Crnogorski jezik i Milorad Nikčević

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Crnogorski jezik i Milorad Nikčević

Crnogorski jezik vs. Milorad Nikčević

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori. Milorad Nikčević (na crnogor. ćiril. Милорад Никчевић, Pješivci - Nikšić, Crna Gora 14. siječnja 1941.), crnogorski i hrvatski znanstvenik, povjesničar i teoretičar književnosti, umirovljeni sveučilišni profesor.

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Beograd i Crnogorski jezik · Beograd i Milorad Nikčević · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Crna Gora i Crnogorski jezik · Crna Gora i Milorad Nikčević · Vidi više »

Crnogorci

Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Crnogorci i Crnogorski jezik · Crnogorci i Milorad Nikčević · Vidi više »

Dukljansko Kraljevstvo

Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.

Crnogorski jezik i Dukljansko Kraljevstvo · Dukljansko Kraljevstvo i Milorad Nikčević · Vidi više »

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.

Crnogorski jezik i Filozofski fakultet u Zagrebu · Filozofski fakultet u Zagrebu i Milorad Nikčević · Vidi više »

Nikšić

Nikšić je grad u Crnoj Gori.

Crnogorski jezik i Nikšić · Milorad Nikčević i Nikšić · Vidi više »

Nikola I. Petrović Njegoš

Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.

Crnogorski jezik i Nikola I. Petrović Njegoš · Milorad Nikčević i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Novi Sad

Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.

Crnogorski jezik i Novi Sad · Milorad Nikčević i Novi Sad · Vidi više »

Peroj

Peroj je naselje u općini Vodnjan, ranije u sastavu općine Pula, Hrvatska.

Crnogorski jezik i Peroj · Milorad Nikčević i Peroj · Vidi više »

Podgorica

Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.

Crnogorski jezik i Podgorica · Milorad Nikčević i Podgorica · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

2003. i Crnogorski jezik · 2003. i Milorad Nikčević · Vidi više »