Sadržaj
136 odnosi: Albanci, Albanija, Andrija Dandolo, Šar-planina, Časlav Klonimirović, Ćiril i Metod, Bar (grad), Barska nadbiskupija, Benedikta Zelić Bućan, Benediktinci, Bijela Hrvatska, Bitka kod Bara, Bizant, Bodin, Borac, Bosna, Budva, Carigrad, Cetina, Crkva sv. Mihajla kod Stona, Crkva u Paniku, Crnogorski jezik, Crvena Hrvatska, Crvena Hrvatska (časopis), Dalmacija, Dalmacija (rimska provincija), Dominik Mandić, Drač, Drina, Dubrovačka biskupija, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Dukljani, Dukljansko Kraljevstvo, Dunav, Duvanjsko polje, Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga), Evlija Čelebi, Ferdo Šišić, Gatačko polje, Heraklije, Herceg Novi, Hrvatska, Hrvatska ćirilica, Hrvatska historiografija, Hrvatski jezik, Hrvatski pleter, Hrvatsko Kraljevstvo, Humačka ploča, Humska zemlja, ... Proširite indeks (86 više) »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Albanci
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Albanija
Andrija Dandolo
Andrea Dandolo (1306. – 1354.) Andrija Dandolo (Andrea Dandolo; Venecija, 1306. – Venecija, 7. rujna 1354.), mletački dužd i ljetopisac.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Andrija Dandolo
Šar-planina
'''Šar-planina''' sa zapada Šar-planina (Šara) je planina u južnom dijelu Kosova i sjeverozapadnom dijelu Sjeverne Makedonije.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Šar-planina
Časlav Klonimirović
location.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Časlav Klonimirović
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Ćiril i Metod
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Bar (grad)
Barska nadbiskupija
Barska nadbiskupija je nadbiskupija u Crnoj Gori.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Barska nadbiskupija
Benedikta Zelić Bućan
Benedikta Zelić Bućan (Mravince, 21. ožujka 1918. – Split, 10. listopada 2013.),Botica, Ivan.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Benedikta Zelić Bućan
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Benediktinci
Bijela Hrvatska
Bijela Hrvatska (Velika Hrvatska, Stara Hrvatska, lat. Chrobatia) je drevna domovina Hrvata.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Bijela Hrvatska
Bitka kod Bara
* Bitka kod Bara 6. – 7. listopada 1042.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Bitka kod Bara
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Bizant
Bodin
Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Bodin
Borac
* vojnik Niz nogometnih klubova koje je nosilo ovaj naziv: Hrvatska.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Borac
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Bosna
Budva
Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Budva
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Carigrad
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Cetina
Crkva sv. Mihajla kod Stona
Crkva sv.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Crkva sv. Mihajla kod Stona
Crkva u Paniku
Crkva neznana titulara je starohrvatska crkva u selu Panik na desnoj obali Bilećkog jezera.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Crkva u Paniku
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Crnogorski jezik
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (časopis)
Crvena Hrvatska je bio tjednik iz Dubrovnika.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Crvena Hrvatska (časopis)
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Dalmacija
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Dalmacija (rimska provincija)
Dominik Mandić
Dominik Mandić (Lise, Široki Brijeg, 2. prosinca 1889. – Chicago, SAD, 23. kolovoza 1973.), hrvatski povjesničar, crkveni povjesničar i političar, franjevac.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Dominik Mandić
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Drač
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Drina
Dubrovačka biskupija
Dubrovačka biskupija je biskupija u Hrvatskoj.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Dubrovačka biskupija
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Dubrovačka Republika
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Dubrovnik
Dukljani
Dukljani (na crnogor. ćiril. Дукљани), također i Dioklićani - Диоклићани, u grčkim povijesnim izvorima Διοχλείς ili Διοκλητιανοί, lat. Dioclenses su slavensko i/ili slavenizirano stanovništvo Duklje, prve crnogorske države, predci suvremenih Crnogoraca i drugih naroda koji žive na području Crne Gore.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Dukljani
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Dukljansko Kraljevstvo
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Dunav
Duvanjsko polje
Duvanjsko polje Duvanjsko polje je krško polje u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Duvanjsko polje
Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)
Etnička povijest Bosne i Hercegovine je djelo Dominika Mandića, pravo vrelo brižno složenih citata i osvrta kojima je autor pokušao "dokazati" etnički hrvatski korijen Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)
Evlija Čelebi
Evlija Čelebi (tur.: Evliya Çelebi; Istanbul, 25. ožujka, 1611. – Istanbul, oko 1682.), bio je osmanski putopisac i diplomat.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Evlija Čelebi
Ferdo Šišić
Ferdinand Maksimilijan pl.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Ferdo Šišić
Gatačko polje
Gatačko polje Gatačko polje je prostrano krško polje u sjevernoj Hercegovini.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Gatačko polje
Heraklije
Heraklije Heraklije I. (grč. Ἡραϰλεῖος, Hērakleῖos) (Kapadocija, 575. – Carigrad, 11. veljače 641.), bizantski car (610. – 641.), osnivač dinastije koja je vladala Bizantom od 610.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Heraklije
Herceg Novi
Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Herceg Novi
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Hrvatska
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Hrvatska ćirilica
Hrvatska historiografija
Klasifikacija je jednostavna, povjesničari čija su djela pisana na latinskom jeziku (ili nekom drugom svjetskom koji se već rabio u srednjem vijeku, renesansi ili prosvjetiteljstvu) spadaju u rano razdoblje hrvatske historiografije, oni čija djela su na hrvatskom jeziku spadaju u moderno doba.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Hrvatska historiografija
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Hrvatski jezik
Hrvatski pleter
Vrlike. Hrvatski pleteri, skica Pleterna ornamentika je reljefna dekoracija čiji osnovni element, jednotračni ili višetračni prutić, tvori najrazličitije kombinacije ornamenata u koje su potkad upleteni stilizirani biljni motivi te životinjske i ljudske likove.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Hrvatski pleter
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Hrvatsko Kraljevstvo
Humačka ploča
Humačka ploča Humačka ploča (XI. ili XII. stoljeće) spada među najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a pisana je na staroslavenskom jeziku, bosančicom, s uporabom pet slova na glagoljici.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Humačka ploča
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Humska zemlja
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Ilirik
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Istra
Ivan Lučić
Ivan Lučić (Lucić, Lucius, Lucio Trogir, rujna 1604. - Rim, 11. siječnja 1679.), hrvatski povjesničar, otac hrvatske povijesne znanosti, pravnik, kartograf.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Ivan Lučić
Ivan Mužić
Ivan Mužić (Solin, 14. rujna 1934. – Split, 22. ožujka 2021.), bio je hrvatski pravnik, povjesničar, publicist i aktivan katolički laik.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Ivan Mužić
Ivan Skilica
Ivan Skilica (Ivan Skilices) (grč. Ιωάννης Σκυλίτζης, lat. Ioannes Scylitzes) (Mala Azija, nakon 1045. – ?, prije 1125.), bizantski kroničar, pravnik i službenik na carskom dvoru u Konstantinopolu.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Ivan Skilica
Ivan Zonara
Ivan Zonara (Ἰωάννης Ζωναρᾶς, fl. 12. stoljeće) je bio bizantski kroničar i teolog koji je živio u Carigradu.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Ivan Zonara
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Jadransko more
Jakov Lukarević (povjesničar)
Jakov Lukarević (Giacomo Di Pietro Luccari, Dubrovnik 1551. 22. svibnja 1615.), hrvatski povjesničar.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Jakov Lukarević (povjesničar)
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Jezik
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Pogledaj Crvena Hrvatska i Južni Slaveni
Kekaumen
Kekaumen ili Kekaumenos (grč. orig. Κεκαυμένος) (južna Makedonija (?), oko 1020. - ?, iza 1080.) bio je bizantski kroničar iz Tesalije.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Kekaumen
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Konavle
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Konstantin VII. Porfirogenet
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Kotor
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Kralj
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Latinski jezik
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Ljetopis popa Dukljanina
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Marko Marulić
Mavro Orbini
Mavro Orbini (Dubrovnik, oko sredine 16.stoljeća - Dubrovnik, 1614.), hrvatski pisac, ideolog i povjesničar.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Mavro Orbini
Metropolija
Zemljovid crkvenih pokrajina, metropolija i biskupija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj Metropolija (grč. mētrópolis.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Metropolija
Mihailo
Mihailo (crn. Михаило), prvotni kralj u crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Mihailo
Mihajlo Višević
Mihajlo Višević je bio neovisni vladar Zahumlja, u današnjoj zapadnoj Hercegovini i južnoj Dalmaciji, koji je živio u prvoj polovici 10.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Mihajlo Višević
Milan Šufflay
Milan Šufflay (Lepoglava, 8. studenoga 1879. – Zagreb, 19. veljače 1931.), bio je hrvatski povjesničar, pravaški političar, prevoditelj i književnik.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Milan Šufflay
Miloš Milojević
Miloš Milojević Miloš Milojević (Crna Bara 16. listopada 1840. – 24. lipnja 1897. u Beogradu) bio je velikosrpski povjesničar, političar i književnik.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Miloš Milojević
Miroslavljevo evanđelje
Miroslavljevo evanđelje iluminirani je rukopis napisan za humskoga kneza Miroslava, potkraj 12.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Miroslavljevo evanđelje
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Mletačka Republika
Neprijateljstvo
Neprijateljstvo je izraz koji označava negativan odnos između dva ili više pojedinaca ili skupina.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Neprijateljstvo
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Pogledaj Crvena Hrvatska i Neretvanska kneževina
Neven Budak
Neven Budak (Zagreb, 3. svibnja 1957.), hrvatski je povjesničar i sveučilišni profesor.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Neven Budak
Nikšić
Nikšić je grad u Crnoj Gori.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Nikšić
Nikefor Brijenije
*Nikefor Brijenije Stariji.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Nikefor Brijenije
Nikefor Brijenije Mlađi
Nikefor Brijenije (grč. Νικηφόρος Βρυέννιος, latinicom: Nikēphoros Bryennios) (Orestijada, Drinopolje, 1062. – 1137.), bio je bizantski vojskovođa, državnik, kroničar i povjesničar.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Nikefor Brijenije Mlađi
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Pogledaj Crvena Hrvatska i O upravljanju Carstvom
Ognjište (časopis)
Ognjište je bilo ime za nekoliko hrvatskih tiskovina.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Ognjište (časopis)
Pleonazam
Pleonazam (grč., imati napretek, obilovati) nizanje je istoznačnih riječi u govoru.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Pleonazam
Podrijetlo Hrvata
Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj je formirano više teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Podrijetlo Hrvata
Popovo polje
Popovo polje. Popovo polje je krško polje na jugu Bosne i Hercegovine, u jadranskoj ili niskoj Hercegovini.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Popovo polje
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Pogledaj Crvena Hrvatska i Primorska Hrvatska (kneževina)
Prva stoljeća Hrvatske
Prva stoljeća Hrvatske su djelo Nevena Budaka, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji pripada mlađemu naraštaju hrvatskih povjesnika.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Prva stoljeća Hrvatske
Raša (rijeka)
Raša (tal. Arsa, lat. Arsa flumen) je rijeka u istočnom dijelu Istre, duljine 23 km.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Raša (rijeka)
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Raška
Raška (država)
Raška je bila srednjovjekovna država Srba i sinonim je za ranu Srbiju.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Raška (država)
Risan
Risan je primorsko mjesto u Boki kotorskoj, Crna Gora.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Risan
Sandalj Hranić Kosača
Područje vojvode Sandalja Hranića u ranom 15. stoljeću Sandalj Hranić Kosača (?, 1370. – 15. ožujka 1435.), bosanski vojvoda iz plemićke obitelji Kosače.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Sandalj Hranić Kosača
Sandžak
Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Sandžak
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Sava
Sava Petrović Njegoš
Sava II.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Sava Petrović Njegoš
Savić Marković Štedimlija
Savić Marković Štedimlija (crnog. ćiril. Савић Марковић Штедимлија, Stijena, Piperi, Podgorica, 12. siječnja 1906. – Zagreb, 25. siječnja 1971.), bio je crnogorski publicist, književnik i znanstvenik.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Savić Marković Štedimlija
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Sjeverna Makedonija
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Skadar
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Slaveni
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Solun
Splitski crkveni sabori
Celestina Medovića Splitski crkveni sabori, skupni naziv za više crkvenih sabora koji su se održali u Splitu u ranom srednjem vijeku, a čiji su zaključci imali značaj za prostor čitave ondašnje hrvatske države.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Splitski crkveni sabori
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Splitsko-makarska nadbiskupija
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Srbi
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Srbija
Srednjovjekovna bosanska država
Srednjovjekovna bosanska država može se odnositi na.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Srednjovjekovna bosanska država
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Srednjovjekovna hrvatska država
Srpska akademija znanosti i umjetnosti
Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Srpska akademija znanosti i umjetnosti
Starohrvatska umjetnost
Crkva Sv. Križa u Ninu iz 9. stoljeća. Najmanja katedrala na svijetu. Starohrvatska umjetnost je predromanička umjetnička produkcija Hrvata od njihovog dolaska na Balkan do kraja 10.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Starohrvatska umjetnost
Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju
Crkva sv. Mihajla Kako je starohrvatske crkve veoma teško pobliže datirati pa je zbog toga nemoguće pratiti razvoj pojedinih oblika i tipova, bilo geografski bilo kronološki, to ih povjesničari umjetnosti pri opisivanju obično razvrstavaju prema pripadnosti određenom tipu s obzirom na tloris i konstrukciju.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju
Stefan Milutin
Stefan Uroš II.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Stefan Milutin
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Stefan Nemanja
Stjepan Vukčić Kosača
Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, oko 1404. – Herceg Novi, 22. svibnja 1466.) bio je veliki vojvoda srednjovjekovne bosanske države.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Stjepan Vukčić Kosača
Ston
Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Ston
Sveti Mihael
Sveti Mihael (Mihovil, Mihajlo), prema biblijskoj tradiciji, arkanđeo koji se u Bibliji spominje pet puta.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Sveti Mihael
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Talijanski jezik
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Travunija
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Trebinje
Trpimir I.
Fragment grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj Solina Trpimir (lat. Tirpimiro, Tibimir, Trapimir) je bio knez Primorske Hrvatske od oko 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Trpimir I.
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Ukrajina
Ulcinj
Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Ulcinj
Uskoci
Tvrđava Nehaj Isklesana glava Uskoka Kliški uskoci Save Pojam uskoci dolazi od hrvatske riječi uskočiti, a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Uskoci
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Pogledaj Crvena Hrvatska i Venecija
Vjekoslav Klaić
Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Vjekoslav Klaić
Vlastimirovići
Vlastimirovići (srp. ćiril. Властимировићи) bili su prva poznata dinastija srednjovjekovne srpske države.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Vlastimirovići
Vlora
Vlora (Valona; alb. Vlora, Vlorë; tal. Valona), grad na jugu Albanije i druga luka po veličini u Albaniji.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Vlora
Vojislav
Vojislav, na crnogor. ćiril. Војислав, također se spominje i kao Stefan Vojislav i Dobroslav i Vojislav Dukljanin, grč. Βοϊσθλάβος ὁ Διοκλητιανός, dukljanski knez, sredinom 11.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Vojislav
Vrhbosna
srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Vrhbosna
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Zagora
Zeta
* Zeta (slovo), slovo grčkog alfabeta.
Pogledaj Crvena Hrvatska i Zeta
ZIRAL
ZIRAL (Zajednica izdanja "Ranjeni labud") je bila hrvatska emigrantska izdavačka kuća.
Pogledaj Crvena Hrvatska i ZIRAL
22. listopada
22.
Pogledaj Crvena Hrvatska i 22. listopada
6. listopada
6.
Pogledaj Crvena Hrvatska i 6. listopada
7. listopada
7.
Pogledaj Crvena Hrvatska i 7. listopada