · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Doktor · Vidi više »
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Električni naboj · Vidi više »
Električno polje
Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Električno polje je prostor u kojem električni naboj djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) silom na drugo električno tijelo.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Električno polje · Vidi više »
Elektromagnetizam
Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika. Elektromagnetizam je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost električnih i magnetskih pojava, objašnjava svjetlosne pojave i zakone optike, te sve ostale vrste elektromagnetskih valova.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Elektromagnetizam · Vidi više »
Elektromagnetska indukcija
galvanometru (G).http://books.google.com/books?id.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Elektromagnetska indukcija · Vidi više »
Euklidska geometrija
U euklidskoj geometriji vrijedi pet Euklidovih aksioma, od kojih je jedan tzv.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Euklidska geometrija · Vidi više »
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Fizičar · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Fizika · Vidi više »
Foucaultovo njihalo
Foucaultovo njihalo. Panteona u Parizu. Putanja kugle na podlozi koja se okreće prikazuje Coriolisov učinak. Foucaultovo njihalo je jedan od najpoznatijih fizikalnih pokusa koji zorno dokazuje da se Zemlja vrti oko svoje osi, a prvi je izgradio fizičar Léon Foucault 1851.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Foucaultovo njihalo · Vidi više »
Funkcija (matematika)
Funkcija ili preslikavanje je jedan od najvažnijih matematičkih pojmova koji predstavlja preslikavanje članova jednog skupa (domena) u drugi (kodomena).
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Funkcija (matematika) · Vidi više »
Gaussov zakon
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. električna naboja. Sferna ljuska predstavlja jednu od "valjanih" Gaussovih ploha. dielektrični materijal. Radijalno (poprečno) električno polje pozitivne kugle. Električni tok kroz cilindričnu površinu. Električni tok točkastog naboja unutar kugle. Na rubu kugle, gdje je ''r'' jednako ''R'', podudara se električno polje s Coulombovim poljem, što bi ga proizveo točkasti naboj ''e'' u centru kugle. Polje u unutrašnjosti kugle neprekidno se nadovezuje na polje izvan kugle. Gaussov zakon ili Gaussov zakon električnoga polja (po Carlu Friedrichu Gaussu) je fizikalni zakon prema kojemu su silnice električnoga polja otvorene krivulje što izlaze iz pozitivnih električnih naboja, a završavaju u negativnim električnim nabojima, odnosno tok električnoga polja kroz zamišljenu zatvorenu plohu jednak je zbroju svih električnih naboja koji se nalaze unutar te plohe podijeljenome s dielektričnom permitivnošću vakuuma.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Gaussov zakon · Vidi više »
Göttingen
Göttingen (donjonjemački: Chöttingen) njemački je grad u saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Göttingen · Vidi više »
Geodet
Geodet mjeri zemljište pomoću daljinomjera. Geodet je osoba koja se profesionalno bavi geodezijom.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Geodet · Vidi više »
Geodezija
Geodezija je znanost koja se bavi izmjerom i kartiranjem Zemljine površine i promatranjem njenog gravitacijskog polja i geodinamičkih pojava kao: pomicanjem polova, plimom i osekom, te gibanjem zemljine kore u trodimenzionalnom prostoru kroz vrijeme.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Geodezija · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Geometrija · Vidi više »
Graf
Graf dolazi od grčke imenice γραφεύς (grafeus), što znači pisac.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Graf · Vidi više »
Gustav Robert Kirchhoff
Gustav Robert Kirchhoff (Kalinjingrad, nekad Königsberg, 12. ožujka 1824. – Berlin, 17. listopada 1887.), njemački fizičar i kemičar.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Gustav Robert Kirchhoff · Vidi više »
Hannover
Hannover, niskonjemački:Hannober, glavni je grad njemačke pokrajine (Landeshauptstadt) Donje Saske.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Hannover · Vidi više »
Heliotrop
* Heliotrop (kuća), energetski učinkovita kuća njemačkog arhitekta Rolfa Discha.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Heliotrop · Vidi više »
Hermann von Helmholtz
Oftalmoskopiranje direktnim oftalmoskopom. Mjedeni kuglasti Helmholtzov rezonator koji se zasniva na originalnom nacrtu (oko 1890. – 1900.). Hermann von Helmholtz ili punim imenom Hermann Ludwig Ferdinand von Helmholtz (Potsdam, 31. kolovoza 1821. – Berlin, 8. rujna 1894.), njemački liječnik i fizičar.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Hermann von Helmholtz · Vidi više »
Integral
Integral od ''f''(''x'') od ''a'' do ''b'' je površina iznad ''x''-osi i ispod krivulje ''y''.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Integral · Vidi više »
Jednadžba
Jednadžba je matematički pojam koji izražava vezu između poznatih i nepoznatih veličina posredstvom znaka jednakosti koji izjednačava lijevu i desnu stranu jednadžbe.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Jednadžba · Vidi više »
Johann Franz Encke
Venerinog prijelaza da bi se odredila Sunčeva paralaksa. Johann Franz Encke (Hamburg, 23. rujna 1791. – Spandau, 26. kolovoza 1865.), njemački astronom i matematičar.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Johann Franz Encke · Vidi više »
Johann Peter Gustav Lejeune Dirichlet
J. P. Gustav Lejeune Dirichlet Johann Peter Gustav Lejeune Dirichlet (Düren, 13. veljače 1805. – Göttingen, 5. svibnja 1859.), njemački matematičar čija je zasluga suvremena "formalna" definicija funkcije.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Johann Peter Gustav Lejeune Dirichlet · Vidi više »
Kartezijev koordinatni sustav
ravnini. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav u prostoru. Raspored kvadranta. Raspored oktanta u prostoru (3D sustavu). Kartezijev koordinatni sustav, pravokutni koordinatni sustav ili pravokutni Kartezijev koordinatni sustav u prostoru određen je trima međusobno okomitim pravcima x, y, z, koji se sijeku u ishodištu O, i s Kartezijevim koordinatnim sustavima na njima.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Kartezijev koordinatni sustav · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Kilogram · Vidi više »
Kirchhoffovi zakoni
Kirchhoffovi zakoni su fizikalni zakoni koje je otkrio njemački znanstvenik Gustav Robert Kirchhoff.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Kirchhoffovi zakoni · Vidi više »
Krivulja
Krivulja je neprekidna crta, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Krivulja · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Latinski jezik · Vidi više »
Leća (optika)
Bikonveksna optička leća. sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Rastresne leće mogu biti: d) konvekskonkavne, e) plankonkavne i f) bikonkavne. žarištu, pa se tu može na primjer zapaliti šibica. Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća. Sabirna leća je tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. Udubljena, konkavna, rastresna ili divergentna optička leća. žarišta) ispred leće. Skica uz jednadžbu optičke leće. Sferna aberacija kod leće (dolje). zrcala. Konstrukcija slike kod sabirne leće. povećala. Konstrukcija slike kod rastresne leće. Optička leća (ili samo leća) je predmet od prozirnoga materijala (stakla, kremena, plastike), omeđen dvjema površinama ili plohama pravilne zakrivljenosti, najčešće sferičnima (kuglinim plohama).
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Leća (optika) · Vidi više »
Magnetizam
dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog pola. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. antiferomagnet. Zemljino magnetsko polje. Magnetizam (prema magnetu koje dolazi od lat. magnes, genitiv magnetis magnetizam, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Magnetizam · Vidi više »
Magnetski monopol
U fizici elementarnih čestica, magnetski monopol je hipotetska čestica koja bi se laički dala opisati kao "magnet s jednim polom", od kuda potječe i ime.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Magnetski monopol · Vidi više »
Magnetski tok
tok prolazi. Vektori magnetskog toka su uvijek okomiti (normalni) na plohu. električne zavojnice. magnetskom polju. Magnetski tok ili magnetski fluks (oznaka Φ) je fizikalna veličina određena skalarnim umnoškom magnetske indukcije B i plohe ploštine (površine) S kroz koju taj tok prolazi: to jest za homogeno magnetsko polje i ravninski geometrijski lik ploštine S: Pojednostavljeno gledano, magnetski tok kroz neku ploštinu razmjeran je broju silnica koje prolaze kroz tu ploštinu.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Magnetski tok · Vidi više »
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Magnetsko polje · Vidi više »
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Matematičar · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Matematika · Vidi više »
Međunarodni sustav mjernih jedinica
kilogram (prakilogram) platine tropske godine duljine kelvina (desno) ugljika (12C). ''(U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129·1023 atoma.)'' sr; Sunčeva svjetlost obasijava Zemlju Međunarodni sustav mjernih jedinica ili Međunarodni sustav jedinica (skraćeno SI prema francuskom nazivu Système International) je sustav mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u svim državama svijeta (osim, Liberije i Mjanmara).
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Međunarodni sustav mjernih jedinica · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Metar · Vidi više »
Mjerenje
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Mjerenje · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Nijemci · Vidi više »
Nikolaj Ivanovič Lobačevski
'''Nikolaj Ivanovič Lobačevski''' Nikolaj Ivanovič Lobačevski (Nižnji Novgorod, 20. studenog (1. prosinca) 1793. – Kazan, 12. (24.) veljače 1856.), ruski matematičar.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Nikolaj Ivanovič Lobačevski · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Njemački jezik · Vidi više »
Normalna raspodjela
Prikaz normalne raspodjele. Gaussova krivulja još se naziva i normalna raspodjela, te se primjenjuje u raznim prirodnim znanostima, kao i u znanostima koje se bave proučavanjem ponašanja.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Normalna raspodjela · Vidi više »
Opservatorij
Alpama. Automatska meteorološka postaja. Opservatorij (prema lat. observare: promatrati) je znanstvena ustanova u kojoj se sustavno motre određene prirodne pojave (na primjer astronomski, meteorološki, seizmološki opservatorij).
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Opservatorij · Vidi više »
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Optika · Vidi više »
Os
Kartezijev ili pravokutni koordinatni sustav. Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Os je zamišljeni pravac prema kojemu neka točka ili tijelo ima određen položaj ili određena matematička, fizička ili neka druga svojstva.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Os · Vidi više »
Površina
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Površina · Vidi više »
Prosti broj
Prirodni brojevi od 0 do 100. Prosti brojevi su označeni crvenom bojom. Eratostenovo sito do broja 120 Prosti brojevi su svi prirodni brojevi veći od 1 koji su djeljivi samo s 1 i sa samim sobom.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Prosti broj · Vidi više »
Putanja
balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. m/s pod različitim kutevima (u vakuumu). godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. Putanja, staza ili trajektorija je krivulja koju tijekom gibanja opisuju materijalna točka ili središte mase nekog fizikalnog tijela.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Putanja · Vidi više »
Sedamnaesterokut
Pravilni sedamnaesterokut Sedamnaesterokut, u geometriji označava mnogokut sa sedamnaest stranica, tj.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Sedamnaesterokut · Vidi više »
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Sekunda · Vidi više »
Silnice
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. sile. Silnice su zamišljene crte, sa strelicama ili bez njih, kojima se predočuju različita svojstva fizikalnih polja.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Silnice · Vidi više »
Standardna devijacija
Standardna devijacija je statistički pojam koji označava mjeru raspršenosti podataka u skupu.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Standardna devijacija · Vidi više »
Statistika
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Statistika · Vidi više »
Stožac
stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Stožac · Vidi više »
Teorija brojeva
Teorija brojeva je grana opće matematike koja izučava svojstva cijelih brojeva.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Teorija brojeva · Vidi više »
Vektor
U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Vektor · Vidi više »
Wilhelm Eduard Weber
mini Wilhelm Eduard Weber (Wittenberg, 24. listopada 1804. – Göttingen, 23. lipnja 1891.) je istaknuti njemački fizičar.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Wilhelm Eduard Weber · Vidi više »
Zemljino magnetsko polje
Zemljino magnetsko polje. accessdate.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i Zemljino magnetsko polje · Vidi više »
1001 Gaussia
1001 Gaussia (privremena oznaka 1923 OA), asteroid vanjskog glavnog pojasa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1001 Gaussia · Vidi više »
1777.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1777. · Vidi više »
1795.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1795. · Vidi više »
1796.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1796. · Vidi više »
1798.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1798. · Vidi više »
1799.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1799. · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1801. · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1807. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1809. · Vidi više »
1817.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1817. · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1818. · Vidi više »
1820-ih
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1820-ih · Vidi više »
1820.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1820. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1821. · Vidi više »
1822.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1822. · Vidi više »
1826.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1826. · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1828. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1830. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1832. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1839. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1840. · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1854. · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1855. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1881. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 1882. · Vidi više »
23. veljače
23.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 23. veljače · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Carl Friedrich Gauss i 30. travnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Carl Friedrich Gauß, Karl Friedrich Gauss.
