Brže od pregledniku!Sličnosti između Crnogorski jezik i Podgorica
Crnogorski jezik i Podgorica imaju 24 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albanski jezik, Bar (grad), Beograd, Bošnjački jezik, Cetinje, Crna Gora, Crnogorci, Europa, Hrvatski jezik, Matica crnogorska, Nikola I. Petrović Njegoš, Podgorica, Prvi svjetski rat, Srbi, Srpski jezik, Tuzi, Zagreb, 18. stoljeće, 1946., 1992., 2005., 2006., 2008., 2011..
Albanski jezik
Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.
Albanski jezik i Crnogorski jezik · Albanski jezik i Podgorica ·
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Bar (grad) i Crnogorski jezik · Bar (grad) i Podgorica ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Crnogorski jezik · Beograd i Podgorica ·
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Bošnjački jezik i Crnogorski jezik · Bošnjački jezik i Podgorica ·
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Cetinje i Crnogorski jezik · Cetinje i Podgorica ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Crnogorski jezik · Crna Gora i Podgorica ·
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Crnogorci i Crnogorski jezik · Crnogorci i Podgorica ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Crnogorski jezik i Europa · Europa i Podgorica ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Crnogorski jezik i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Podgorica ·
Matica crnogorska
Matica crnogorska je crnogorska kulturna institucija.
Crnogorski jezik i Matica crnogorska · Matica crnogorska i Podgorica ·
Nikola I. Petrović Njegoš
Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.
Crnogorski jezik i Nikola I. Petrović Njegoš · Nikola I. Petrović Njegoš i Podgorica ·
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Crnogorski jezik i Podgorica · Podgorica i Podgorica ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Crnogorski jezik i Prvi svjetski rat · Podgorica i Prvi svjetski rat ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Crnogorski jezik i Srbi · Podgorica i Srbi ·
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Crnogorski jezik i Srpski jezik · Podgorica i Srpski jezik ·
Tuzi
Tuzi su gradić i centar novoformirane općine Тuzi.
Crnogorski jezik i Tuzi · Podgorica i Tuzi ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Crnogorski jezik i Zagreb · Podgorica i Zagreb ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Crnogorski jezik · 18. stoljeće i Podgorica ·
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
1946. i Crnogorski jezik · 1946. i Podgorica ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Crnogorski jezik · 1992. i Podgorica ·
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
2005. i Crnogorski jezik · 2005. i Podgorica ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
2006. i Crnogorski jezik · 2006. i Podgorica ·
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
2008. i Crnogorski jezik · 2008. i Podgorica ·
2011.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Crnogorski jezik i Podgorica imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Crnogorski jezik i Podgorica
Usporedba između Crnogorski jezik i Podgorica
Crnogorski jezik ima 256 odnose, a Podgorica ima 109. Kao što im je zajedničko 24, Jaccard indeks 6.58% = 24 / (256 + 109).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Crnogorski jezik i Podgorica. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
