Brže od pregledniku!
152 odnosi: Abrazija, Agrumi, Akvakultura, Albanija, Alepski bor, Antika, August, Austro-Ugarska, Autocesta A1, Šibenik, Šolta, Žirje, Čiovo, Baćinska jezera, Benkovac, Bibinje, Biblija, Bijeli grab, Biograd na Moru, Bosna i Hercegovina, Brač, Brusnik, Bukovica, Bukva, Cetina, Crna Gora, Crni grab, Crvenica, Crveno jezero, Dalmatinski pršut, Delmati, Delta Neretve, Dinara, Dolomit, Domaći magarac, Državna cesta D8, Drniš, Dubrovnik, Dugi otok, Elafitski otoci, Fliš, Garig, Hrast crnika, Hrast medunac, Hrvati, Hrvatska, Hvar, Hvar (grad), Iliri, Imotski, ..., Imotsko polje, Izvorno hrvatsko, Jabuka, Jadransko more, Jug, Kaštela, Kamešnica, Kamenjar, Klima, Knin, Komiža, Konavle, Korčula, Korčula (grad), Kornat, Kosovo polje, Kozarstvo, Krk, Krka, Kuti (jezero), Lastovo, Latinski jezik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Lubenica, Makarska, Makija, Mandarina, Maraschino, Maraska, Maslina, Metković, Mljet, Modro jezero, Morska sol, Murter, Neretva, Nin, Oštra, Obrovac, Omiš, Opća i nacionalna enciklopedija, Opuzen, Ovčarstvo, Paški sir, Pašman, Pag, Pag (grad), Pčelarstvo, Pelješac, Pelješki most, Perućko jezero, Petrovo polje, Plaža, Plava zastava, Ploče, Podstrana, Poluotok, Povrtlarstvo, Promina, Prukljansko jezero, Prvi svjetski rat, Ravni kotari, Ribarstvo, Riječna delta, Rimljani, Rogoznica, Sinj, Skradin, Smokva, Socijalistička Republika Hrvatska, Solin, Split, Stari Grad, Starigrad, Ston, Supetar, Sveti Jeronim, Talijanski jezik, Tribanj Kruščica, Trilj, Trogir, Turizam u Hrvatskoj, Ušće, Ugljan, Vapnenac, Velebit, Vinova loza, Vir, Vir (Zadarska županija), Vis, Vis (grad), Vodice, Vransko jezero (Dalmacija), Vrgorac, Vrlika, Zadar, Zagora, Zrmanja, 19. stoljeće, 20. stoljeće, 2005., 2011.. Proširite indeks (102 više) »
Abrazija
Abrazija (lat. abrasio.
Novi!!: Dalmacija i Abrazija · Vidi više »
Agrumi
Agrumi (lat. Citrus; stariji hrvatski naziv za ovaj rod je grozničarka) jesu rod unutar porodice Rutaceae, koji potječe iz tropske i suptropske jugoistočne Azije.
Novi!!: Dalmacija i Agrumi · Vidi više »
Akvakultura
Norveškoj. Akvakultura je uzgoj vodenih organizama, uključujući ribu, mekušce, rakove te morske alge.
Novi!!: Dalmacija i Akvakultura · Vidi više »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Dalmacija i Albanija · Vidi više »
Alepski bor
Alepski bor (lat. Pinus halepensis) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.
Novi!!: Dalmacija i Alepski bor · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Dalmacija i Antika · Vidi više »
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Novi!!: Dalmacija i August · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Dalmacija i Austro-Ugarska · Vidi više »
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.
Novi!!: Dalmacija i Autocesta A1 · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Dalmacija i Šibenik · Vidi više »
Šolta
Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko od Splita, zapadno od Brača, površine 58,98 km², koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija i Šolta · Vidi više »
Žirje
Otok Žirje je jedini trajno naseljeni pučinski otok među šibenskim otocima.
Novi!!: Dalmacija i Žirje · Vidi više »
Čiovo
Čiovo je otok u srednjoj Dalmaciji, s površinom od 28,8 km² i 6.071 stanovnikom (1991.). Pruža se u smjeru istok – zapad i zatvara Kaštelanski zaljev.
Novi!!: Dalmacija i Čiovo · Vidi više »
Baćinska jezera
Baćinska jezera su skup krških kriptodepresijskih jezera u mjestu Baćina pored Ploča.
Novi!!: Dalmacija i Baćinska jezera · Vidi više »
Benkovac
Benkovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija i Benkovac · Vidi više »
Bibinje
Bibinje je općina u Zadarskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Dalmacija i Bibinje · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Dalmacija i Biblija · Vidi više »
Bijeli grab
Bijeli grab (bjelograb, bjelograbić, primorski grab lat. Carpinus orientalis) je vrsta brezovke iz roda grabova.
Novi!!: Dalmacija i Bijeli grab · Vidi više »
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Novi!!: Dalmacija i Biograd na Moru · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Dalmacija i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Dalmacija i Brač · Vidi više »
Brusnik
Brusnik je nenaseljen hrvatski jadranski otok 23 kilometara zapadno od Visa.
Novi!!: Dalmacija i Brusnik · Vidi više »
Bukovica
Keglević u blizini naselja Mokro Polje na sjeveroistoku Bukovice) Bukovica je krševit kraj u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, u trokutu između Benkovca, Obrovca i Knina.
Novi!!: Dalmacija i Bukovica · Vidi više »
Bukva
Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.
Novi!!: Dalmacija i Bukva · Vidi više »
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Novi!!: Dalmacija i Cetina · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Dalmacija i Crna Gora · Vidi više »
Crni grab
Crni grab (lat. Ostrya), biljni rod iz porodice brezovki.
Novi!!: Dalmacija i Crni grab · Vidi više »
Crvenica
Istri Crvenica (tal. terra rossa) je vrsta tla karakteristična za suptropske i sredozemne krške regije odnosno područja sastavljena od vapnenca koja dobivaju znatnu količinu padalina.
Novi!!: Dalmacija i Crvenica · Vidi više »
Crveno jezero
Crveno jezero je krška jama ispunjena vodom u blizini Imotskog.
Novi!!: Dalmacija i Crveno jezero · Vidi više »
Dalmatinski pršut
Pršut je gastronomski specijalitet nastao sušenjem na dimu i buri mesa stražnjih (ponekad i prednjih) nogu svinje.
Novi!!: Dalmacija i Dalmatinski pršut · Vidi više »
Delmati
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija). Delmati ili Dalmati bili su narod koji je u antičko doba nastavao područje srednje Dalmacije, na području između rijeka Krke i Cetine.
Novi!!: Dalmacija i Delmati · Vidi više »
Delta Neretve
Vincenza Coronellija iz 1694. Plantaže mandarina u Neretvanskoj dolini Ušće Neretve u Jadransko more Kuće u delti Neretve Delta Neretve je dolina na jugu hrvatske obale Jadranskog mora koju na svome ušću formira rijeka Neretva.
Novi!!: Dalmacija i Delta Neretve · Vidi više »
Dinara
Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Dalmacija i Dinara · Vidi više »
Dolomit
Kristali dolomita Dolomit je naziv i za mineral i za sedimentnu stijenu, a oboje su izgrađeni od kalcij-magnezijeva karbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju.
Novi!!: Dalmacija i Dolomit · Vidi više »
Domaći magarac
Domaći magarci (lat. Equus (Asinus) asinus), domaće su životinje rasprostranjene cijelim svijetom.
Novi!!: Dalmacija i Domaći magarac · Vidi više »
Državna cesta D8
D8 (Jadranska magistrala) je jedna od glavnih hrvatskih državnih cesta koja povezuje sjeverni i južni Jadran.
Novi!!: Dalmacija i Državna cesta D8 · Vidi više »
Drniš
Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija i Drniš · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Dalmacija i Dubrovnik · Vidi više »
Dugi otok
Dugi otok je otok u Jadranskom moru, na hrvatskoj obali Jadrana.
Novi!!: Dalmacija i Dugi otok · Vidi više »
Elafitski otoci
Elafiti su skupina otoka smještenih zapadno od Dubrovnika.
Novi!!: Dalmacija i Elafitski otoci · Vidi više »
Fliš
Vardarske zone, Srbija Fliš je serija sedimentnih stijena u kojima se najčešće smjenjuju lapori, pješčenjaci, glineni škriljci i vapnenci.
Novi!!: Dalmacija i Fliš · Vidi više »
Garig
Garig Garig je degradacijski stadij mediteranskih šuma.
Novi!!: Dalmacija i Garig · Vidi više »
Hrast crnika
Hrast crnika, česvina ili česmina (lat. Quercus ilex) je zimzeleno drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Dalmacija i Hrast crnika · Vidi više »
Hrast medunac
Hrast medunac (Quercus pubescens) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Dalmacija i Hrast medunac · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dalmacija i Hrvatska · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Dalmacija i Hvar · Vidi više »
Hvar (grad)
Hvar Palača u Hvaru Barokna katedrala sv. Stjepana Hvar je grad na istoimenom otoku u Hrvatskoj i važno turističko odredište.
Novi!!: Dalmacija i Hvar (grad) · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Dalmacija i Iliri · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Dalmacija i Imotski · Vidi više »
Imotsko polje
mini Imotsko polje je krško polje u Dalmaciji i Hercegovini.
Novi!!: Dalmacija i Imotsko polje · Vidi više »
Izvorno hrvatsko
Logotip Izvorno hrvatsko je znak koji dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora proizvodima i uslugama na području Hrvatske koji svojim postojanjem imaju izrazitu vrijednost koja odiše izvornom hrvatskom tradicijom, a ti isti proizvodi i usluge su plod isključivo inovacija, istraživanja i razvoja hrvatskih poduzeća i ljudi.
Novi!!: Dalmacija i Izvorno hrvatsko · Vidi više »
Jabuka
Jabuka (lat. Malus), biljni rod iz porodice ružovki s oko 40 priznatih vrsta.
Novi!!: Dalmacija i Jabuka · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Dalmacija i Jadransko more · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Dalmacija i Jug · Vidi više »
Kaštela
Kaštela su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripadaju Splitsko-dalmatinskoj županiji te su dio aglomeracije grada Splita.
Novi!!: Dalmacija i Kaštela · Vidi više »
Kamešnica
Kamešnica je planina koja se nalazi na granici Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, između Sinja u Zagori i Livna u Završju.
Novi!!: Dalmacija i Kamešnica · Vidi više »
Kamenjar
Kamenjar (lat. Monticola saxatilis) je vrsta ptice koja pripada rodu stjenjarki (Monticola), porodica muharice.
Novi!!: Dalmacija i Kamenjar · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Dalmacija i Klima · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija i Knin · Vidi više »
Komiža
Komiža (tal. Comisa) je grad na otoku Visu u Hrvatskoj.
Novi!!: Dalmacija i Komiža · Vidi više »
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Dalmacija i Konavle · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Dalmacija i Korčula · Vidi više »
Korčula (grad)
Korčula (grč. Κορκυρα Μελαινα/Korkyra Melaina, lat. Corcyra Nigra, tal. Curzola) je grad na istoimenom otoku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Dalmacija i Korčula (grad) · Vidi više »
Kornat
Kornat je najveći otok u otočju Kornati u Jadranskom moru.
Novi!!: Dalmacija i Kornat · Vidi više »
Kosovo polje
Kosovo polje je krško polje u Kninskoj krajini.
Novi!!: Dalmacija i Kosovo polje · Vidi više »
Kozarstvo
Dojenje koza na farmi u Izraelu Kozarstvo je grana stočarstva koja se bavi uzgojem koza i njihovim iskorištavanjem radi dobivanja mlijeka i mesa.
Novi!!: Dalmacija i Kozarstvo · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Dalmacija i Krk · Vidi više »
Krka
Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Novi!!: Dalmacija i Krka · Vidi više »
Kuti (jezero)
Kuti (još i Đuvelek) su aluvijalno jezero i kriptodepresija kod mjesta Badžula.
Novi!!: Dalmacija i Kuti (jezero) · Vidi više »
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Dalmacija i Lastovo · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Dalmacija i Latinski jezik · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Dalmacija i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Lubenica
Lubenica (citrulus, latinski: Citrullus), biljni rod jednogodišnjeg raslinja, penjačica i trajnica iz porodice tikvoki s pet priznatih vrsta.
Novi!!: Dalmacija i Lubenica · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija i Makarska · Vidi više »
Makija
Geografska rasprostranjenost makije. Makija (fr. maqui, šp. maquia, tal. macchia) je najvažniji ekosustav Mediterana koji se sastoji od grmlja i termofilnih biljaka visokih do najviše 4 metra.
Novi!!: Dalmacija i Makija · Vidi više »
Mandarina
mini Mandarina ili mandarinka (lat. Citrus reticulata) je biljka iz porodice Rutaceae, a pripada rodu Citrusa.
Novi!!: Dalmacija i Mandarina · Vidi više »
Maraschino
Maraskin maraschino Luxardov maraschino Maraschino, Maraskino (talijanski maraschino) ime je za liker koji se proizvodi iz višnje maraske (Prumus hemaetceraus) koja je rasprostranjena uz hrvatsku obalu.
Novi!!: Dalmacija i Maraschino · Vidi više »
Maraska
Maraska ili maraška (Prunus cerasus var. marasca) je stara hrvatska autohtona sorta ili podvrsta višnje najviše rasprostranjena u Dalmaciji.
Novi!!: Dalmacija i Maraska · Vidi više »
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Novi!!: Dalmacija i Maslina · Vidi više »
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Novi!!: Dalmacija i Metković · Vidi više »
Mljet
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.
Novi!!: Dalmacija i Mljet · Vidi više »
Modro jezero
Modro jezero je krško jezero pored Imotskog.
Novi!!: Dalmacija i Modro jezero · Vidi više »
Morska sol
Morska sol u Dakaru (Senegal) grubi kristali morske soli Morska sol je jestiva sol koja se dobiva postupkom isparavanja morske vode, obično u velikim plitkim bazenima solana.
Novi!!: Dalmacija i Morska sol · Vidi više »
Murter
Murter je sjevernodalmatinski otok površine 17,58 km2.
Novi!!: Dalmacija i Murter · Vidi više »
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Novi!!: Dalmacija i Neretva · Vidi više »
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Novi!!: Dalmacija i Nin · Vidi više »
Oštra
Prevlaka Rt Oštra na poluotoku Prevlaci najjužniji je kopneni dio Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatske.
Novi!!: Dalmacija i Oštra · Vidi više »
Obrovac
Zrmanje u središtu mjesta. Kurjakovića na brdu iznad grada. Obrovac je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Dalmacija i Obrovac · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija i Omiš · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Dalmacija i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Opuzen
Opuzen je grad u Dalmaciji, Hrvatskoj.
Novi!!: Dalmacija i Opuzen · Vidi više »
Ovčarstvo
Australske Merino ovce Ovce u Patagoniji, Argentina Ovčarstvo je grana stočarstva koja se bavi uzgojem ovaca i njihovim iskorištavanjem radi dobivanja vune, mlijeka i mesa.
Novi!!: Dalmacija i Ovčarstvo · Vidi više »
Paški sir
Paški sir u maloprodaji Paški sir je u svijetu poznat i cijenjen sir koji se proizvodi na otoku Pagu.
Novi!!: Dalmacija i Paški sir · Vidi više »
Pašman
Pašman je otok na Hrvatskom jadranu, južno od Zadra.
Novi!!: Dalmacija i Pašman · Vidi više »
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Novi!!: Dalmacija i Pag · Vidi više »
Pag (grad)
Izgradnja novog grada Paga započela je 18. svibnja 1443. godine. Obnovu grada i pojedine zgrade izveo je arhitekt i kipar Juraj Dalmatinac Pag je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu.
Novi!!: Dalmacija i Pag (grad) · Vidi više »
Pčelarstvo
dimilicom. okviri sa saćem, 2. plodišni nastavak (plodište), 3. matična rešetka, 4. krov, 5. pokrovna daska, 6. polunastavak (medište), 7. leto, 8. podnica. stijeni. drveta gdje su već pčele uselile. Pletara. Pčelinji proizvodi. Pokretni pčelinjak. Pčelarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem pčela medarica radi dobivanja meda, voska, matične mliječi, peluda, propolisa i pčelinjeg otrova te oprašivanja uzgajanih i samoniklih biljaka, čime se povećavaju količina i kakvoća biljne proizvodnje.
Novi!!: Dalmacija i Pčelarstvo · Vidi više »
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija i Pelješac · Vidi više »
Pelješki most
Pelješki most je most u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj koji premošćuje Malostonski zaljev između Komarne na kopnu i Brijeste na poluotoku Pelješcu i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim Bosna i Hercegovina kod Neuma izlazi na more.
Novi!!: Dalmacija i Pelješki most · Vidi više »
Perućko jezero
Perućko jezero Perućko jezero u vrijeme suše Perućko jezero je umjetna akumulacija nastala izgradnjom brane Peruća na rijeci Cetini, te je po veličini treće jezero u Hrvatskoj s površinom od oko 15 km2, a dubinom od 65 m među prva tri (dubina jezera jako varira zbog brane koja u kišnoj sezoni jesen-zima akumulira, a u vrijeme ljeta ispušta vodu).
Novi!!: Dalmacija i Perućko jezero · Vidi više »
Petrovo polje
Petrovo polje kod Miočića. Petrovo polje je krško polje veličine 60 km2 koje je smješteno između planina Promine na zapadu, Svilaje na istoku, Moseća na jugu te Petrovog klanca na sjeveru.
Novi!!: Dalmacija i Petrovo polje · Vidi više »
Plaža
plaža u Kuparima''' Susku.''' Plaža je dio morske ili slatkovodne obale uređen za kupanje ljudi.
Novi!!: Dalmacija i Plaža · Vidi više »
Plava zastava
right Plava zastava za plaže i marine je međunarodni ekološki program zaštite okoliša mora i obalja, čiji je prvenstveni cilj održivo upravljanje i gospodarenje morem i obalnim pojasom.
Novi!!: Dalmacija i Plava zastava · Vidi više »
Ploče
Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija i Ploče · Vidi više »
Podstrana
Podstrana je općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija i Podstrana · Vidi više »
Poluotok
hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.
Novi!!: Dalmacija i Poluotok · Vidi više »
Povrtlarstvo
Uzgoj povrća u stakleniku Povrtlarstvo je grana zemljoradnje u okviru ratarstva koja se bavi uzgojem povrtlarskih biljaka.
Novi!!: Dalmacija i Povrtlarstvo · Vidi više »
Promina
Promina je planina u Dalmaciji, sjeverno od Drniša, te južno od Knina u središtu Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Dalmacija i Promina · Vidi više »
Prukljansko jezero
Prukljansko jezero (ili Prokljansko jezero) je jezero u Hrvatskoj, dio nacionalnog parka Krka.
Novi!!: Dalmacija i Prukljansko jezero · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Dalmacija i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Ravni kotari
Ostrovice Benkovac, administrativno središte Ravnih kotara Zračna luka u Zemuniku Donjem Greda i zabat s natpisom kneza Branimira iz 879. godine u Šopotu kod Benkovca Ravni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji.
Novi!!: Dalmacija i Ravni kotari · Vidi više »
Ribarstvo
Ribari iz Brela Ribarstvo je grana privrede koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne.
Novi!!: Dalmacija i Ribarstvo · Vidi više »
Riječna delta
Delta Nila snimljena iz satelita NASA-e Riječnom deltom se naziva karakteristični oblik ušća rijeke.
Novi!!: Dalmacija i Riječna delta · Vidi više »
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Dalmacija i Rimljani · Vidi više »
Rogoznica
Rogoznica je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Dalmacija i Rogoznica · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Dalmacija i Sinj · Vidi više »
Skradin
Skradin je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Dalmacija i Skradin · Vidi više »
Smokva
Mlada smokva sa svojim prvim plodom Smokva (lat. Ficus) predstavlja biljni rod iz porodice dudovki (Moraceae), jedini u tribusu Ficeae.
Novi!!: Dalmacija i Smokva · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Dalmacija i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija i Solin · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Dalmacija i Split · Vidi više »
Stari Grad
Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je na otoku Hvaru u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija i Stari Grad · Vidi više »
Starigrad
Starigrad je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Dalmacija i Starigrad · Vidi više »
Ston
Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Dalmacija i Ston · Vidi više »
Supetar
Naziv grada postavljen u luci Supetar je grad u Hrvatskoj, najveće naselje na otoku Braču te gospodarsko, kulturno i turističko središte otoka u kojem živi petina Bračana.
Novi!!: Dalmacija i Supetar · Vidi više »
Sveti Jeronim
Rubens: ''Sveti Jeronim'' alt.
Novi!!: Dalmacija i Sveti Jeronim · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Dalmacija i Talijanski jezik · Vidi više »
Tribanj Kruščica
Tribanj Kruščica je zaseok Tribnja u Općini Starigrad u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija i Tribanj Kruščica · Vidi više »
Trilj
Trilj (u rimsko doba Tilurium) grad je u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija i Trilj · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija i Trogir · Vidi više »
Turizam u Hrvatskoj
Dubrovnik Opatija Crikvenici Hvar na istoimenom otoku Rovinj luci Gruž Nacionalni park Plitvička jezera Trogir Park prirode Kopački rit Eufrazijeva bazilika u Poreču Hotel Esplanade u Zagrebu Dioklecijanova palača u Splitu – Peristil Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku Međimurska vinska cesta Turizam je u Hrvatskoj jedna od najvažnijih gospodarskih grana.
Novi!!: Dalmacija i Turizam u Hrvatskoj · Vidi više »
Ušće
Dravu kod Legrada. Ušće je mjesto gdje se rijeka (ili potok) ulijeva u drugu rijeku, jezero, more ili ocean.
Novi!!: Dalmacija i Ušće · Vidi više »
Ugljan
Ugljan je otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Novi!!: Dalmacija i Ugljan · Vidi više »
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Novi!!: Dalmacija i Vapnenac · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Dalmacija i Velebit · Vidi više »
Vinova loza
Vinova loza (lat. Vitis vinifera) biljka je iz porodice Vitaceae.
Novi!!: Dalmacija i Vinova loza · Vidi više »
Vir
* Vir (fizika) - vrtlog u tekućini ili u zraku.
Novi!!: Dalmacija i Vir · Vidi više »
Vir (Zadarska županija)
Vir je naselje i općina na istoimenom otoku smještenom u sjeverozapadnom dijelu Dalmacije.
Novi!!: Dalmacija i Vir (Zadarska županija) · Vidi više »
Vis
Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.
Novi!!: Dalmacija i Vis · Vidi više »
Vis (grad)
Vis (tal. Lissa i starogrčki Issa) je grad u Hrvatskoj, na otoku Visu.
Novi!!: Dalmacija i Vis (grad) · Vidi više »
Vodice
Vodice su grad, općinsko središte, luka i turističko odredište u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija i Vodice · Vidi više »
Vransko jezero (Dalmacija)
Ornitološki park Vransko jezero ili Vrana u sjevernoj Dalmaciji, jezero i kriptodepresija sjeveroistočno od Pakoštana.
Novi!!: Dalmacija i Vransko jezero (Dalmacija) · Vidi više »
Vrgorac
Vrgorac, ulica Tina Ujevića Kula Dizdarevića (kula Tina Ujevića) Vrgorac je grad u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija i Vrgorac · Vidi više »
Vrlika
Vrlika je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Dalmacija i Vrlika · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Dalmacija i Zadar · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Dalmacija i Zagora · Vidi više »
Zrmanja
Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Dalmacija i Zrmanja · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija i 19. stoljeće · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija i 20. stoljeće · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Dalmacija i 2005. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija i 2011. · Vidi više »
