Sličnosti između Crnogorski govori i Crnogorski jezik
Crnogorski govori i Crnogorski jezik imaju 18 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Akcent, Bar (grad), Bjelopavlići, Crna Gora, Crnogorska plemena, Crnogorsko primorje, Dijalekt, Ijekavski govor, Jat, Kuči, Lovćen, Perast, Pješivci, Podgorica, Skadar, Srpskohrvatski jezik, Tuzi, Vasojevići.
Akcent
* naglasak ili akcent, isticanje sloga u riječi jačinom i visinom glasa.
Akcent i Crnogorski govori · Akcent i Crnogorski jezik ·
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Bar (grad) i Crnogorski govori · Bar (grad) i Crnogorski jezik ·
Bjelopavlići
Bjelopavlići (crnogor. ćiril. Бјелопавлићи) su crnogorsko pleme, jedno od sedam tzv.
Bjelopavlići i Crnogorski govori · Bjelopavlići i Crnogorski jezik ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Crnogorski govori · Crna Gora i Crnogorski jezik ·
Crnogorska plemena
'''Nacionalni i državni barjak Crnogoraca''' Popis crnogorskih plemena obuhvaća i ona plemena čija unutarnja formacija nije do kraja profilirana.
Crnogorska plemena i Crnogorski govori · Crnogorska plemena i Crnogorski jezik ·
Crnogorsko primorje
'''Boka kotorska''' Crnogorsko primorje (crnogor. ćiril. Црногорско приморје, eng. Montenegrin Littoral, njem. Montenegrinische Küste) je naziv za jadranski obalni pojas Crne Gore.
Crnogorski govori i Crnogorsko primorje · Crnogorski jezik i Crnogorsko primorje ·
Dijalekt
Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi.
Crnogorski govori i Dijalekt · Crnogorski jezik i Dijalekt ·
Ijekavski govor
Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.
Crnogorski govori i Ijekavski govor · Crnogorski jezik i Ijekavski govor ·
Jat
Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.
Crnogorski govori i Jat · Crnogorski jezik i Jat ·
Kuči
Kuči su crnogorsko-brdsko pleme podijeljeno u tri oblasti: Starokuči, Novokuči (općenito: Drekalovići) i Zatrijebčani.
Crnogorski govori i Kuči · Crnogorski jezik i Kuči ·
Lovćen
Njegošev mauzolej Lovćen je najznamenitija planina u Crnoj Gori.
Crnogorski govori i Lovćen · Crnogorski jezik i Lovćen ·
Perast
Perast (talijanski: Perasto) je malo primorsko naselje u crnogorskoj općini Kotor.
Crnogorski govori i Perast · Crnogorski jezik i Perast ·
Pješivci
Pješivci su ranije bili brđansko pleme izvan Katunske nahije, a širenjem Crne Gore postaju crnogorsko pleme iz Katunske Nahije na granicama s plemenima Bjelopavlići i Ozrinići.
Crnogorski govori i Pješivci · Crnogorski jezik i Pješivci ·
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Crnogorski govori i Podgorica · Crnogorski jezik i Podgorica ·
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Crnogorski govori i Skadar · Crnogorski jezik i Skadar ·
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Crnogorski govori i Srpskohrvatski jezik · Crnogorski jezik i Srpskohrvatski jezik ·
Tuzi
Tuzi su gradić i centar novoformirane općine Тuzi.
Crnogorski govori i Tuzi · Crnogorski jezik i Tuzi ·
Vasojevići
Vasojevići, jedno od najvećih crnogorskih plemena iz skupine Sedam brda.
Crnogorski govori i Vasojevići · Crnogorski jezik i Vasojevići ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Crnogorski govori i Crnogorski jezik imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Crnogorski govori i Crnogorski jezik
Usporedba između Crnogorski govori i Crnogorski jezik
Crnogorski govori ima 23 odnose, a Crnogorski jezik ima 256. Kao što im je zajedničko 18, Jaccard indeks 6.45% = 18 / (23 + 256).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Crnogorski govori i Crnogorski jezik. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: