Brže od pregledniku!
98 odnosi: Aarhus, Angli, Šveđani, Švedska, Cipela, Danska, Danska-Norveška, Danski jezik, Domaća kokoš, Domaće govedo, Engleska, Englezi, Estonija, Farski otoci, Ferojci, Finska, Franci, Frizi, Fyn, Germani, Grenland, Gudenå, Halland, Hanza, Haringe, Indoeuropljani, Islanđani, Island, Jaje, Ječam, Jegulja, Juti, Jylland, Kalmarska unija, Kanada, Kava, Knut Veliki, Košulja, Kopenhagen, Kristijan I., Kristijan III., Kristijan IV., Kristijan X., Kroasan, Kvasac, Lublinska unija, Luterani, Mecklenburg, Meso, Mlijeko, ..., Nijemci, Njemačka, Norveška, Norvežani, Nuuk, Odense, Oldenburg (dinastija), Ples, Prvi svjetski rat, Restoran, Ribe, Rusija, Salama, Sasi, Schleswig-Holstein, Sendvič, Sjedinjene Američke Države, Skandinavija, Slaveni, Srednje kameno doba, Sven I. Rašljobradi, Svinja, Trave, Tridesetogodišnji rat, Veliki sjeverni rat, Viken, Winchester, Zeland, 1. travnja, 1035., 1042., 1047., 1227., 1448., 1648., 1780., 1864., 1880., 1933., 1940., 1945., 1953., 1979., 2006., 2007., 811., 878., 9. travnja. Proširite indeks (48 više) »
Aarhus
Gradsko kazalište Aarhus (od 1948. do 31. prosinca 2010. imenom Århus) je drugi grad po veličini u Danskoj i najveća danska luka.
Novi!!: Danci i Aarhus · Vidi više »
Angli
Angli su bili Germani nepoznatog podrijetla, ali im se ime povezuje s pokrajinom Angeln u današnjoj Njemačkoj pokrajini Schleswig-Holstein.
Novi!!: Danci i Angli · Vidi više »
Šveđani
Šveđani (švedski: svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.
Novi!!: Danci i Šveđani · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Danci i Švedska · Vidi više »
Cipela
Marte Tradicijske marokanske cipele. Cipele ili postole su vrsta zaštitne obuće za ljudska stopala.
Novi!!: Danci i Cipela · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Danci i Danska · Vidi više »
Danska-Norveška
Danska-Norveška je naziv za bivši politički entitet, uniju, koja se sastojala od kraljevina Danske i Norveške, uključujući norveške teritorije Island, Grenland i Farske otoke.
Novi!!: Danci i Danska-Norveška · Vidi više »
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Novi!!: Danci i Danski jezik · Vidi više »
Domaća kokoš
Domaća kokoš (Gallus domesticus) je uzgojni, odomaćeni oblik divlje kokoši, vrste porijeklom iz Jugoistočne Azije.
Novi!!: Danci i Domaća kokoš · Vidi više »
Domaće govedo
Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).
Novi!!: Danci i Domaće govedo · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Danci i Engleska · Vidi više »
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Novi!!: Danci i Englezi · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Danci i Estonija · Vidi više »
Farski otoci
Farski, Ferojski, Farerski, Ovčji ili Farežanski otoci (ferojski: Føroyar, danski: Færøerne) autonomna je pokrajina u sklopu Kraljevine Danske.
Novi!!: Danci i Farski otoci · Vidi više »
Ferojci
Ferojci (Farerci; u vlastitom jeziku Føroyingar).- Maleni narod iz sjeverne grane Germana nastanjen poglavito na Ferojskim otocima, Danska.
Novi!!: Danci i Ferojci · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Danci i Finska · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Danci i Franci · Vidi više »
Frizi
Frizi, narod nastanjen uz obale Bijelog mora na području današnje Nizozemske i Njemačke koji se prvi puta spominje (Plinije stariji i Tacit) još u rimsko doba kao Frisii i Frisiavoni.
Novi!!: Danci i Frizi · Vidi više »
Fyn
smještaj otoka Fyn (njem. Fünen) je treći danski otok po veličini.
Novi!!: Danci i Fyn · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Danci i Germani · Vidi više »
Grenland
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.
Novi!!: Danci i Grenland · Vidi više »
Gudenå
Pogled s jezera Sminge Sø Gudenå (danski:Gudenåen) je rijeka na poluotoku Jutland.
Novi!!: Danci i Gudenå · Vidi više »
Halland
Grb Hallanda Zemljovid Halland u Švedskoj Halland je švedska pokrajina u Götalandu u južnoj Švedskoj.
Novi!!: Danci i Halland · Vidi više »
Hanza
Glavni trgovački putovi Hanzeatskog saveza Hanza (Hanzeatski savez) (stari donjonjemački Hansa.
Novi!!: Danci i Hanza · Vidi više »
Haringe
Atlantska haringa Haringe, naziv za skupinu različitih riba koje žive uglavnom u morima i malog su ili srednjeg rasta iz porodice srdeljki ili clupeidae.
Novi!!: Danci i Haringe · Vidi više »
Indoeuropljani
Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.
Novi!!: Danci i Indoeuropljani · Vidi više »
Islanđani
Islanđani su maleni germanski narod s Islanda, potomci naseljenika čija je pradomovina Norveška.
Novi!!: Danci i Islanđani · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Danci i Island · Vidi više »
Jaje
kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik, a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.
Novi!!: Danci i Jaje · Vidi više »
Ječam
Ječam (lat. Hordeum), biljni rod jednogodišnjih i dvogodišnjih raslinja i trajnica iz porodice trava.
Novi!!: Danci i Ječam · Vidi više »
Jegulja
europski uzgajivači jegulja (crveno). Jegulja (narodni nazivi: jegulja, angula, bižot, uklica, pujoglavica; lat. Anguilla anguilla) riba je iz porodice riječnih jegulja (lat. Anguillidae).
Novi!!: Danci i Jegulja · Vidi više »
Juti
Poglavica Ouray (lijevo), Southern Utes. Ute (Noochew).- /.
Novi!!: Danci i Juti · Vidi više »
Jylland
Jylland Jylland (danski Jylland, njemački Jütland) je poluotok na sjeveru Europe.
Novi!!: Danci i Jylland · Vidi više »
Kalmarska unija
Kalmarska unija (norveški, danski, švedski: Kalmarunionen) bila je serija personalnih unija između 1397. i 1523. godine, koja je ujedinila Norvešku, Dansku i Švedsku pod jednim monarhom.
Novi!!: Danci i Kalmarska unija · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Danci i Kanada · Vidi više »
Kava
Plemenitog mirisa i okusa. Kava (''Coffea arabica''), biljka od čijih se plodova priprema napitak koji je osvojio svijet. Šalica kave Kava sa šlagom Bosni i Hercegovini Kava kao napitak obično se služi topla, i spravlja se od prženih i mljevenih sjemenki koje rastu na stabljici biljke kave (kavovca).
Novi!!: Danci i Kava · Vidi više »
Knut Veliki
Knut Veliki (oko 995., - 1035.), danski i engleski kralj koji osim tim državama vlada još današnjom Švedskom, Norveškom, Pomeranijom, Schleswigom, Islandom i Grenlandom.
Novi!!: Danci i Knut Veliki · Vidi više »
Košulja
Košulja Košulja je odjevni predmet.
Novi!!: Danci i Košulja · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Danci i Kopenhagen · Vidi više »
Kristijan I.
Kralj Kristijan I. sa ženom Doroteom.Kristijan I. (1426., ??? – 21. svibnja 1481., Kopenhagen) bio je kralj Danske (1448. – 1481.), Norveške (1450. – 1481.) i Švedske (1457. – 1464. i 1465. – 1467.).
Novi!!: Danci i Kristijan I. · Vidi više »
Kristijan III.
Jacob Binck, '''''Kristijan III.''''', 1555. Kristijan III. (Gottorp, 12. kolovoza 1503. – Koldinghus, 1. siječnja 1559.), kralj Danske i Norveške (1534. – 1559.).
Novi!!: Danci i Kristijan III. · Vidi više »
Kristijan IV.
Kristijan IV. (dvorac Frederiksborg, 12. travnja 1577. – Kopenhagen, 28. veljače 1648.), danski i norveški kralj (1588. – 1648.) iz dinastije Oldenburg.
Novi!!: Danci i Kristijan IV. · Vidi više »
Kristijan X.
Kristijan X. (Charlottenlund, 26. rujna 1870. – Kopenhagen, 20. travnja 1947.), danski kralj od 1912. do 1947.
Novi!!: Danci i Kristijan X. · Vidi više »
Kroasan
Kroasan (fr. croissant - "mlađak") je austrijsko pecivo napravljeno od lisnatog tijesta.
Novi!!: Danci i Kroasan · Vidi više »
Kvasac
''Saccharomyces cerevisiae''. Kvasci su eukariotski mikroorganizmi koji su svrstani u carstvo gljiva, s oko 1500 vrsta koje su trenutačno opisane; oni dominiraju u gljivičnoj različitosti oceana.
Novi!!: Danci i Kvasac · Vidi više »
Lublinska unija
Lublinska unija slika Jana Matejka Lublinska unija (poljski: Unia lubelska; litavski: Liublino unija; ukrajinski: Лю́блінська у́нія; bjeloruski: Лю́блінская у́нія) je bio povijesni akt, zaključen 1569. godine između Poljske i Litve, koji je poslije dugog postojanja personalne unije između ove dvije države (od 1385), doveo do formiranja realne unije Državne zajednice Poljske i Litve.
Novi!!: Danci i Lublinska unija · Vidi više »
Luterani
Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.
Novi!!: Danci i Luterani · Vidi više »
Mecklenburg
Karta Mecklenburga 1866. – 1934. Zastava Mecklenburga Mecklenburg (donjonjemački: Mekelnborg) je regija na sjeveru Njemačke.
Novi!!: Danci i Mecklenburg · Vidi više »
Meso
Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.
Novi!!: Danci i Meso · Vidi više »
Mlijeko
Čaša mlijeka Mlijeko je biološka tekućina mliječnih žlijezda sisavaca koja se luči određeno vrijeme nakon poroda, a osnovna mu je namjena prehrana mladunčadi.
Novi!!: Danci i Mlijeko · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Danci i Nijemci · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Danci i Njemačka · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Danci i Norveška · Vidi više »
Norvežani
Norvežani (norveški: nordmenn) su sjevernogermanski narod.
Novi!!: Danci i Norvežani · Vidi više »
Nuuk
Istočni dio grada iz zraka Nuuk (grenlandski: Nuuk, povijesno dansko ime: Godthåb) je glavni i najveći grad posebnog danskog autonomnog kolonijalnog teritorija, Grenlanda.
Novi!!: Danci i Nuuk · Vidi više »
Odense
Katedrala sv. Knuta Odense je treći danski grad po veličini i najveći na otoku Fynu.
Novi!!: Danci i Odense · Vidi više »
Oldenburg (dinastija)
Oldenburgovci, europska vladarska dinastija podrijetlom iz Njemačke, čiji su članovi i obiteljski ogranci vladali nad mnogim europskim državama (Danska, Norveška, Švedska, Rusko Carstvo, Island i Grčka) i nizom manjih kneževina i vojvodstava.
Novi!!: Danci i Oldenburg (dinastija) · Vidi više »
Ples
Balet Ples je ritmično pokretanje tijela prema ritmu glazbe (rjeđe bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama.
Novi!!: Danci i Ples · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Danci i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Restoran
Grčki restoran na otvorenom Čakovcu Restoran (iz fr. restaurer.
Novi!!: Danci i Restoran · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Danci i Ribe · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Danci i Rusija · Vidi više »
Salama
Salama Salama (iz talijanskog salame slana kobasica ili usoljeno meso, i latinskog salare „soliti“) vrsta je trajne kobasice.
Novi!!: Danci i Salama · Vidi više »
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Novi!!: Danci i Sasi · Vidi više »
Schleswig-Holstein
Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.
Novi!!: Danci i Schleswig-Holstein · Vidi više »
Sendvič
Sendvič je hrana načinjena od jedne ili dvije kriške kruha s jednim ili više slojeva namirnica.
Novi!!: Danci i Sendvič · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Danci i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Danci i Skandinavija · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Danci i Slaveni · Vidi više »
Srednje kameno doba
Rekonstrukcija mezolitičke naseobine u Archeonu (oko 8000. pr. Kr.). Mezolitik ili srednje kameno doba (o. 10 000 god. pr. Kr. - o. 6500 god. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između paleolitika u neolitik.
Novi!!: Danci i Srednje kameno doba · Vidi više »
Sven I. Rašljobradi
'''Sven I. Rašljobradi''' Sven I. Rašljobradi (oko 986. godine - Gainsborough, 3. veljače 1014.), danski kralj.
Novi!!: Danci i Sven I. Rašljobradi · Vidi više »
Svinja
Svinja je bilo koja životinja iz roda Sus, unutar jednonožnih kopitara obitelji Suidae.
Novi!!: Danci i Svinja · Vidi više »
Trave
Trave (travovke, prave trave, lat. Poaceae) je naziv za porodicu biljaka jednosupnica koje obilježava neprimjetni cvijet te dugo i usko lišće.
Novi!!: Danci i Trave · Vidi više »
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Novi!!: Danci i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »
Veliki sjeverni rat
Veliki sjeverni rat (1700. – 1721.), poznat i kao Nordijski rat, bio je oružani sukob u kojem se koalicija predvođena Rusijom uspješno borila protiv Švedskog Carstva i njegove dominacije u Sjevernoj, Srednjoj i Istočnoj Europi.
Novi!!: Danci i Veliki sjeverni rat · Vidi više »
Viken
Viken je jezero u obliku potkovice koje se nalazi sjeverozapadno od Karlsborga u švedskoj pokrajini Västergötland na visini od 91,8m iznad mora.
Novi!!: Danci i Viken · Vidi više »
Winchester
* Winchester, Virginia, SAD.
Novi!!: Danci i Winchester · Vidi više »
Zeland
Zeland je najveći danski otok (ako se ne uzima u obzir Grenland koji je danska kolonija).
Novi!!: Danci i Zeland · Vidi više »
1. travnja
1.
Novi!!: Danci i 1. travnja · Vidi više »
1035.
Bez opisa.
Novi!!: Danci i 1035. · Vidi više »
1042.
Bez opisa.
Novi!!: Danci i 1042. · Vidi više »
1047.
Bez opisa.
Novi!!: Danci i 1047. · Vidi više »
1227.
Bez opisa.
Novi!!: Danci i 1227. · Vidi više »
1448.
Bez opisa.
Novi!!: Danci i 1448. · Vidi više »
1648.
Bez opisa.
Novi!!: Danci i 1648. · Vidi više »
1780.
Bez opisa.
Novi!!: Danci i 1780. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Danci i 1864. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Danci i 1880. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Danci i 1933. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Danci i 1940. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Danci i 1945. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Danci i 1953. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Danci i 1979. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Danci i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Danci i 2007. · Vidi više »
811.
Bez opisa.
Novi!!: Danci i 811. · Vidi više »
878.
Bez opisa.
Novi!!: Danci i 878. · Vidi više »
9. travnja
9.
Novi!!: Danci i 9. travnja · Vidi više »
