Brže od pregledniku!
192 odnosi: Administrativna jedinica, Aglomeracija, Američko-meksički rat, Amerika, Arequipa, Argentina, Asteci, Atena (grad), Australija, Španjolska, Švedska, Čile, Beirut, Benito Juárez, Berlin, Bolivija, Brazil, Buenos Aires, Caracas, Casa Luis Barragán, Cádiz (grad), Celzij, Chicago, Cipar, Ciudad Juárez, Ciudad Universitaria, Cuauhtémoc, Cusco, Demokracija, Denacionalizacija, Drama, Egipat, Engleski jezik, Epicentar, Europa, Filipini, Francuska, Gitara, Glavni grad, Grčka, Guatemala, Gvatemala, Havana, Hernán Cortés, Hram, Indija, Internacionalni stil, Istanbul, Italija, Izrael, ..., Iztaccihuatl, Japan, Južna Koreja, Kairo, Kaktusi, Kalinjingrad, Kanada, Karibi, Kastiljci, Kina, Kolonija, Kostarika, Kuba, La Paz, Latinska Amerika, Libanon, Lima, Lisabon, Ljetne olimpijske igre, Los Angeles, Madrid, Maksimilijan I., meksički car, Malarija, Malmö, Manila, Mariachi, Maya Indijanci, Meksički rat za nezavisnost, Meksiko, Meksiko (razdvojba), Metar, Metropolitanska katedrala Mexico Cityja, Michoacán, Moderna arhitektura, Montezuma II., Muzej, Nadbiskup, Nadmorska visina, Nagoja, Nahuatlanski jezici, Natalitet, Nikozija, Njemačka, Nomadi, Oborina, Orlovi, Palača lijepe umjetnosti (Meksiko), Panama, Panamá, Pariz, Peking, Peru, Petrokemija, Piramida (arhitektura), Podzemna željeznica, Popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi, Poplava, Popocatépetl, Porfirio Díaz, Portugal, Potkralj, Potres, Povijesno središte grada Meksika, Pretkolumbovska Amerika, Pretkolumbovska umjetnost, Proročanstvo, Quetzalcoatl, Richterova ljestvica, Rim, Rio de Janeiro, Rosario (Argentina), Rusija, Salvador, San Salvador, Santiago de Chile, São Paulo, Seul, Sierra Nevada, Sjedinjene Američke Države, Slum, Smog, Splav, Srednja Amerika, Stuttgart, Svjetska baština, Sydney, Tel Aviv, Telekomunikacija, Temperatura, Tenk, Tenoch, Tenochtitlán, Teotihuacán, Texcoco, Tlaxcala, Toronto, Truba, Turska, Umjerena klima, UNESCO, Venezuela, Venustiano Carranza, Vicekraljevstvo Nova Španjolska, Violina, Vulkan, Xochimilca, Xochimilco, Yucatán, Zemlja, Zmije, 13. kolovoza, 13. ožujka, 1325., 1465., 1519., 1520., 1521., 1525., 1535., 1551., 1573., 1792., 1794., 1806., 1810., 1821., 1847., 1858., 1863., 1866., 1867., 1872., 19. rujna, 1920., 1934., 1940., 1968., 1985., 1987., 1990., 2000., 2005.. Proširite indeks (142 više) »
Administrativna jedinica
Administrativne jedinice u današnjem svijetu Administrativna jedinica, upravna jedinica ili subnacionalna jedinica je izraz koji u političkoj geografiji označava manji dio neke suverene države ili niže administrativne jedinice uspostavljen u svrhu olakšavanja poslova državne uprave, a koji u političkom smislu i pravnom smislu predstavlja cjelinu s točno određenom teritorijalnom nadležnošću.
Novi!!: Ciudad de México i Administrativna jedinica · Vidi više »
Aglomeracija
Aglomeracija (od lat. agglomerare: skupljati) može značiti.
Novi!!: Ciudad de México i Aglomeracija · Vidi više »
Američko-meksički rat
Američko-meksički rat (1846. − 1848.), također poznat pod nazivom Meksički rat ili Rat između SAD-a i Meksika, bio je oružani sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika koji se vodio u jeku pripajanja države Teksas SAD-u 1845. godine, a koju je Meksiko smatrao svojim teritorijem unatoč teksaškoj revoluciji iz 1836. godine.
Novi!!: Ciudad de México i Američko-meksički rat · Vidi više »
Amerika
Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.
Novi!!: Ciudad de México i Amerika · Vidi više »
Arequipa
Arequipa je glavni grad istoimene južne pokrajine Perua; sjedište nadbiskupije i sveučilišta.
Novi!!: Ciudad de México i Arequipa · Vidi više »
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Novi!!: Ciudad de México i Argentina · Vidi više »
Asteci
Astečko carstvo Prikaz astečke kulture Chicomecoatl, astečki bog žita Asteci (španj. Aztecas, Aztecos; eng. Aztecs) bili su moćan indijanski narod koji je u 15. i 16. stoljeću vladao velikim carstvom u južnom Meksiku.
Novi!!: Ciudad de México i Asteci · Vidi više »
Atena (grad)
Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.
Novi!!: Ciudad de México i Atena (grad) · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Ciudad de México i Australija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Ciudad de México i Španjolska · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Ciudad de México i Švedska · Vidi više »
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Novi!!: Ciudad de México i Čile · Vidi više »
Beirut
Beirut (arapski: بيروت, Bayrūt) je glavni, najveći grad i najveća luka Libanona.
Novi!!: Ciudad de México i Beirut · Vidi više »
Benito Juárez
Benito Pablo Juárez García Spomenik u čast Benitu Juárezu u Ciudad de Méxicu Benito Pablo Juárez García (San Pablo Guelatao, Oaxaca, 21. ožujka 1806. - Mexico City, 18. srpnja 1872.), meksički političar.
Novi!!: Ciudad de México i Benito Juárez · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Ciudad de México i Berlin · Vidi više »
Bolivija
Bolivija je država u Južnoj Americi. Graniči s Brazilom na sjeveru i istoku, Paragvajem i Argentinom na jugu, te Čileom i Peruom na zapadu. Zapadni dio zemlje je planinsko područje Anda, a istočni nizinski pripada amazonskom slivu pokrivenom kišnim šumama.
Novi!!: Ciudad de México i Bolivija · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Ciudad de México i Brazil · Vidi više »
Buenos Aires
Buenos Aires (špa. izgovor ˈbwenoˈsaiɾes, hrv. Dobar zrak, službeno Ciudad de Buenos Aires, skraćeno BsAs ili Ciudad Autónoma de Buenos Aires, skraćeno CABA) glavni je grad Argentine, a ujedno i njezin najveći grad i luka te političko, gospodarsko i kulturno središte zemlje.
Novi!!: Ciudad de México i Buenos Aires · Vidi više »
Caracas
Caracas (IPA), službenog naziva Santiago de León de Caracas (šp. za "Sveti Jakov od Leóna Caracasa"), je glavni i najveći grad Venezuele.
Novi!!: Ciudad de México i Caracas · Vidi više »
Casa Luis Barragán
Kuća i studio Luisa Barragána (šp. Casa Estudio Luis Barragán) na brojevima 12.
Novi!!: Ciudad de México i Casa Luis Barragán · Vidi više »
Cádiz (grad)
Cádiz Cádiz je grad i luka u jugozapadnoj Španjolskoj.
Novi!!: Ciudad de México i Cádiz (grad) · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: Ciudad de México i Celzij · Vidi više »
Chicago
Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Ciudad de México i Chicago · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Ciudad de México i Cipar · Vidi više »
Ciudad Juárez
Ciudad Juárez, poznat u prošlosti kao Paso del Norte, je grad i sjedište općine Juárez u meksičkoj državi Chihuahua.
Novi!!: Ciudad de México i Ciudad Juárez · Vidi više »
Ciudad Universitaria
Ciudad Universitaria (šp. za "Sveučilišni grad"; skr. CU) je središnji gradski kampus Autonomnog nacionalnog meksičkog sveučilišta (Universidad Nacional Autónoma de México ili skr. UNAM) koji se nalazi u četvrti Coyoacán, na jugu glavnog grada Meksika, Ciudad de Mexica.
Novi!!: Ciudad de México i Ciudad Universitaria · Vidi više »
Cuauhtémoc
Cuauhtémoc Cuauhtemoc (nahuatl. Cuauhtemotzin, "orao koji pada"; španj. Cuauhtémoc) (?, o. 1495. - ?, 26. veljače 1522.), jedanaesti i posljednji neovisni astečki car, tlatoani Tenochtitlana (1520. – 1521.). Izabran je za novoga vladara nakon smrti Cuitlahuaca 1520. godine.
Novi!!: Ciudad de México i Cuauhtémoc · Vidi više »
Cusco
Cusco (kečuanski: Qusqu ili Qosqo; šp.: Cuzco) je glavni grad istoimene pokrajine u Peruu, smješten u Andama na 3.416 metara nadmorske visine.
Novi!!: Ciudad de México i Cusco · Vidi više »
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Novi!!: Ciudad de México i Demokracija · Vidi više »
Denacionalizacija
Denacionalizacija ili privatizacija je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili državnog u privatni sektor.
Novi!!: Ciudad de México i Denacionalizacija · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Ciudad de México i Drama · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Ciudad de México i Egipat · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Ciudad de México i Engleski jezik · Vidi više »
Epicentar
Epicentar je mjesto na Zemljinoj površini izravno iznad hipocentra ili žarišta potresa.
Novi!!: Ciudad de México i Epicentar · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Ciudad de México i Europa · Vidi više »
Filipini
Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.
Novi!!: Ciudad de México i Filipini · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Ciudad de México i Francuska · Vidi više »
Gitara
Gitara je glazbalo sa žicama kod kojega se zvuk proizvodi okidanjem žica desnom rukom, dok se pritiskanjem žica uz vrat gitare lijevom rukom mijenja visina tona.
Novi!!: Ciudad de México i Gitara · Vidi više »
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Novi!!: Ciudad de México i Glavni grad · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Ciudad de México i Grčka · Vidi više »
Guatemala
Guatemala (Ciudad de Guatemala, službeno La Nueva Guatemala de la Asunción) glavni je grad srednjoameričke države Gvatemale.
Novi!!: Ciudad de México i Guatemala · Vidi više »
Gvatemala
Republika Gvatemala država je u Srednjoj Americi, koja izlazi na Tihi ocean i Karipsko more.
Novi!!: Ciudad de México i Gvatemala · Vidi više »
Havana
Havana (špa. La Habana la a'βana, službeno Ciudad de La Habana) je glavni grad, najveća luka i vodeće trgovačko središte Kube.
Novi!!: Ciudad de México i Havana · Vidi više »
Hernán Cortés
'''Hernán Cortés''' Hernán ili Hernando Cortes (Medellín, Mérida, Ekstremadura, 1485. – Castilleja de la Cuesta, Sevilla, 2. prosinca 1547.), španjolski konkvistador, pustolov i istraživač.
Novi!!: Ciudad de México i Hernán Cortés · Vidi više »
Hram
Grčki hramU svojem osnovnom značenju, hram je građevina posvećena nekom božanstvu, namijenjena obavljanju religijskih obreda.
Novi!!: Ciudad de México i Hram · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Ciudad de México i Indija · Vidi više »
Internacionalni stil
Walter Gropius, Bauhaus, 1919. – 22., Dessau, Njemačka Mies van der Rohe, Vila Tugendhat, Brno, Češka (1928.) Internacionalni ili međunarodni stil je vodeći smjer arhitekture 20. stoljeća u razdoblju 1930-1960-ih godina.
Novi!!: Ciudad de México i Internacionalni stil · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Ciudad de México i Istanbul · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Ciudad de México i Italija · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Ciudad de México i Izrael · Vidi više »
Iztaccihuatl
Iztaccihuatl Iztaccihuatl je neaktivni vulkan u središnjem dijelu Meksika, na granici meksičkih saveznih država Puebla i México.
Novi!!: Ciudad de México i Iztaccihuatl · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Ciudad de México i Japan · Vidi više »
Južna Koreja
Južna Koreja (službeno Republika Koreja,; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji.
Novi!!: Ciudad de México i Južna Koreja · Vidi više »
Kairo
Kairo (arapski: القاهرة) je glavni grad Egipta.
Novi!!: Ciudad de México i Kairo · Vidi više »
Kaktusi
Kaktusovke (kaktusi; lat. Cactaceae) su sukulentne biljke koje pripadaju porodici Cactaceae, a potječu iz Amerike (Sjeverne, Srednje i Južne sa susjednim otocima).
Novi!!: Ciudad de México i Kaktusi · Vidi više »
Kalinjingrad
Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.
Novi!!: Ciudad de México i Kalinjingrad · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Ciudad de México i Kanada · Vidi više »
Karibi
eng icon ''A map of the West-Indies''(Herman Moll, 1736.) Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Privjetrinske i Zavjetrinske otoke.
Novi!!: Ciudad de México i Karibi · Vidi više »
Kastiljci
Kastiljci Kastiljci (španjolski: castellanos; arapski ესპანელები) su romanski narod nastanjen na gotovo čitavom području Pirenejskog poluotoka, u Španjolskoj.
Novi!!: Ciudad de México i Kastiljci · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Ciudad de México i Kina · Vidi više »
Kolonija
Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.
Novi!!: Ciudad de México i Kolonija · Vidi više »
Kostarika
Kostarika (španj. costa rica.
Novi!!: Ciudad de México i Kostarika · Vidi više »
Kuba
Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.
Novi!!: Ciudad de México i Kuba · Vidi više »
La Paz
La Paz, Chuqi Yapu (Nuestra Señora de La Paz, ajmarski: Chuquiyapu Marka ili Chuquiago) glavni grad istoimene pokrajine i sjedište vlade Bolivije.
Novi!!: Ciudad de México i La Paz · Vidi više »
Latinska Amerika
Latinska Amerika (pridjev: latinskoamerički) je skupni naziv za sva ona područja u Americi koja su nakon velikih otkrića, od kraja XV st.
Novi!!: Ciudad de México i Latinska Amerika · Vidi više »
Libanon
Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.
Novi!!: Ciudad de México i Libanon · Vidi više »
Lima
Lima je glavni i najveći grad Perua, prometna, kulturna i gospodarska prijestolnica zemlje.
Novi!!: Ciudad de México i Lima · Vidi više »
Lisabon
Lisabon (portugalski Lisboa; IPA) je glavni i s 505.526 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala.
Novi!!: Ciudad de México i Lisabon · Vidi više »
Ljetne olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igri Ljete olimpijske igre (eng. Summer Olympic Games; fra. Jeux olympiques d'été) međunarodni su multisportski događaj koji se održava svake četiri godine u drugom gradu.
Novi!!: Ciudad de México i Ljetne olimpijske igre · Vidi više »
Los Angeles
Los Angeles (engleski izgovor IPA: /lɒs ˈændʒələs/ los-AN-jə-ləs; španjolski izgovor), poznat i pod skraćenicom L.A., grad je smješten uz obalu Tihog oceana na jugu američke savezne države Kalifornije.
Novi!!: Ciudad de México i Los Angeles · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: Ciudad de México i Madrid · Vidi više »
Maksimilijan I., meksički car
Maksimilijan kao mladi austrijski nadvojvoda, Ferdinand Maximilian Joseph von Österreich Maksimilijan I., meksički car (6. srpnja 1832. – 19. lipnja 1867.), punog imena Ferdinand Maksimilijan Josip Marija Austrijski bio je član dinastije Habsburg-Lothringen kojeg su meksički monarhisti uz potporu francuskog cara Napoleona III. proglasili carem Meksika 10. travnja 1864. godine.
Novi!!: Ciudad de México i Maksimilijan I., meksički car · Vidi više »
Malarija
Malarija (tal. male aria - loš zrak) je zarazna bolest uzrokovana protistima roda lat. Plasmodium.
Novi!!: Ciudad de México i Malarija · Vidi više »
Malmö
Malmö (danski: Malmø) grad je u Švedskoj.
Novi!!: Ciudad de México i Malmö · Vidi više »
Manila
Manila je glavni grad Filipina, luka na otoku Luzonu, na istočnoj obali zaljeva Manila, na Južnokineskom moru.
Novi!!: Ciudad de México i Manila · Vidi više »
Mariachi
Mariachi je naziv za tipične meksičke glazbene skupine i glazbenike iz savezne države Jalisco.
Novi!!: Ciudad de México i Mariachi · Vidi više »
Maya Indijanci
Mayanski grad Uxmal Maya ili Maja, jedan od najciviliziranijih indijanskih naroda domorodačke Amerike nastanjen na poluotoku Yucatán u Meksiku, Hondurasu, Salvadoru i Belizeu, te susjednoj Gvatemali.
Novi!!: Ciudad de México i Maya Indijanci · Vidi više »
Meksički rat za nezavisnost
Meksički rat za nezavisnost dogodio se nakon gotovo tri stoljeća Meksika pod španjolskom kolonijalnom vlašću, stanovnici su počeli zahtijevati neovisnost svoje nacije, zbog vjerskih i političkih razlika u odnosu na španjolsku krunu.
Novi!!: Ciudad de México i Meksički rat za nezavisnost · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Ciudad de México i Meksiko · Vidi više »
Meksiko (razdvojba)
* Meksiko (México), država;.
Novi!!: Ciudad de México i Meksiko (razdvojba) · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Ciudad de México i Metar · Vidi više »
Metropolitanska katedrala Mexico Cityja
Metropolitanska katedrala Mexico Cityja Unutrašnjost katedrale Metropolitanska katedrala Mexico Cityja (španjolski: Catedral Metropolitana de la Asuncion de María ili Catedral Metropolitana de la Ciudad de México) je najveća i najstarija katedrala u Americi i sjedište nadbiskupa Meksičke nadbiskupije.
Novi!!: Ciudad de México i Metropolitanska katedrala Mexico Cityja · Vidi više »
Michoacán
Michoacán (prije Michoacán de Ocampo) jedna je od 31 saveznih država Meksika, smještena na obali Tihog oceana, graniči s meksičkim saveznim državama Colima i Jalisco na zapadu, Guanajuato i Querétaro na sjeveru, Guerrero na jugoistoku, te na istoku saveznom državom México.
Novi!!: Ciudad de México i Michoacán · Vidi više »
Moderna arhitektura
Frank Lloyd Wright, ''Fallingwater'', 1937., Pennsylvania, SAD Jørn Utzon, ''Opera u Sydneyu,'' 1973. Moderna arhitektura se uglavnom odlikuje jednostavnim formama, izostankom ukrasa, i stvaranjem lijepih oblika samim konstrukcijskim elementima.
Novi!!: Ciudad de México i Moderna arhitektura · Vidi više »
Montezuma II.
Montezuma II. (nahuatl: Motecuhzoma Xocoyotzin) (?, 1470. – Tenochtitlan, 29. lipnja 1520.), bio je deveti i posljednji potpuno neovisni astečki vladar (tlatoani) koji je 1503. godine izabran za vladara.
Novi!!: Ciudad de México i Montezuma II. · Vidi više »
Muzej
Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.
Novi!!: Ciudad de México i Muzej · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Ciudad de México i Nadbiskup · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Ciudad de México i Nadmorska visina · Vidi više »
Nagoja
Nagoja Nagoja (名古屋市, nagoya-shi) je, s 2,2 milijuna stanovnika, četvrti po veličini grad u Japanu.
Novi!!: Ciudad de México i Nagoja · Vidi više »
Nahuatlanski jezici
Nahuatl jezici. Nahuatlan je dio jezične porodice Juto-Asteci, Velike porodice Aztec-Tanoan čiji se jezici govore, ili su se govorili, na jugu današnjeg Meksika i susjednih država.
Novi!!: Ciudad de México i Nahuatlanski jezici · Vidi više »
Natalitet
Natalitet po državama (2008. godina). Natalitet (franc. natalité − broj rođenih, hrv. rodnost) je stručni izraz kojim se koristi demografija a označava ukupno rađanje na određenom području u određenom vremenu.
Novi!!: Ciudad de México i Natalitet · Vidi više »
Nikozija
Nikozija (grčki: Λευκωσία, Levkosia, turski: Lefkoşa) je glavni grad Cipra.
Novi!!: Ciudad de México i Nikozija · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Ciudad de México i Njemačka · Vidi više »
Nomadi
Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.
Novi!!: Ciudad de México i Nomadi · Vidi više »
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).
Novi!!: Ciudad de México i Oborina · Vidi više »
Orlovi
Orlovi, potporodica od nekoliko rodova ptica iz porodice jastrebova.
Novi!!: Ciudad de México i Orlovi · Vidi više »
Palača lijepe umjetnosti (Meksiko)
Palača lijepe umjetnosti Pogled odozgo. Palača lijepe umjetnosti (špa. Palacio de Bellas Artes) je najvažniji kulturni centar u Mexico Cityju, kao i u Meksiku Nalazi na zapadnoj strani povijesnog središta Mexico Cityju pokraj središnjeg parka Alameda.
Novi!!: Ciudad de México i Palača lijepe umjetnosti (Meksiko) · Vidi više »
Panama
Panama je najjužnija država Srednje Amerike.
Novi!!: Ciudad de México i Panama · Vidi više »
Panamá
Panamá (šp. skr. za „sveamerička”) je najveći i glavni grad, te luka države Paname.
Novi!!: Ciudad de México i Panamá · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Ciudad de México i Pariz · Vidi više »
Peking
Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.
Novi!!: Ciudad de México i Peking · Vidi više »
Peru
Machu Picchu Peru (španjolski Perú) je država u zapadnom dijelu Južne Amerike koja graniči s Ekvadorom na sjeverozapadu, Kolumbijom na sjeveru, Brazilom na istoku, Bolivijom na istoku i jugu, Čileom na jugu, i s Tihim oceanom na zapadu.
Novi!!: Ciudad de México i Peru · Vidi više »
Petrokemija
talijanskome gradu Gela. Petrokemija (od petrolej i kemija) je grana kemije i kemijske tehnologije koja se bavi reakcijama i procesima dobivanja te svojstvima petrokemijskih proizvoda, tj.
Novi!!: Ciudad de México i Petrokemija · Vidi više »
Piramida (arhitektura)
Piramide u arhitekturi označavaju poveće građevine oblika geometrijskog tijela piramide.
Novi!!: Ciudad de México i Piramida (arhitektura) · Vidi više »
Podzemna željeznica
Podzemna željeznica '''New York subway''' Podzemna željeznica, poznata u svijetu i kao U-Bahn (Untergrundbahn) njem., metro franc., ili subway eng. je željeznički sustav zatvorenog tipa koji služi za masovi prijevoz ljudi u urbanim područjima velikih gradova odnosno u njihovoj regiji, a koja može obuhvaćati i manja mjesta i gradove u njihovoj okolici.
Novi!!: Ciudad de México i Podzemna željeznica · Vidi više »
Popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi
#fc4444 10+ mjesta svjetske baštine Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi.
Novi!!: Ciudad de México i Popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi · Vidi više »
Poplava
Slavonskog Broda 2010. godine Poplava (povodanj) je pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl.
Novi!!: Ciudad de México i Poplava · Vidi više »
Popocatépetl
Popocatépetl Popocatépetl (španjolski) ili Popōcatepētl (navatl), poznat još kao El Popo, je vulkan u središnjem Meksiku visine 5 462 metara.
Novi!!: Ciudad de México i Popocatépetl · Vidi više »
Porfirio Díaz
Porfirio Díaz José de la Cruz Porfirio Díaz Mory (15. rujna 1830. – 2. srpnja 1915.) bio je meksički političar, ratni junak i predsjednik koji je vladao kao diktator.
Novi!!: Ciudad de México i Porfirio Díaz · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Ciudad de México i Portugal · Vidi više »
Potkralj
Potkralj (eng. viceroy), državni namjesnik koji vlada nekom zemljom, provincijom ili kolonijom u ime monarha.
Novi!!: Ciudad de México i Potkralj · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: Ciudad de México i Potres · Vidi više »
Povijesno središte grada Meksika
Povijesno središte grada Meksika (šp. Centro Histórico de Ciudad de México), poznato i jednostavno kao Centro Histórico je središnji dio grada Meksika oko glavnog trga poznatog kao Zócalo ili „Ustavni trg” (Plaza de la Constitución), koji je ujedno i najveći trg u Sjevernoj Americi i jedan od najvećih u svijetu, te može primiti oko 100.000 posjetitelja odjednom.
Novi!!: Ciudad de México i Povijesno središte grada Meksika · Vidi više »
Pretkolumbovska Amerika
Ande Pretkolumbovska Amerika ili pretkolumbovsko razdoblje je zajednički izraz nekoliko arheoloških i povijesnih razdoblja u Amerikama prije dolaska europskih kolonizatora i naseljenika.
Novi!!: Ciudad de México i Pretkolumbovska Amerika · Vidi više »
Pretkolumbovska umjetnost
''Kolosalna glava kralja'' s lokacije ''San Lorenzo'' u saveznoj državi Veracruz, Meksiko, kamen 2,9 x 2,1 m, civilizacija Olmeca, oko 1200. – 900. pr. Kr. Pretkolumbovska umjetnost je umjetnička produkcija naroda srednje, južne i sjeverne Amerike prije dolaska Europljana (Kristofor Kolumbo, 1492.). U roku od samo pedeset godina nakon otkrića Amerike, Europljani su uništili dva velika Američka carstva: Asteke u Srednjoj Americi i Meksiku, te Inke na istočnoj obali Južne Amerike (Peru).
Novi!!: Ciudad de México i Pretkolumbovska umjetnost · Vidi više »
Proročanstvo
Prorok David Proročanstvo ili proroštvo je nadahnuta poruka, otkrivenje božanske volje i namjere.
Novi!!: Ciudad de México i Proročanstvo · Vidi više »
Quetzalcoatl
Quetzalcoatl i Tezcatlipoca Quetzalcoatl ("pernata zmija") na jeziku astečkog naroda Nahuatl naziv je za pernato zmijoliko božanstvo antičke srednjoameričke kulture.
Novi!!: Ciudad de México i Quetzalcoatl · Vidi više »
Richterova ljestvica
Richterova ljestvica ili magnitudna ljestvica (ML) definirana je jednim brojem kojim se označava sezmička energija proizišla iz potresa.
Novi!!: Ciudad de México i Richterova ljestvica · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Ciudad de México i Rim · Vidi više »
Rio de Janeiro
Rio de Janeiro (Siječanjska rijeka na portugalskom) je ime grada u državi Rio de Janeiro u jugoistočnom Brazilu.
Novi!!: Ciudad de México i Rio de Janeiro · Vidi više »
Rosario (Argentina)
Rosario je najveći grad pokrajine Santa Fe u Argentini, smješten 320 km sjeverozapadno od Buenos Airesa, na zapadnoj obali rijeke Paraná.
Novi!!: Ciudad de México i Rosario (Argentina) · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Ciudad de México i Rusija · Vidi više »
Salvador
Salvador (špa. El Salvador.
Novi!!: Ciudad de México i Salvador · Vidi više »
San Salvador
San Salvador (hrv: Sveti Spasitelj) je glavni grad srednjoameričke države Salvadora i istoimenog departmana.
Novi!!: Ciudad de México i San Salvador · Vidi više »
Santiago de Chile
Santiago je glavni grad Republike Čile i upravno središte istoimene pokrajine.
Novi!!: Ciudad de México i Santiago de Chile · Vidi više »
São Paulo
São Paulo sɐ̃u̯mˈpau̯lu (portugalski za Svetog Pavla) glavni je grad istoimene federalne države u Brazilu.
Novi!!: Ciudad de México i São Paulo · Vidi više »
Seul
Seul (hangul: 서울) je glavni i najveći grad Republike Koreje, kulturni, trgovački i prometni centar s lukom na rijeci Han.
Novi!!: Ciudad de México i Seul · Vidi više »
Sierra Nevada
* Sierra Nevada (SAD).
Novi!!: Ciudad de México i Sierra Nevada · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Ciudad de México i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slum
Slam predstavlja kaotično područje nekog grada koje ima lošu socijalnu, ekonomsku i estetsku formu.
Novi!!: Ciudad de México i Slum · Vidi više »
Smog
Smog u Londonu 1952. Smog potječe od spoja engleskih riječi "smoke".
Novi!!: Ciudad de México i Smog · Vidi više »
Splav
Splav na jezeru kod Lychena. Splav na Isaru kod Münchena Splav je plovilo koje je načinjeno od povezanih trupaca, trstika ili bačvi koje se rabi za za spuštanje niz rijeku ili kao plutajuća platforma.
Novi!!: Ciudad de México i Splav · Vidi više »
Srednja Amerika
Zemljopisni položaj Srednje Amerike Srednja Amerika obuhvaća kopneni most između Sjeverne i Južne Amerike kao i Zapadnoindijske otoke, a zemljopisno i geološki do kopnene prevlake Tehuantepec pripada kontinentu Sjeverne Amerike.
Novi!!: Ciudad de México i Srednja Amerika · Vidi više »
Stuttgart
Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.
Novi!!: Ciudad de México i Stuttgart · Vidi više »
Svjetska baština
lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Novi!!: Ciudad de México i Svjetska baština · Vidi više »
Sydney
Sydney je najmnogoljudniji i najstariji grad u Australiji, osnovan 1788. godine.
Novi!!: Ciudad de México i Sydney · Vidi više »
Tel Aviv
Tel Aviv-Yafo (hebrejski: תֶּל אָבִיב-יָפוֹ, arapski: تَلْ اَبِيبْ-يَافَا Tal Abīb-Yāfā), prema nekim izvorima Tel Aviv-Jaffa, ili skraćeno Tel Aviv, izraelski grad na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: Ciudad de México i Tel Aviv · Vidi više »
Telekomunikacija
Antena za satelitsku komunikaciju u najvećem postrojenju za satelitske komunikacije, Raisting, Bavarska, Njemačka Telekomunikacija se javlja kada nastane razmjena informacija između izvora informacije i odredišta informacije s pomoću tehnologije.
Novi!!: Ciudad de México i Telekomunikacija · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Ciudad de México i Temperatura · Vidi više »
Tenk
Tenk M-84A4 Tenk je oklopno vojno vozilo na gusjenicama koje služi za potporu pješaštvu ili djeluje samostalno.
Novi!!: Ciudad de México i Tenk · Vidi više »
Tenoch
Tenoch (Tenuch) (1299. – 1363.) bio je astečki poglavica koji je vodio svoj narod u 14. stoljeću.
Novi!!: Ciudad de México i Tenoch · Vidi više »
Tenochtitlán
Prikaz jezera Texcoco s otokom na kojem se nalazio Tenochtitlan Tenochtitlán (nahuatl. Mēxihco-Tenōchtitlan; španj. Tenochtitlán, izgovor: Tenočtitlan) je bio glavni grad carstva Asteka i plemensko središte Tenočka (Tenochcas), vodećeg astečkog plemena, koje ga je prema legendi osnovalo na mjestu gdje su ugledali orla na kaktusu kako ždere zmiju.
Novi!!: Ciudad de México i Tenochtitlán · Vidi više »
Teotihuacán
Teotihuacán (nahuatl: „Rodno mjesto bogova”) je bio najveće gradsko središte Srednje Amerike tijekom klasičnog razdoblja pretkolumbovske Amerike (200. – 700. god.); s populacijom od 200.000 stanovnika bio je jedan od najvećih gradova na svijetu u to vrijeme.
Novi!!: Ciudad de México i Teotihuacán · Vidi više »
Texcoco
Ruševine Texcoca Texcoco (nahuatl. Tetzcoco, grad kojeg su osnovali Chichimeci u 12. stoljeću na istočnoj obali jezera Texcoco u meksičkoj dolini. Grad je bio značajan u periodu astečke prevlasti i činio je jedan od tri grada Trostrukog Saveza, uz Tenochtitlán i Tlacopan. Najpoznatiji vladar Texcoca bio je Netzahualcoyotl.
Novi!!: Ciudad de México i Texcoco · Vidi više »
Tlaxcala
Crkva u Tzompantepecu, Tlaxcala Panorama grada Tlaxcale Unutrašnjost crkve u gradu Tlaxcali Tlaxcala jedna je od 31 saveznih država Meksika, smještena u središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Ciudad de México i Tlaxcala · Vidi više »
Toronto
Toronto je najveći grad u Kanadi te glavni grad provincije Ontario.
Novi!!: Ciudad de México i Toronto · Vidi više »
Truba
Truba Truba ili trublja je limeno puhačko glazbalo koje je u toj porodici izvodi najviše tonove, dakle više tonove od tube, roga i trombona.
Novi!!: Ciudad de México i Truba · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Ciudad de México i Turska · Vidi više »
Umjerena klima
Köppen–Geiger klimatska karta tipova umjerenih klima. Umjerena klima je klima koja se nalazi u umjerenom pojasu tj od 23.5 do 66.5 stupnja južne i sjeverne geografske širine.
Novi!!: Ciudad de México i Umjerena klima · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Ciudad de México i UNESCO · Vidi više »
Venezuela
Venezuela (čita se: Venecuȅla. Hrvatski jezični portal) najsjevernija je država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora.
Novi!!: Ciudad de México i Venezuela · Vidi više »
Venustiano Carranza
Venustiano Carranza Venustiano Carranza Garza (29. prosinca 1859. – 21. svibnja 1920.) bio je jedan od vođa meksičke revolucije i kasnije predsjednik Meksika.
Novi!!: Ciudad de México i Venustiano Carranza · Vidi više »
Vicekraljevstvo Nova Španjolska
Vicekraljevstvo Nova Španjolska (špa. Virreinato de Nueva España) je bila španjolska kolonija u Americi koja je postojala između 1535. i 1820. godine.
Novi!!: Ciudad de México i Vicekraljevstvo Nova Španjolska · Vidi više »
Violina
Violina je gudački instrument s četiri žice, i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija.
Novi!!: Ciudad de México i Violina · Vidi više »
Vulkan
Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.
Novi!!: Ciudad de México i Vulkan · Vidi više »
Xochimilca
Xochimilca.- ('narod cvjetnog sjemena' ‘Nation of the Seeds of Flowers,’ ili 'narod plovećih polja' 'People of the Flower Fields'.- Nahua pleme, prvo od plemena Nahuatlaca koje je došlo u Dolinu Mexica i naselilo se na obali jezera Xochimilco ("garden of flowers."). Područje koje su naseljavali pripada današnjem Federalnom Distriktu i državi Morelos. – Nije točno poznato kada su se ovamo naselili ovi prvi Nahue. Zna se da su ih (Mexice) Asteci tamo našli kada su se 1248. (po drugima 1299) naselili u području Chapultepeca. Mexice su mirno živjeli negdje do 1323. Tada su žrtvovali princezu iz plemena Colhua što je dovelo rata. Udružiše se tada plemena Tepaneca, Colhua i Xochimilca i otjeraše Asteke. Veliki dio Asteka je bio zarobljen a ostatak je pobjegao na slano jezero Texcoco. Kasnije se ipak Colhue okrenuše protiv Xochimilca, pridružili su im se na to i Mexice, te je ovaj savez odnio pobjedu na Xochimilcama. – Xochimilca su poznati po tome što su bili duboko religiozan narod, veoma napredan u poljoprivredi. Grad (Xochimilco) podignut u pred-kolonijalno doba, poznat je po svojim plovećim-vrtovima ' chinampas. -Kasne 1500., znači prije Osvajanja, činampasi su se prostirali na nekih 9,000 hektara (22,230 akara 'acres') na jezerima Xochimilco (30 četvornih kilometara) i Chalco. Svaki hektar mogao je hraniti 20 osoba, stoga je ovaj kraj nakon astečkog osvajanja postao tenočtitlanska žitnica. (vidi Aztec).
Novi!!: Ciudad de México i Xochimilca · Vidi više »
Xochimilco
Trajinera gondole na kanalima Xochimilca Xochimilco (nahuatl za „Plutajuća polja cvijeća”) je jedno od 16 okruga (delegaciones) glavnog grada Meksika, Ciudad de Mexica), koji je nakada bio neovisni grad osnovan na južnoj obali istoimenog jezera. Danas se sastoji od 18 četvrti (barrios) i 14 sela (pueblos) koja ih okružuju; na području od 125 km². Iako se okrug Xochimilco nalazi u samom središtu grada Meksika, on se smatra južnim dijelom njegovog povijesnog središta, od kojega je i fizički odvojen oko 28 km. Xochimilco je najpozantiji po svojim kanalima na njima se nalaze vještački poljoprivredni otoci chinampas koji privlače brojne turiste, zbog čega je lokalno stanovništvo organiziralo obilaske u šarenim gondolama (trajineras). Ovi kanali, duljine 170 km, su jedini ostaci nekada kompleksnog sustava Astečkih jezera i kanala koji su se protezali Meksičkom dolinom. Naime, Xochimilco je južni ogranak velikog isušenog jezera Texcoco, gdje su se Azteci naselili na skupini otočića povezanih s čvrstim zemljanim mostovima koje su izvorno napravili Xochimilca indijanci. Zbog toga je Xochimilco, zajedno s povijesnim središtem grada Meksika, upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 1987. godine kao „svjedočanstvo Asteka da naprave održivo stanište u središtu negostoljubivog krajolika, dok su njegove kolonijalne građevine, sagrađene od 16. stoljeća nadalje, iznimno dobro sačuvane”. Ovaj poluprirodni, a napola umjetni krajolik, sada je ekološki rezervat prirode. No, danas neprestano propadanje njegovih kanala i chiampasa, zbog nezakonite gradnje oko 2.700 građevina koje zagađuju vode na 31 nezakonitom posjedu (na oko 450 ha), dovodi ovu svjetsku baštinu u pitanje. Datoteka:Xohimilco relieve e hidro.png|Karta okruga Xohimilco s istaknutim jezerima i chinampas kanalima Slika:Camas_chinampas.jpg|Suvremeni chinampa vrt Slika:FacadeSnBernadinoXochi1.JPG|Crkva sv. Bernarda u središtu grada Slika:HorserentBNativitasXochi.JPG|Konji u parku Bosque de Nativitas Slika:Claustro de la División de Ciencias y Artes para el Diseño de la Universidad Autónoma Metropolitana, Unidad Xochimilco.jpg|Dvorište Likovne akademije.
Novi!!: Ciudad de México i Xochimilco · Vidi više »
Yucatán
Yucatán, satelitska snimka Yucatán je poluotok u srednjoj Americi koji razdvaja Meksički zaljev i Karipsko more.
Novi!!: Ciudad de México i Yucatán · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Ciudad de México i Zemlja · Vidi više »
Zmije
Zmije (grč. Ophidia, lat. Serpens) su podred unutar razreda gmazova čije je hladno i suho tijelo prekriveno ljuskama.
Novi!!: Ciudad de México i Zmije · Vidi više »
13. kolovoza
13.
Novi!!: Ciudad de México i 13. kolovoza · Vidi više »
13. ožujka
13.
Novi!!: Ciudad de México i 13. ožujka · Vidi više »
1325.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1325. · Vidi više »
1465.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1465. · Vidi više »
1519.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1519. · Vidi više »
1520.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1520. · Vidi više »
1521.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1521. · Vidi više »
1525.
Zapadna Europa 1525. godine.
Novi!!: Ciudad de México i 1525. · Vidi više »
1535.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1535. · Vidi više »
1551.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1551. · Vidi više »
1573.
1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.
Novi!!: Ciudad de México i 1573. · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1792. · Vidi više »
1794.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1794. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1806. · Vidi više »
1810.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1810. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1821. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1847. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1858. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1863. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1866. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1867. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1872. · Vidi više »
19. rujna
19.
Novi!!: Ciudad de México i 19. rujna · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1920. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Ciudad de México i 1934. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Ciudad de México i 1940. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1968. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1985. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1987. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Ciudad de México i 1990. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Ciudad de México i 2000. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Ciudad de México i 2005. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Ciudad Mexico, Ciudad de Mexico, Mexico City, Mexico city, México, D. F., México, D.F..
