Brže od pregledniku!Sličnosti između Crnogorski jezik i Srpskohrvatski jezik
Crnogorski jezik i Srpskohrvatski jezik imaju 30 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Australija, Bošnjački jezik, Crna Gora, Dubravko Škiljan, Filologija, Fonetika, Fonologija, Francuska, Hrvatski jezik, Ijekavski govor, Ivo Pranjković, Jezikoslovlje, Josip Silić, Južnoslavenski jezici, Kajkavsko narječje, Latinica, Morfologija (jezikoslovlje), Njemački jezik, Novosadski dogovor, Romantizam, Ruski jezik, Sintaksa, Srednjojužnoslavenski dijasustav, Srpski jezik, Standardni jezik, Talijanski jezik, Ukrajina, Vuk Karadžić, 1954., 1974..
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Australija i Crnogorski jezik · Australija i Srpskohrvatski jezik ·
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Bošnjački jezik i Crnogorski jezik · Bošnjački jezik i Srpskohrvatski jezik ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Crnogorski jezik · Crna Gora i Srpskohrvatski jezik ·
Dubravko Škiljan
Dubravko Škiljan (Zagreb, 31. listopada 1949. — Zagreb, 21. srpnja 2007.), hrvatski jezikoslovac, semiotičar, filolog i prevoditelj.
Crnogorski jezik i Dubravko Škiljan · Dubravko Škiljan i Srpskohrvatski jezik ·
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Crnogorski jezik i Filologija · Filologija i Srpskohrvatski jezik ·
Fonetika
Fonetika (od grč. phōnētikós: 'glasovni') ili glasoslovlje jezikoslovna je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.
Crnogorski jezik i Fonetika · Fonetika i Srpskohrvatski jezik ·
Fonologija
Fonologija (od grč. φωνή, phone.
Crnogorski jezik i Fonologija · Fonologija i Srpskohrvatski jezik ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Crnogorski jezik i Francuska · Francuska i Srpskohrvatski jezik ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Crnogorski jezik i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Srpskohrvatski jezik ·
Ijekavski govor
Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.
Crnogorski jezik i Ijekavski govor · Ijekavski govor i Srpskohrvatski jezik ·
Ivo Pranjković
Ivo Pranjković (Kotor Varoš, BiH, 17. kolovoza 1947.), hrvatski jezikoslovac.
Crnogorski jezik i Ivo Pranjković · Ivo Pranjković i Srpskohrvatski jezik ·
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Crnogorski jezik i Jezikoslovlje · Jezikoslovlje i Srpskohrvatski jezik ·
Josip Silić
Josip Silić (Milaši pokraj Jelenja, 4. siječnja 1934. – Zagreb, 28. veljače 2019.), hrvatski jezikoslovac, kroatist i teoretičar jezika.
Crnogorski jezik i Josip Silić · Josip Silić i Srpskohrvatski jezik ·
Južnoslavenski jezici
Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).
Crnogorski jezik i Južnoslavenski jezici · Južnoslavenski jezici i Srpskohrvatski jezik ·
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Crnogorski jezik i Kajkavsko narječje · Kajkavsko narječje i Srpskohrvatski jezik ·
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Crnogorski jezik i Latinica · Latinica i Srpskohrvatski jezik ·
Morfologija (jezikoslovlje)
Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.
Crnogorski jezik i Morfologija (jezikoslovlje) · Morfologija (jezikoslovlje) i Srpskohrvatski jezik ·
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Crnogorski jezik i Njemački jezik · Njemački jezik i Srpskohrvatski jezik ·
Novosadski dogovor
Objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u novinama "Londonac" Novosadski dogovor sklopljen je 10. prosinca 1954. između uglavnom hrvatskih i srpskih te dijelom bosanskohercegovačkih i crnogorskih jezikoslovaca.
Crnogorski jezik i Novosadski dogovor · Novosadski dogovor i Srpskohrvatski jezik ·
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Crnogorski jezik i Romantizam · Romantizam i Srpskohrvatski jezik ·
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Crnogorski jezik i Ruski jezik · Ruski jezik i Srpskohrvatski jezik ·
Sintaksa
Nazivom sintaksa (od starogrčkog συν- syn-, „zajedno”, i τάξις táxis, „uređivanje”; od grč. sýntaksis: slaganje u red, uređivanje ≃ sin- + táksis: red) u jezikoslovlju se označuje dio gramatike u kojem se proučavaju pravila koja upravljaju ustrojem rečenica te određuju njihovu relativnu gramatikalnost.
Crnogorski jezik i Sintaksa · Sintaksa i Srpskohrvatski jezik ·
Srednjojužnoslavenski dijasustav
Srednjojužnoslavenski dijasustav (dijasistem) je naziv za skupinu genetsko-lingvistički srodnih (međusobno razumljivih) narječja i dijalekata koji obuhvaćaju prostor srednjojužnoslavenskih jezika hrvatskog, srpskog, crnogorskog i bošnjačkog.
Crnogorski jezik i Srednjojužnoslavenski dijasustav · Srednjojužnoslavenski dijasustav i Srpskohrvatski jezik ·
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Crnogorski jezik i Srpski jezik · Srpski jezik i Srpskohrvatski jezik ·
Standardni jezik
Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.
Crnogorski jezik i Standardni jezik · Srpskohrvatski jezik i Standardni jezik ·
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Crnogorski jezik i Talijanski jezik · Srpskohrvatski jezik i Talijanski jezik ·
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Crnogorski jezik i Ukrajina · Srpskohrvatski jezik i Ukrajina ·
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Crnogorski jezik i Vuk Karadžić · Srpskohrvatski jezik i Vuk Karadžić ·
1954.
Bez opisa.
1954. i Crnogorski jezik · 1954. i Srpskohrvatski jezik ·
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Crnogorski jezik i Srpskohrvatski jezik imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Crnogorski jezik i Srpskohrvatski jezik
Usporedba između Crnogorski jezik i Srpskohrvatski jezik
Crnogorski jezik ima 256 odnose, a Srpskohrvatski jezik ima 132. Kao što im je zajedničko 30, Jaccard indeks 7.73% = 30 / (256 + 132).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Crnogorski jezik i Srpskohrvatski jezik. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
