Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Crnogorski jezik i Hrvatski jezik

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Crnogorski jezik i Hrvatski jezik

Crnogorski jezik vs. Hrvatski jezik

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori. Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Sličnosti između Crnogorski jezik i Hrvatski jezik

Crnogorski jezik i Hrvatski jezik imaju 63 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Akuzativ, Baltoslavenski jezici, Barok, Biblija, Bošnjački jezik, Crna Gora, Dativ, Dijalekt, Dubrovački dijalekt, Engleski jezik, Europa, Fonem, Fonologija, Genitiv, Glagoli, Glas, Gramatika, Hrvati, Hrvatski jezik, Ijekavski govor, Imenice, Indoeuropski jezici, Istra, Jat, Jezikoslovlje, Jotacija, Južnoslavenski jezici, Kajkavsko narječje, Književnost, Latinica, ..., Lokativ, Mađarska, Materinski jezik, Morfologija (jezikoslovlje), Njemački jezik, Padež, Poljski jezik, Portugalski jezik, Prijedlozi, Renesansa, Ruski jezik, Slavenski jezici, Slavistika, Službeni jezik, Srpski jezik, Srpskohrvatski jezik, Standardni jezik, Talijanizam, Talijanski jezik, Turcizam, Turski jezik, Vojvodina, Vokativ, Vuk Karadžić, Zagreb, 15. stoljeće, 18. stoljeće, 19. stoljeće, 1954., 1963., 1974., 2008., 9. stoljeće. Proširite indeks (33 više) »

Akuzativ

Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.

Akuzativ i Crnogorski jezik · Akuzativ i Hrvatski jezik · Vidi više »

Baltoslavenski jezici

Baltoslavenski jezici jesu jezici baltoslavenske jezične zajednice koja je postojala od 1500.

Baltoslavenski jezici i Crnogorski jezik · Baltoslavenski jezici i Hrvatski jezik · Vidi više »

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Barok i Crnogorski jezik · Barok i Hrvatski jezik · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Biblija i Crnogorski jezik · Biblija i Hrvatski jezik · Vidi više »

Bošnjački jezik

Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.

Bošnjački jezik i Crnogorski jezik · Bošnjački jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Crna Gora i Crnogorski jezik · Crna Gora i Hrvatski jezik · Vidi više »

Dativ

Dativ (lat. dare, datum.

Crnogorski jezik i Dativ · Dativ i Hrvatski jezik · Vidi više »

Dijalekt

Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi.

Crnogorski jezik i Dijalekt · Dijalekt i Hrvatski jezik · Vidi više »

Dubrovački dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Dubrovački dijalekt je novoštokavski (i)jekavski poddijalekt koji je isključivo hrvatski.

Crnogorski jezik i Dubrovački dijalekt · Dubrovački dijalekt i Hrvatski jezik · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Crnogorski jezik i Engleski jezik · Engleski jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Crnogorski jezik i Europa · Europa i Hrvatski jezik · Vidi više »

Fonem

Fonem (grč. φώνημα: govor, glas) najmanja je sljedbena jedinica u jezičnome sustavu koja služi za sporazumijevanje tako da razlikuje značenje, iako je sama bez značenja.

Crnogorski jezik i Fonem · Fonem i Hrvatski jezik · Vidi više »

Fonologija

Fonologija (od grč. φωνή, phone.

Crnogorski jezik i Fonologija · Fonologija i Hrvatski jezik · Vidi više »

Genitiv

Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.

Crnogorski jezik i Genitiv · Genitiv i Hrvatski jezik · Vidi više »

Glagoli

Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.

Crnogorski jezik i Glagoli · Glagoli i Hrvatski jezik · Vidi više »

Glas

Glas (također i glasnik, fon) u jezikoslovlju predstavlja najmanji raspoznatljivi govorni odsječak, to jest najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu.

Crnogorski jezik i Glas · Glas i Hrvatski jezik · Vidi više »

Gramatika

Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.

Crnogorski jezik i Gramatika · Gramatika i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Crnogorski jezik i Hrvati · Hrvati i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Crnogorski jezik i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »

Ijekavski govor

Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.

Crnogorski jezik i Ijekavski govor · Hrvatski jezik i Ijekavski govor · Vidi više »

Imenice

Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.

Crnogorski jezik i Imenice · Hrvatski jezik i Imenice · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Crnogorski jezik i Indoeuropski jezici · Hrvatski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Crnogorski jezik i Istra · Hrvatski jezik i Istra · Vidi više »

Jat

Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.

Crnogorski jezik i Jat · Hrvatski jezik i Jat · Vidi više »

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Crnogorski jezik i Jezikoslovlje · Hrvatski jezik i Jezikoslovlje · Vidi više »

Jotacija

Jotacija (grč. Ιώτα, iota.

Crnogorski jezik i Jotacija · Hrvatski jezik i Jotacija · Vidi više »

Južnoslavenski jezici

Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).

Crnogorski jezik i Južnoslavenski jezici · Hrvatski jezik i Južnoslavenski jezici · Vidi više »

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.

Crnogorski jezik i Kajkavsko narječje · Hrvatski jezik i Kajkavsko narječje · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Crnogorski jezik i Književnost · Hrvatski jezik i Književnost · Vidi više »

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Crnogorski jezik i Latinica · Hrvatski jezik i Latinica · Vidi više »

Lokativ

Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.

Crnogorski jezik i Lokativ · Hrvatski jezik i Lokativ · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Crnogorski jezik i Mađarska · Hrvatski jezik i Mađarska · Vidi više »

Materinski jezik

Materinski, materinji ili majčinski jezik (lat. mater - majka) označava jezik koji čovjek nauči u ranom djetinjstvu bez formalne nastave.

Crnogorski jezik i Materinski jezik · Hrvatski jezik i Materinski jezik · Vidi više »

Morfologija (jezikoslovlje)

Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.

Crnogorski jezik i Morfologija (jezikoslovlje) · Hrvatski jezik i Morfologija (jezikoslovlje) · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Crnogorski jezik i Njemački jezik · Hrvatski jezik i Njemački jezik · Vidi više »

Padež

Padež je morfološka kategorija kojom se u mnogim jezicima izriču odnosi i svojstva imenskih riječi u rečenici: izvršitelj radnje ili nositelj zbivanja, pripadnost, objekt radnje, namjena, mjesto, sredstvo i sl.

Crnogorski jezik i Padež · Hrvatski jezik i Padež · Vidi više »

Poljski jezik

Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.

Crnogorski jezik i Poljski jezik · Hrvatski jezik i Poljski jezik · Vidi više »

Portugalski jezik

thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.

Crnogorski jezik i Portugalski jezik · Hrvatski jezik i Portugalski jezik · Vidi više »

Prijedlozi

Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje.

Crnogorski jezik i Prijedlozi · Hrvatski jezik i Prijedlozi · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Crnogorski jezik i Renesansa · Hrvatski jezik i Renesansa · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Crnogorski jezik i Ruski jezik · Hrvatski jezik i Ruski jezik · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.

Crnogorski jezik i Slavenski jezici · Hrvatski jezik i Slavenski jezici · Vidi više »

Slavistika

Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.

Crnogorski jezik i Slavistika · Hrvatski jezik i Slavistika · Vidi više »

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Crnogorski jezik i Službeni jezik · Hrvatski jezik i Službeni jezik · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Crnogorski jezik i Srpski jezik · Hrvatski jezik i Srpski jezik · Vidi više »

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.

Crnogorski jezik i Srpskohrvatski jezik · Hrvatski jezik i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »

Standardni jezik

Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.

Crnogorski jezik i Standardni jezik · Hrvatski jezik i Standardni jezik · Vidi više »

Talijanizam

Talijanizam je posuđenica iz talijanskoga jezika.

Crnogorski jezik i Talijanizam · Hrvatski jezik i Talijanizam · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Crnogorski jezik i Talijanski jezik · Hrvatski jezik i Talijanski jezik · Vidi više »

Turcizam

Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku preuzete iz turskog jezika, koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem i novom vijeku.

Crnogorski jezik i Turcizam · Hrvatski jezik i Turcizam · Vidi više »

Turski jezik

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Crnogorski jezik i Turski jezik · Hrvatski jezik i Turski jezik · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Crnogorski jezik i Vojvodina · Hrvatski jezik i Vojvodina · Vidi više »

Vokativ

Vokativ (lat. vocare.

Crnogorski jezik i Vokativ · Hrvatski jezik i Vokativ · Vidi više »

Vuk Karadžić

Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.

Crnogorski jezik i Vuk Karadžić · Hrvatski jezik i Vuk Karadžić · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Crnogorski jezik i Zagreb · Hrvatski jezik i Zagreb · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

15. stoljeće i Crnogorski jezik · 15. stoljeće i Hrvatski jezik · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

18. stoljeće i Crnogorski jezik · 18. stoljeće i Hrvatski jezik · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

19. stoljeće i Crnogorski jezik · 19. stoljeće i Hrvatski jezik · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

1954. i Crnogorski jezik · 1954. i Hrvatski jezik · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

1963. i Crnogorski jezik · 1963. i Hrvatski jezik · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

1974. i Crnogorski jezik · 1974. i Hrvatski jezik · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

2008. i Crnogorski jezik · 2008. i Hrvatski jezik · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

9. stoljeće i Crnogorski jezik · 9. stoljeće i Hrvatski jezik · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Crnogorski jezik i Hrvatski jezik

Crnogorski jezik ima 256 odnose, a Hrvatski jezik ima 496. Kao što im je zajedničko 63, Jaccard indeks 8.38% = 63 / (256 + 496).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Crnogorski jezik i Hrvatski jezik. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »