Brže od pregledniku!
256 odnosi: Adnan Čirgić, Akcent, Akuzativ, Albanski jezik, Aleksandar Bečanović, Analogija, Arhaizmi, Ś, Asimilacija (sociologija), Australija, Đurađ Crnojević, Š, Ź, Ž, Čedo Vulević, Balša Brković, Baltoslavenski jezici, Bar (grad), Barok, Beograd, Biblija, Bjelopavlići, Bošnjački jezik, Božo Bulatović, Borislav Jovanović, Branko Pavićević, Cetinje, Citadela, Crna Gora, Crna Gora (1516. – 1852.), Crnogorci, Crnogorska književnost, Crnogorska plemena, Crnogorska povijest, Crnogorska srednjovjekovna književnost, Crnogorski govori, Crnogorski književni urbanitet, Crnogorsko pitanje (knjiga, 1927.), Crnogorsko primorje, Crnojevića država, Danilo Radojević, Dativ, Definicija, Dijalekt, Dimitrije Popović, Doktor, Dragan Radulović, Dragoje Živković, Dubravko Škiljan, Dubrovački dijalekt, ..., Dukljansko Kraljevstvo, Encyclopædia Britannica, Engleski jezik, Europa, Filip Vujanović, Filologija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fonem, Fonetika, Fonologija, Francuska, Frazeologija, Genitiv, Glagoli, Glas, Gorski vijenac, Gramatika, Herceg Novi, Hrvati, Hrvatski jezik, Igor Lukšić, Ijekavski govor, Imenice, Indoeuropski jezici, Infinitiv, Institut za crnogorski jezik i književnost, Intelektualac, Internet, Istra, Ivo Pranjković, Jat, Jevrem Brković, Jezikoslovlje, Josip Silić, Jotacija, Jovo Kapičić, Južni Slaveni, Južnoslavenski jezici, Kajkavsko narječje, Katowice, Književnost, Kršćanstvo, Kuči, Lastovo, Latinica, Lavov, Leksikologija, Lingua Montenegrina, Listopad, Lokativ, Lovćen, Mađarska, Mali Iđoš (općina), Marko Vešović (književnik), Materinski jezik, Matica crnogorska, Medij, Memorija, Mijat Šuković, Milo Đukanović, Milorad Nikčević, Milorad Popović, Milovan Radojević, Mirko Kovač, Mladen Lompar, Modernizam, Monitor (tjednik), Montenegristika, Morfologija, Morfologija (jezikoslovlje), Nikšić, Nikola I. Petrović Njegoš, Njemački jezik, Novak Kilibarda, Novi Sad, Novine, Novosadski dogovor, Ognjen Spahić, Osijek, Osobne zamjenice, P.E.N., Padež, Pavle Mijović, Perast, Peroj, Perth, Petar II. Petrović Njegoš, Petrović Njegoš (crnogorska dinastija), Pješivci, Pobjeda (Podgorica), Podgorica, Poljski jezik, Portugalski jezik, Povijest crnogorskoga jezika, Pravopis, Pravopis crnogorskoga jezika, Prijedlozi, Profesor, Promet, Prvi svjetski rat, Pukovnik, Putopis, Računalo, Radoje Radojević, Radoslav Rotković, Radovan Zogović, Ratko Đurović, Ratko Vujošević, Rečenica, Renesansa, Romantizam, Ruski jezik, Savezna Republika Jugoslavija, Savo Brković, Sintaksa, Skadar, Slavenski jezici, Slavistika, Slavko Perović, Slovo, Službeni jezik, Socijalistička Republika Crna Gora, Sociolingvistika, Srbi, Srednjojužnoslavenski dijasustav, Srpski jezik, Srpsko narodno vijeće, Srpskohrvatski jezik, Standardni jezik, Sud, Sveti Petar Cetinjski, Svetozar Marović, Talijanizam, Talijanski jezik, Tipkovnica, Tradicija, Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme, Turci, Turcizam, Turski jezik, Tuzi, Tuzla, Ujedinjeni narodi, Ukrajina, UNESCO, Ustav, Ustav Knjaževine Crne Gore, Vasojevići, Velika Srbija, Veljko Bulajić, Veljko Radović, Vijesti (Podgorica), Vojislav P. Nikčević, Vojvodina, Vokativ, Vuk Karadžić, Vuk Minić, Vukić Pulević, Z, Zagreb, Zetska država, 1. veljače, 10. srpnja, 12. stoljeće, 15. stoljeće, 17. listopada, 18. stoljeće, 1813., 1820., 1837., 1856., 19. stoljeće, 1905., 1907., 1911., 1927., 1930., 1944., 1946., 1954., 1960-ih, 1963., 1970., 1974., 1980., 1990-ih, 1992., 1995., 1996., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2014., 2015., 21. lipnja, 23. kolovoza, 24. siječnja, 9. stoljeće. Proširite indeks (206 više) »
Adnan Čirgić
Adnan Čirgić (rođen 1980.) je crnogorski jezikoslovac, ravnatelj Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje i glavni i odgovorni urednik časopisa Lingua Montenegrina.
Novi!!: Crnogorski jezik i Adnan Čirgić · Vidi više »
Akcent
* naglasak ili akcent, isticanje sloga u riječi jačinom i visinom glasa.
Novi!!: Crnogorski jezik i Akcent · Vidi više »
Akuzativ
Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.
Novi!!: Crnogorski jezik i Akuzativ · Vidi više »
Albanski jezik
Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.
Novi!!: Crnogorski jezik i Albanski jezik · Vidi više »
Aleksandar Bečanović
Aleksandar Bečanović (Bar, 1971.), crnogorski je pjesnik, prozaik, prevoditelj, književni i filmski kritičar.
Novi!!: Crnogorski jezik i Aleksandar Bečanović · Vidi više »
Analogija
Analogija je logička metoda.
Novi!!: Crnogorski jezik i Analogija · Vidi više »
Arhaizmi
Arhaizmi (grč. archaios.
Novi!!: Crnogorski jezik i Arhaizmi · Vidi više »
Ś
Slovo Ś na latinici Ś – glas i slovo u abecedi / azbuci u poljskom, crnogorskom, također u bjeloruskom i donjolužičkom jeziku.
Novi!!: Crnogorski jezik i Ś · Vidi više »
Asimilacija (sociologija)
Asimilacija opisuje u sociologiji proces kulturne prilagodbe etničke manjine prevladavajućoj kulturi ili pojedinim dijelovima stanovništva.
Novi!!: Crnogorski jezik i Asimilacija (sociologija) · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Crnogorski jezik i Australija · Vidi više »
Đurađ Crnojević
Đurađ Crnojević, crnogorski vladar između 1490. i 1496. godine, najstariji sin i nasljednik Ivana Crnojevića.
Novi!!: Crnogorski jezik i Đurađ Crnojević · Vidi više »
Š
Datoteka:Latin alphabet Šš.png Š je 25.
Novi!!: Crnogorski jezik i Š · Vidi više »
Ź
Slovo ''Ź'' na latinici Ź − glas i slovo abecede / azbuke u poljskom i crnogorskom jeziku.
Novi!!: Crnogorski jezik i Ź · Vidi više »
Ž
Datoteka:Latin alphabet Žž.png Ž je trideseto, posljednje slovo hrvatske abecede.
Novi!!: Crnogorski jezik i Ž · Vidi više »
Čedo Vulević
Čedo Vulević na crnogor. ćiril. Чедо Вулевиһ (1927. Trešnjevo, Andrijevica - 22. srpnja 2006. Trešnjevo, Andrijevica) jedan je od najznačajnijih crnogorskih književnika 20. stoljeća, akademik DANU, angažirao se na službenom priznanju crnogorskog jezika.
Novi!!: Crnogorski jezik i Čedo Vulević · Vidi više »
Balša Brković
Balša Brković (Podgorica, 25. travnja 1966.), crnogorski pjesnik, prozaik, esejist i kazališni kritičar.
Novi!!: Crnogorski jezik i Balša Brković · Vidi više »
Baltoslavenski jezici
Baltoslavenski jezici jesu jezici baltoslavenske jezične zajednice koja je postojala od 1500.
Novi!!: Crnogorski jezik i Baltoslavenski jezici · Vidi više »
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Novi!!: Crnogorski jezik i Bar (grad) · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Crnogorski jezik i Barok · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Crnogorski jezik i Beograd · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Crnogorski jezik i Biblija · Vidi više »
Bjelopavlići
Bjelopavlići (crnogor. ćiril. Бјелопавлићи) su crnogorsko pleme, jedno od sedam tzv.
Novi!!: Crnogorski jezik i Bjelopavlići · Vidi više »
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Novi!!: Crnogorski jezik i Bošnjački jezik · Vidi više »
Božo Bulatović
Božo Bulatović (crnogor. ćiril. Божо Булатовић; Mojkovac, 6. siječnja 1927. – Podgorica, 12. kolovoza 2009.) crnogorski pjesnik, pripovjedač, romansijer, književni kritičar, antologičar, dramaturg, kazališni komentator, prevoditelj s ruskog jezika, kulturolog, urednik.
Novi!!: Crnogorski jezik i Božo Bulatović · Vidi više »
Borislav Jovanović
Borislav Jovanović, na crnogor.ćiril. Борислав Јовановић (Bjelopavlići-Danilovgrad, 16. listopada 1941.) crnogorski pisac, pjesnik, esejist, književni kritičar.
Novi!!: Crnogorski jezik i Borislav Jovanović · Vidi više »
Branko Pavićević
Branko Pavićević (na crnogor. ćiril. Бранко Павићевић, Nikšić,1922. – Podgorica, 2012.) je bio crnogorski povjesničar.
Novi!!: Crnogorski jezik i Branko Pavićević · Vidi više »
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Novi!!: Crnogorski jezik i Cetinje · Vidi više »
Citadela
Budimpešti Citadela je pojam koji označava najsnažnije utvrđeni, obično središnji dio utvrde, uporišta.
Novi!!: Crnogorski jezik i Citadela · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Crnogorski jezik i Crna Gora · Vidi više »
Crna Gora (1516. – 1852.)
Koncem 15. stoljeća nastala je Crnojevića država, a Crnogorci su potpali pod Osmanlijsko Carstvo.
Novi!!: Crnogorski jezik i Crna Gora (1516. – 1852.) · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorci · Vidi više »
Crnogorska književnost
Crnogorska književnost obuhvaća književnost pisanu na crnogorskom i drugim jezicima na području suvremene Crne Gore od 9. st. do danas.
Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska književnost · Vidi više »
Crnogorska plemena
'''Nacionalni i državni barjak Crnogoraca''' Popis crnogorskih plemena obuhvaća i ona plemena čija unutarnja formacija nije do kraja profilirana.
Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska plemena · Vidi više »
Crnogorska povijest
'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.
Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska povijest · Vidi više »
Crnogorska srednjovjekovna književnost
Crnogorska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje crnogorske književnosti od početka pismenosti pa do konca 15. st. i propasti Crnojevića države.
Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorska srednjovjekovna književnost · Vidi više »
Crnogorski govori
Crnogorski govori su ijekavski/jekavski štokavski govori u Crnoj Gori, tj.
Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorski govori · Vidi više »
Crnogorski književni urbanitet
„Crnogorski književni urbanitet“ je knjiga crnogorskog pisca i književnog kritičara Borislava Jovanovića koja je, u nakladi Centralne narodne knjižnice „Đurđe Crnojević“ iz Cetinja, tiskana 2005. godine.
Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorski književni urbanitet · Vidi više »
Crnogorsko pitanje (knjiga, 1927.)
Crnogorsko pitanje je naslov knjige mađarskog slaviste Jožefa Bajze.
Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorsko pitanje (knjiga, 1927.) · Vidi više »
Crnogorsko primorje
'''Boka kotorska''' Crnogorsko primorje (crnogor. ćiril. Црногорско приморје, eng. Montenegrin Littoral, njem. Montenegrinische Küste) je naziv za jadranski obalni pojas Crne Gore.
Novi!!: Crnogorski jezik i Crnogorsko primorje · Vidi više »
Crnojevića država
Ivan Crnojević, Gospodar Crne Gore'' Crnojevića država, treća povijesna crnogorska država, je postojala od 1451. do najkasnije 1498. godine.
Novi!!: Crnogorski jezik i Crnojevića država · Vidi više »
Danilo Radojević
Danilo Radojević (na crnogor. ćiril. Данило Радојевић, Mokro, Šavnik, Crna Gora 1932. godine), akademik DANU, crnogorski povjesničar i književnik.
Novi!!: Crnogorski jezik i Danilo Radojević · Vidi više »
Dativ
Dativ (lat. dare, datum.
Novi!!: Crnogorski jezik i Dativ · Vidi više »
Definicija
Definicija je sud kojim se nedvosmisleno utvrđuje sadržaj, opseg i doseg nekog pojma.
Novi!!: Crnogorski jezik i Definicija · Vidi više »
Dijalekt
Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi.
Novi!!: Crnogorski jezik i Dijalekt · Vidi više »
Dimitrije Popović
Dimitrije Popović na crnogor. ćiril. Димитрије Поповиһ (Cetinje, 4. ožujka 1951.) crnogorski i hrvatski slikar te književnik.
Novi!!: Crnogorski jezik i Dimitrije Popović · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Crnogorski jezik i Doktor · Vidi više »
Dragan Radulović
Dragan Radulović (Cetinje, 27. kolovoza 1969.), crnogorski pisac.
Novi!!: Crnogorski jezik i Dragan Radulović · Vidi više »
Dragoje Živković
Naslovnica prva dva toma ''Istorije crnogorskog naroda'' dr. Dragoja Živkovića Dragoje Živkovic (Cuce, Crna Gora, 1927. – Cetinje, 1994.), crnogorski povjesničar, doktor znanosti.
Novi!!: Crnogorski jezik i Dragoje Živković · Vidi više »
Dubravko Škiljan
Dubravko Škiljan (Zagreb, 31. listopada 1949. — Zagreb, 21. srpnja 2007.), hrvatski jezikoslovac, semiotičar, filolog i prevoditelj.
Novi!!: Crnogorski jezik i Dubravko Škiljan · Vidi više »
Dubrovački dijalekt
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Dubrovački dijalekt je novoštokavski (i)jekavski poddijalekt koji je isključivo hrvatski.
Novi!!: Crnogorski jezik i Dubrovački dijalekt · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Crnogorski jezik i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Encyclopædia Britannica
Encyclopædia Britannica je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku.
Novi!!: Crnogorski jezik i Encyclopædia Britannica · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Crnogorski jezik i Engleski jezik · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Crnogorski jezik i Europa · Vidi više »
Filip Vujanović
'''Filip Vujanović''' Mornarička položajna zastava Predsjednika Crne Gore Filip Vujanović (Beograd, 1. rujna 1954.), crnogorski političar, bivši predsjednik Crne Gore.
Novi!!: Crnogorski jezik i Filip Vujanović · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Crnogorski jezik i Filologija · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Crnogorski jezik i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Fonem
Fonem (grč. φώνημα: govor, glas) najmanja je sljedbena jedinica u jezičnome sustavu koja služi za sporazumijevanje tako da razlikuje značenje, iako je sama bez značenja.
Novi!!: Crnogorski jezik i Fonem · Vidi više »
Fonetika
Fonetika (od grč. phōnētikós: 'glasovni') ili glasoslovlje jezikoslovna je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.
Novi!!: Crnogorski jezik i Fonetika · Vidi više »
Fonologija
Fonologija (od grč. φωνή, phone.
Novi!!: Crnogorski jezik i Fonologija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Crnogorski jezik i Francuska · Vidi više »
Frazeologija
Frazeologija je znanstvena disciplina jezikoslovlja koja proučava ustaljene jezične izraze (frazeme).
Novi!!: Crnogorski jezik i Frazeologija · Vidi više »
Genitiv
Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.
Novi!!: Crnogorski jezik i Genitiv · Vidi više »
Glagoli
Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.
Novi!!: Crnogorski jezik i Glagoli · Vidi više »
Glas
Glas (također i glasnik, fon) u jezikoslovlju predstavlja najmanji raspoznatljivi govorni odsječak, to jest najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu.
Novi!!: Crnogorski jezik i Glas · Vidi više »
Gorski vijenac
''Gorski vijenac'', originalno izdanje Gorski vijenac (original tiskan pod naslovom Горскıй вıенацъ, crnogor.ćiril Горски вијенац), klasično djelo crnogorske nacionalne književnosti Petra II. Petrovića Njegoša, crnogorskog državnoga poglavara, mitropolita i pjesnika.
Novi!!: Crnogorski jezik i Gorski vijenac · Vidi više »
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Novi!!: Crnogorski jezik i Gramatika · Vidi više »
Herceg Novi
Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Crnogorski jezik i Herceg Novi · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i Hrvati · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Crnogorski jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »
Igor Lukšić
Igor Lukšić (na crnogor. ćiril. Игор Лукшић) (Bar, Crna Gora, 14. lipnja 1976.), predsjednik Vlade Crne Gore od 2010. do 2012. godine.
Novi!!: Crnogorski jezik i Igor Lukšić · Vidi više »
Ijekavski govor
Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.
Novi!!: Crnogorski jezik i Ijekavski govor · Vidi više »
Imenice
Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.
Novi!!: Crnogorski jezik i Imenice · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Crnogorski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Infinitiv
Infinitiv je osnovni, rječnički oblik glagola i jedan od neodređenih glagolskih načina.
Novi!!: Crnogorski jezik i Infinitiv · Vidi više »
Institut za crnogorski jezik i književnost
Institut za crnogorski jezik i književnost, sa sjedištem u Podgorici, utemeljen je prosinca 2003. godine s ciljem izučavanja i kodificiranja crnogorskoga jezika.
Novi!!: Crnogorski jezik i Institut za crnogorski jezik i književnost · Vidi više »
Intelektualac
Intelektualac (lat. intellectus ≃ intellectualis: intelektualni ≃ intellegere: razumjeti) označava osobu s visokorazvijenim intelektom i analitičkim mišljenjem; predstavnik intelektualnog rada.
Novi!!: Crnogorski jezik i Intelektualac · Vidi više »
Internet
Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno je dostupna globalna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže služeći se internetskim protokolima za njihovu komunikaciju.
Novi!!: Crnogorski jezik i Internet · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Crnogorski jezik i Istra · Vidi više »
Ivo Pranjković
Ivo Pranjković (Kotor Varoš, BiH, 17. kolovoza 1947.), hrvatski jezikoslovac.
Novi!!: Crnogorski jezik i Ivo Pranjković · Vidi više »
Jat
Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.
Novi!!: Crnogorski jezik i Jat · Vidi više »
Jevrem Brković
Jevrem Brković (Piperi, 29. prosinca 1933.Franjo Maletić, gl. ur.: Tko je tko u Hrvatskoj, Zagreb: Golden marketing, 1993.,, str. 88., 89. – Podgorica, 24. siječnja 2021.) bio je crnogorski pisac, pjesnik, romanopisac, dramski pisac, esejist, publicist i novinar) i kulturni radnik. Poznat je po svojim oštrim kritikama političkih protivnika, kao i osobnosti iz javnog života Crne Gore.
Novi!!: Crnogorski jezik i Jevrem Brković · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Crnogorski jezik i Jezikoslovlje · Vidi više »
Josip Silić
Josip Silić (Milaši pokraj Jelenja, 4. siječnja 1934. – Zagreb, 28. veljače 2019.), hrvatski jezikoslovac, kroatist i teoretičar jezika.
Novi!!: Crnogorski jezik i Josip Silić · Vidi više »
Jotacija
Jotacija (grč. Ιώτα, iota.
Novi!!: Crnogorski jezik i Jotacija · Vidi više »
Jovo Kapičić
Jovan Kapičić, na crnogor. ćiril. Јован Капичић, nadimkom Jovo Kapa, (Gaeta, 2. rujna 1919. – Beograd, 9. prosinca 2013.), crnogorski vojni, policijski i diplomatski dužnosnik iz doba Druge Jugoslavije, učesnik NOB-a, narodni heroj.
Novi!!: Crnogorski jezik i Jovo Kapičić · Vidi više »
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Novi!!: Crnogorski jezik i Južni Slaveni · Vidi više »
Južnoslavenski jezici
Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).
Novi!!: Crnogorski jezik i Južnoslavenski jezici · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Crnogorski jezik i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Katowice
Katowice je grad na jugu Poljske u povijesnoj regiji Gornja Šleska, na rijekama Kłodnica i Rawa.
Novi!!: Crnogorski jezik i Katowice · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Crnogorski jezik i Književnost · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Crnogorski jezik i Kršćanstvo · Vidi više »
Kuči
Kuči su crnogorsko-brdsko pleme podijeljeno u tri oblasti: Starokuči, Novokuči (općenito: Drekalovići) i Zatrijebčani.
Novi!!: Crnogorski jezik i Kuči · Vidi više »
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Crnogorski jezik i Lastovo · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Crnogorski jezik i Latinica · Vidi više »
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Novi!!: Crnogorski jezik i Lavov · Vidi više »
Leksikologija
Leksikologija je grana jezikoslovlja koja proučava lekseme.
Novi!!: Crnogorski jezik i Leksikologija · Vidi više »
Lingua Montenegrina
Lingua Montenegrina je specijalizirani časopis za proučavanje crnogorskog jezika, jezikoslovna, književna i kulturna pitanja, u nakladi Institut za crnogorski jezik i književnost.
Novi!!: Crnogorski jezik i Lingua Montenegrina · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Crnogorski jezik i Listopad · Vidi više »
Lokativ
Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.
Novi!!: Crnogorski jezik i Lokativ · Vidi više »
Lovćen
Njegošev mauzolej Lovćen je najznamenitija planina u Crnoj Gori.
Novi!!: Crnogorski jezik i Lovćen · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Crnogorski jezik i Mađarska · Vidi više »
Mali Iđoš (općina)
Etnička karta općine Mali Iđoš Općina Mali Iđoš je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Crnogorski jezik i Mali Iđoš (općina) · Vidi više »
Marko Vešović (književnik)
Marko Vešović (crnogorski: Марко Вешовић; Pape, Bijelo Polje, 14. ožujka 1945. − Sarajevo, 17. kolovoza 2023.) bio je crnogorski i bosanskohercegovački književnik.
Novi!!: Crnogorski jezik i Marko Vešović (književnik) · Vidi više »
Materinski jezik
Materinski, materinji ili majčinski jezik (lat. mater - majka) označava jezik koji čovjek nauči u ranom djetinjstvu bez formalne nastave.
Novi!!: Crnogorski jezik i Materinski jezik · Vidi više »
Matica crnogorska
Matica crnogorska je crnogorska kulturna institucija.
Novi!!: Crnogorski jezik i Matica crnogorska · Vidi više »
Medij
Medij (lat. medium: sredina, sredstvo) može značiti.
Novi!!: Crnogorski jezik i Medij · Vidi više »
Memorija
* Memorija (računala).
Novi!!: Crnogorski jezik i Memorija · Vidi više »
Mijat Šuković
Mijat Šuković (Kolašin, 1930. – Podgorica, 2011.), crnogorski znanstvenik, bivši političar, napisao zapažene knjige iz crnogorske povijesti, član Crnogorske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Crnogorski jezik i Mijat Šuković · Vidi više »
Milo Đukanović
Milo Đukanović (Nikšić, Crna Gora, 15. veljače 1962.), crnogorski političar.
Novi!!: Crnogorski jezik i Milo Đukanović · Vidi više »
Milorad Nikčević
Milorad Nikčević (na crnogor. ćiril. Милорад Никчевић, Pješivci - Nikšić, Crna Gora 14. siječnja 1941.), crnogorski i hrvatski znanstvenik, povjesničar i teoretičar književnosti, umirovljeni sveučilišni profesor.
Novi!!: Crnogorski jezik i Milorad Nikčević · Vidi više »
Milorad Popović
Milorad Popović (Lipa Cucka, Cetinje, 2. siječnja 1957.), crnogorski je književnik, dobitnik međunarodnih i crnogorskih priznanja za književnost, uključujući i Njegoševu nagradu.
Novi!!: Crnogorski jezik i Milorad Popović · Vidi više »
Milovan Radojević
Milovan Radojević, crnogorski književnik i teatrolog.
Novi!!: Crnogorski jezik i Milovan Radojević · Vidi više »
Mirko Kovač
Mirko Kovač (Petrovići kod Nikšića, Crna Gora, 26. prosinca 1938. – Rovinj, 19. kolovoza 2013.) bio je hrvatski i srpski književnik, autor više romana, novela, zbirki pripovijedaka, eseja, televizijskih drama i filmskih scenarija.
Novi!!: Crnogorski jezik i Mirko Kovač · Vidi više »
Mladen Lompar
Mladen Lompar (Cetinje, 22. ožujka 1944. – Kotor, 15. kolovoza 2017.), crnogorski pjesnik, esejist i likovni kritičar Lompar Mladen (pristupljeno 28. listopada 2018.)(crnog.) Nada Vuković Lompar: BIOGRAFIJA Mladena Lompara, 22.
Novi!!: Crnogorski jezik i Mladen Lompar · Vidi više »
Modernizam
Modernizam je dinamičan i relativan pojam koji se koristi da se označe suvremene pojave u književnosti, umjetnosti, odnosno ono što je novo, inovativno u odnosu na tradiciju.
Novi!!: Crnogorski jezik i Modernizam · Vidi više »
Monitor (tjednik)
Monitor, crnogorski je politički tjednik.
Novi!!: Crnogorski jezik i Monitor (tjednik) · Vidi više »
Montenegristika
Montenegristika kao slavistički studij bavi se crnogorskim jezikom i crnogorskom književnošću.
Novi!!: Crnogorski jezik i Montenegristika · Vidi više »
Morfologija
Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.
Novi!!: Crnogorski jezik i Morfologija · Vidi više »
Morfologija (jezikoslovlje)
Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.
Novi!!: Crnogorski jezik i Morfologija (jezikoslovlje) · Vidi više »
Nikšić
Nikšić je grad u Crnoj Gori.
Novi!!: Crnogorski jezik i Nikšić · Vidi više »
Nikola I. Petrović Njegoš
Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.
Novi!!: Crnogorski jezik i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Crnogorski jezik i Njemački jezik · Vidi više »
Novak Kilibarda
Novak Kilibarda (crnogor. ćiril. Новак Килибарда, Banjani, Nikšić, 7. siječnja 1934. – Podgorica, 23. svibnja 2023.), bio je crnogorski političar i književnik, povjesničar usmene književnosti i sveučilišni profesor.
Novi!!: Crnogorski jezik i Novak Kilibarda · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Crnogorski jezik i Novi Sad · Vidi više »
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Novi!!: Crnogorski jezik i Novine · Vidi više »
Novosadski dogovor
Objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u novinama "Londonac" Novosadski dogovor sklopljen je 10. prosinca 1954. između uglavnom hrvatskih i srpskih te dijelom bosanskohercegovačkih i crnogorskih jezikoslovaca.
Novi!!: Crnogorski jezik i Novosadski dogovor · Vidi više »
Ognjen Spahić
Ognjen Spahić (Podgorica, 1977.), crnogorski književnik.
Novi!!: Crnogorski jezik i Ognjen Spahić · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Crnogorski jezik i Osijek · Vidi više »
Osobne zamjenice
u nekdanjim jezicima zamjenice nisu bile obavezne Lične zamjenice ili osobne zamjenice podskupina su zamjenica koja postoji u svim prirodnim jezicima.
Novi!!: Crnogorski jezik i Osobne zamjenice · Vidi više »
P.E.N.
P.E.N. je kratica za međunarodno udruženje književnika: pjesnika, esejista i pisaca.
Novi!!: Crnogorski jezik i P.E.N. · Vidi više »
Padež
Padež je morfološka kategorija kojom se u mnogim jezicima izriču odnosi i svojstva imenskih riječi u rečenici: izvršitelj radnje ili nositelj zbivanja, pripadnost, objekt radnje, namjena, mjesto, sredstvo i sl.
Novi!!: Crnogorski jezik i Padež · Vidi više »
Pavle Mijović
Pavle Mijović (crnogor. ćiril. Павле Мијовић; Crmnica, Kraljevina Crna Gora 1914. – Beograd, SRJ, 1996.), bio je crnogorski znanstvenik, akademik CANU i SANU te utemeljitelj Crnogorskoga P.E.N. centra.
Novi!!: Crnogorski jezik i Pavle Mijović · Vidi više »
Perast
Perast (talijanski: Perasto) je malo primorsko naselje u crnogorskoj općini Kotor.
Novi!!: Crnogorski jezik i Perast · Vidi više »
Peroj
Peroj je naselje u općini Vodnjan, ranije u sastavu općine Pula, Hrvatska.
Novi!!: Crnogorski jezik i Peroj · Vidi više »
Perth
Perth ja najnaseljeniji grad i glavni grad australske države Zapadna Australija.
Novi!!: Crnogorski jezik i Perth · Vidi više »
Petar II. Petrović Njegoš
Petar II.
Novi!!: Crnogorski jezik i Petar II. Petrović Njegoš · Vidi više »
Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)
Petar I. Petrović Njegoš (''sv. Petar Cetinjski'') Petar II. Petrović Njegoš Petrovići Njegoši (crnog.ćiril.: Петровићи Његоши), vladajuća dinastija Crne Gore od 1696. do 1918. godine.
Novi!!: Crnogorski jezik i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) · Vidi više »
Pješivci
Pješivci su ranije bili brđansko pleme izvan Katunske nahije, a širenjem Crne Gore postaju crnogorsko pleme iz Katunske Nahije na granicama s plemenima Bjelopavlići i Ozrinići.
Novi!!: Crnogorski jezik i Pješivci · Vidi više »
Pobjeda (Podgorica)
Pobjeda je crnogorski dnevni list.
Novi!!: Crnogorski jezik i Pobjeda (Podgorica) · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: Crnogorski jezik i Podgorica · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Crnogorski jezik i Poljski jezik · Vidi više »
Portugalski jezik
thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.
Novi!!: Crnogorski jezik i Portugalski jezik · Vidi više »
Povijest crnogorskoga jezika
Početci crnogorske pismenosti sežu do sredine 9. stoljeća, odnosno u razdoblje Dukljanskoga kraljevstva.
Novi!!: Crnogorski jezik i Povijest crnogorskoga jezika · Vidi više »
Pravopis
Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.
Novi!!: Crnogorski jezik i Pravopis · Vidi više »
Pravopis crnogorskoga jezika
Pravopis crnogorskoga jezika zasnovan je na sljedećim normama.
Novi!!: Crnogorski jezik i Pravopis crnogorskoga jezika · Vidi više »
Prijedlozi
Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje.
Novi!!: Crnogorski jezik i Prijedlozi · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Crnogorski jezik i Profesor · Vidi više »
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Novi!!: Crnogorski jezik i Promet · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Crnogorski jezik i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Pukovnik
Oznaka čina pukovnika u OS RHPukovnik je visoki časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.
Novi!!: Crnogorski jezik i Pukovnik · Vidi više »
Putopis
Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.
Novi!!: Crnogorski jezik i Putopis · Vidi više »
Računalo
right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.
Novi!!: Crnogorski jezik i Računalo · Vidi više »
Radoje Radojević
Radoje Radojević na crnogor. ćiril. Радоје Радојевић, Mokro, Šavnik, 14. veljače 1922. - Ulcinj, 6. srpnja 1978., crnogorski povjesničar književnosti, filolog, publicist. Pisao je studije i oglede. Jedan je od začetnika nauke o crnogorskom jeziku i književnosti. Potkraj 1960-ih u tisku i na znanstvenim skupovima prvi je pokrenuo pitanje statusa crnogorskoga jezika u SFRJ. Označen 1972. u Bijeloj knjizi Centralnog komiteta Saveza komunista SR Crne Gore kao crnogorski nacionalist. Suradnik, između ostalih, hrvatskoga časopisa za kulturna i društvena pitanja "Kritika". Nestao je bez traga u Ulcinju u ljeto 1978. godine.
Novi!!: Crnogorski jezik i Radoje Radojević · Vidi više »
Radoslav Rotković
Radoslav Rotković (na crnogor. ćiril. Радослав Ротковић, Mojdež kod Herceg Novog, 30. svibnja 1928. – Risan, 8. rujna 2013., Herceg Novi), bio je crnogorski povjesničar, filolog, povjesničar crnogorske književnosti, akademik DANU.
Novi!!: Crnogorski jezik i Radoslav Rotković · Vidi više »
Radovan Zogović
Radovan Zogović (crnogor. ćiril. Радован Зоговић 19. kolovoza 1907. – 5. siječnja 1986.) crnogorski pjesnik.
Novi!!: Crnogorski jezik i Radovan Zogović · Vidi više »
Ratko Đurović
Ratko Đurović, na crnogor. ćiril. Ратко Ђуровић, Nikšić, 1914. - Beograd, 1998., crnogorski filmski scenarist i povjesničar kulture, suradnik Jugoslavenskoga leksikografskoga zavoda, bio ravnatelj Leksikografskoga zavoda Crne Gore.
Novi!!: Crnogorski jezik i Ratko Đurović · Vidi više »
Ratko Vujošević
Ratko Vujošević (crnogor. ćiril. Ратко Вујошевић, Kuči, 1941. –- Podgorica, 2004.) crnogorski književnik, bio član Matice crnogorske i CDNK, radio nako novinar.
Novi!!: Crnogorski jezik i Ratko Vujošević · Vidi više »
Rečenica
Rečenica je niz riječi ili jedna riječ kojom prenosimo cjelovitu obavijest.
Novi!!: Crnogorski jezik i Rečenica · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Crnogorski jezik i Renesansa · Vidi više »
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Novi!!: Crnogorski jezik i Romantizam · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Crnogorski jezik i Ruski jezik · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Crnogorski jezik i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Savo Brković
Savo Brković (crnogor. ćiril.: Саво Брковић, Velje Brdo pokraj Podgorice, 16. lipnja 1906. – Podgorica, 9. listopada 1991.) crnogorski političar, narodni heroj i povjesničar.
Novi!!: Crnogorski jezik i Savo Brković · Vidi više »
Sintaksa
Nazivom sintaksa (od starogrčkog συν- syn-, „zajedno”, i τάξις táxis, „uređivanje”; od grč. sýntaksis: slaganje u red, uređivanje ≃ sin- + táksis: red) u jezikoslovlju se označuje dio gramatike u kojem se proučavaju pravila koja upravljaju ustrojem rečenica te određuju njihovu relativnu gramatikalnost.
Novi!!: Crnogorski jezik i Sintaksa · Vidi više »
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Novi!!: Crnogorski jezik i Skadar · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Crnogorski jezik i Slavenski jezici · Vidi više »
Slavistika
Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.
Novi!!: Crnogorski jezik i Slavistika · Vidi više »
Slavko Perović
Slavko Perović (crnog. ćiril. Славко Перовић, Cetinje, 1954.), crnogorski pravnik i političar, predvoditelj proturatnih prosvjeda u tadašnjoj Jugoslaviji-Crnoj Gori protiv opsade Dubrovnika.
Novi!!: Crnogorski jezik i Slavko Perović · Vidi više »
Slovo
Slovo je svakodnevni naziv za simbol u nekom pismu, najčešće alfabetskom.
Novi!!: Crnogorski jezik i Slovo · Vidi više »
Službeni jezik
Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.
Novi!!: Crnogorski jezik i Službeni jezik · Vidi više »
Socijalistička Republika Crna Gora
Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.
Novi!!: Crnogorski jezik i Socijalistička Republika Crna Gora · Vidi više »
Sociolingvistika
Sociolingvistika je jezikoslovna disciplina koja se bavi proučavanjem uporabe jezika kao sredstva komunikacije u sociokulturnom kontekstu, odnosno bavi se pručavanjem odnosa između ljudskog jezika, društva i kulture.
Novi!!: Crnogorski jezik i Sociolingvistika · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Crnogorski jezik i Srbi · Vidi više »
Srednjojužnoslavenski dijasustav
Srednjojužnoslavenski dijasustav (dijasistem) je naziv za skupinu genetsko-lingvistički srodnih (međusobno razumljivih) narječja i dijalekata koji obuhvaćaju prostor srednjojužnoslavenskih jezika hrvatskog, srpskog, crnogorskog i bošnjačkog.
Novi!!: Crnogorski jezik i Srednjojužnoslavenski dijasustav · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Crnogorski jezik i Srpski jezik · Vidi više »
Srpsko narodno vijeće
Srpsko narodno vijeće (srpski: Српско народно вијеће, engleski: Serb National Council), skraćeno SNV, izabrano je političko, savjetodavno i koordinacijsko tijelo sa sjedištem u Zagrebu koje djeluje kao samouprava Srba u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Crnogorski jezik i Srpsko narodno vijeće · Vidi više »
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Novi!!: Crnogorski jezik i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »
Standardni jezik
Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.
Novi!!: Crnogorski jezik i Standardni jezik · Vidi više »
Sud
Vrhovni sud u Zagrebu Rijeci iz 1906. godine Sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom.
Novi!!: Crnogorski jezik i Sud · Vidi više »
Sveti Petar Cetinjski
Petar I. Petrović Njegoš (na crnogor. ćiril. Петар I. Петровић), kanoniziran kao Sveti Petar Cetinjski (na crnogor. ćiril. Свети Петар Цетињски; Njeguši, 8. studenog 1748. - Cetinje, 31. listopada 1830.), crnogorski svjetovni poglavar od 1782. te poglavar Cetinjske Mitropolije od 1784. do 1830. Smatra se utemeljiteljem moderne Crne Gore.
Novi!!: Crnogorski jezik i Sveti Petar Cetinjski · Vidi više »
Svetozar Marović
Svetozar Marović Svetozar Marović (Kotor, 31. ožujka 1955.) bio je od 2003. do 2006. jedini predsjednik Državne Zajednice Srbija i Crna Gora.
Novi!!: Crnogorski jezik i Svetozar Marović · Vidi više »
Talijanizam
Talijanizam je posuđenica iz talijanskoga jezika.
Novi!!: Crnogorski jezik i Talijanizam · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Crnogorski jezik i Talijanski jezik · Vidi više »
Tipkovnica
Tipkovnica Tipkovnica je skup tipaka koje su organizirane u jednu cjelinu, a njihova svrha je omogućiti slanje signala nekom stroju ili uređaju.
Novi!!: Crnogorski jezik i Tipkovnica · Vidi više »
Tradicija
Njega stare tradicije na selu Tradicija je prije svega usmena predaja znanja, vještina, načina ponašanja i običaja unutar jedne kulture ili skupine ljudi.
Novi!!: Crnogorski jezik i Tradicija · Vidi više »
Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme
Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme znanstveni je časopis u izdanju Srpskog narodnog vijeća i Arhiva Srba u Hrvatskoj.
Novi!!: Crnogorski jezik i Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Crnogorski jezik i Turci · Vidi više »
Turcizam
Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku preuzete iz turskog jezika, koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem i novom vijeku.
Novi!!: Crnogorski jezik i Turcizam · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Crnogorski jezik i Turski jezik · Vidi više »
Tuzi
Tuzi su gradić i centar novoformirane općine Тuzi.
Novi!!: Crnogorski jezik i Tuzi · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Crnogorski jezik i Tuzla · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Crnogorski jezik i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Crnogorski jezik i Ukrajina · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Crnogorski jezik i UNESCO · Vidi više »
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Novi!!: Crnogorski jezik i Ustav · Vidi više »
Ustav Knjaževine Crne Gore
Članak 40. Ustava Knjaževine Crne Gore iz 1905.''' Ustav Knjaževine Crne Gore (hrv. Kneževine) je donesen 19. prosinca 1905. kao prvi ustav u povijesti Crne Gore a bio je važeći i nakon što je 28. kolovoza 1910. proglašena Kraljevina Crna Gora.
Novi!!: Crnogorski jezik i Ustav Knjaževine Crne Gore · Vidi više »
Vasojevići
Vasojevići, jedno od najvećih crnogorskih plemena iz skupine Sedam brda.
Novi!!: Crnogorski jezik i Vasojevići · Vidi više »
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Novi!!: Crnogorski jezik i Velika Srbija · Vidi više »
Veljko Bulajić
Veljko Bulajić (1969.) Veljko Bulajić (Vilusi kraj Nikšića, 22. ožujka 1928.) je crnogorsko-hrvatski filmski redatelj i dobitnik UNESCO-ove nagrade Kalinga za "vrhunsko ostvarenje na području umjetnosti i znanosti".
Novi!!: Crnogorski jezik i Veljko Bulajić · Vidi više »
Veljko Radović
Veljko Radović na crnogor. ćiril. Вељко Радовиһ (Gruda - Bjelopavlići, Danilovgrad 1940. – Podgorica 2012.) crnogorski dramaturg i pisac.
Novi!!: Crnogorski jezik i Veljko Radović · Vidi više »
Vijesti (Podgorica)
Vijesti su crnogorske nezavisne dnevne novine.
Novi!!: Crnogorski jezik i Vijesti (Podgorica) · Vidi više »
Vojislav P. Nikčević
Vojislav P. Nikčević na crnogor. ćiril. Војислав П. Никчевић (Stubica, Nikšić 18. siječnja 1935. – Beograd, 2. srpnja 2007.)Adnan Čirgić, Život u znaku montenegristike: in memoriam: Vojislav P. Nikčević (1935-2007) // Croatica et Slavica Iadertina, Vol. 4., No. 4., veljače 2009., Zadar: Sveučilište u Zadru, Odjel za kroatistiku i slavistiku,, je crnogorski jezikoslovac, njegošolog i povjesničar književnosti, utemeljitelj montenegristike. Nakon mature odlazi studirati u Zagreb, gdje diplomira i doktorira na Filozofskom fakultetu. Bio je suradnik Enciklopedije Leksikografskog zavoda, Enciklopedije Jugoslavije te brojnih znanstvenih časopisa. Bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. 1990-ih je obavio prvi znanstveni pokušaj kodificiranja crnogorskog jezika. Smatra se da je prof. Nikčević dao glavni znanstveni doprinos utemeljenju crnogorskoga jezika kao službenog u Crnoj Gori, kao i njegovom kodificiranju koje je obavljeno srpnja 2009. godine.
Novi!!: Crnogorski jezik i Vojislav P. Nikčević · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Crnogorski jezik i Vojvodina · Vidi više »
Vokativ
Vokativ (lat. vocare.
Novi!!: Crnogorski jezik i Vokativ · Vidi više »
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Novi!!: Crnogorski jezik i Vuk Karadžić · Vidi više »
Vuk Minić
Vuk Minić na crnogor. ćiril. Вуқ Минић (Prošćenje, Mojkovac, 1940. – Bijelo Polje, 2003.) crnogorski sveučilišni profesor ruske književnosti, književnik, esejist, prevoditelj i političar.
Novi!!: Crnogorski jezik i Vuk Minić · Vidi više »
Vukić Pulević
Vukić Pulević (Piperi, Podgorica, 30. prosinca 1938.), crnogorski botaničar, član CANU i DANU.
Novi!!: Crnogorski jezik i Vukić Pulević · Vidi više »
Z
Datoteka:Latin alphabet Zz.png Z je 29.
Novi!!: Crnogorski jezik i Z · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Crnogorski jezik i Zagreb · Vidi više »
Zetska država
'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Zeta je srednjovjekovna crnogorska država koju je osamostalila i njome upravljala dinastija Balšića.
Novi!!: Crnogorski jezik i Zetska država · Vidi više »
1. veljače
1.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1. veljače · Vidi više »
10. srpnja
10.
Novi!!: Crnogorski jezik i 10. srpnja · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 12. stoljeće · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 15. stoljeće · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: Crnogorski jezik i 17. listopada · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 18. stoljeće · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1813. · Vidi više »
1820.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1820. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1837. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1856. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 19. stoljeće · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1905. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1907. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1911. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1927. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1930. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1944. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1946. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1954. · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1960-ih · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1963. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1970. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1974. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1980. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1990-ih · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1992. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 1996. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Crnogorski jezik i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Crnogorski jezik i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Crnogorski jezik i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Crnogorski jezik i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Crnogorski jezik i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Crnogorski jezik i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Crnogorski jezik i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Crnogorski jezik i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Crnogorski jezik i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Crnogorski jezik i 2012. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Crnogorski jezik i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Crnogorski jezik i 2015. · Vidi više »
21. lipnja
21.
Novi!!: Crnogorski jezik i 21. lipnja · Vidi više »
23. kolovoza
23.
Novi!!: Crnogorski jezik i 23. kolovoza · Vidi više »
24. siječnja
24.
Novi!!: Crnogorski jezik i 24. siječnja · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorski jezik i 9. stoljeće · Vidi više »
