Brže od pregledniku!
48 odnosi: Aabenraa, Aalborg, Aarhus, Abeceda, Afrikaans, Arapski jezik, Biblija, Bokmål, Bornholm, Danska, Danska-Norveška, Donjonjemački jezici, Engleski jezik, Farski otoci, Ferojski jezik, Fyn, Germanski jezici, Gramatika, Grenland, Grenlandski jezik, Hanza, Indoeuropski jezici, Island, Islandski jezik, Istočnoskandinavski jezici, Jylland, Kalmarska unija, Kopenhagen, Kristijan I., Latinica, Mali Belt, Nizozemski jezik, Njemačka, Njemački jezik, Oldenburg (dinastija), Rune, Samoglasnik, Søren Kierkegaard, Schleswig-Holstein, Sjeverna Europa, Sjevernogermanski jezici, Skonski dijalekt, Slovenski jezik, Suglasnik, Vigezimalan, Vikinzi, Zeland, 1948..
Aabenraa
Grad Aabenraa ili Åbenrå (njemački: Apenrade, južnojyllandski (Sønderjysk): Affenråe) sa stanovništvom od 15,806 (1.siječnja 2010.) je smješten na samom početku fjorda Aabenraa, rukavcu Malog Belta (danski: Lillebælt) u Danskoj, na samom jugu poluotoka Jylland.
Novi!!: Danski jezik i Aabenraa · Vidi više »
Aalborg
Aalborg, stari grad i luka na sjevernom dijelu poluotoka Jyllanda (Region Nordjylland) na Limfjordu povezan mostovima s gradom Nørresundby čini četvrti najveći grad u Danskoj.
Novi!!: Danski jezik i Aalborg · Vidi više »
Aarhus
Gradsko kazalište Aarhus (od 1948. do 31. prosinca 2010. imenom Århus) je drugi grad po veličini u Danskoj i najveća danska luka.
Novi!!: Danski jezik i Aarhus · Vidi više »
Abeceda
Abeceda ili alfabet je skup standardiziranih slova - osnovnih simbola za pisanje - koji približno predstavljaju glas ili fonem u nekom od živih ili mrtvih jezika.
Novi!!: Danski jezik i Abeceda · Vidi više »
Afrikaans
Afrikaans ili afrikanerski jezik (ISO 639-3: afr), donjofranački jezik šire skupine donjonjemačkih jezika kojime se služe Buri ili Afrikaneri, oko 4.740.000 govornika u Južnoafričkoj Republici (2006; poglavito Pretoria i Bloemfontein); 133.324 u Namibiji (1991 popis; 89.900; 2006); 6.000 u Bocvani (2004 Cook; 20.000; 2006).); 41.000 (2006) u Zambiji. U Malaviju ga govore potomci Nizozemaca iz Južnoafričke Republike, ali broj nije poznat; 13,000 u Svaziju (2006). U Južnoafričkoj Republici jedan je od službenih jezika, a imao je nekada službeni status i u Namibiji. Ima nekoliko dijalekata (zapadni i istočnokapski afrikaans i orange river afrikaans), a njime se služi i oko 150,000 Kapskih Malajaca.
Novi!!: Danski jezik i Afrikaans · Vidi više »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Danski jezik i Arapski jezik · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Danski jezik i Biblija · Vidi više »
Bokmål
Zemljovid standardnih inačica norveškog jezika po općinama u Norveškoj. Plavo je nynorsk, crveno je bokmål, a sivo neutralna područja koja dopuštaju oba standarda. Bokmål (ISO 639-3: nob; dosl. „knjiški govor”), katkad zvan i riksmål („govor kraljevstva”), jedan je od dva pisana standarda norveškoga jezika, od kojih je drugi nynorsk.
Novi!!: Danski jezik i Bokmål · Vidi više »
Bornholm
neslužbena zastava Bornholma Bornholm (danski IPA: ili) je danski otok u Baltičkom moru.
Novi!!: Danski jezik i Bornholm · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Danski jezik i Danska · Vidi više »
Danska-Norveška
Danska-Norveška je naziv za bivši politički entitet, uniju, koja se sastojala od kraljevina Danske i Norveške, uključujući norveške teritorije Island, Grenland i Farske otoke.
Novi!!: Danski jezik i Danska-Norveška · Vidi više »
Donjonjemački jezici
Područje gdje se govori donjonjemački Donjonjemački jezici su dio zapadnogermanskih jezika koji nisu sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni sa srednjo- i gornjonjemačkim narječjima i time su se od njih odvojili.
Novi!!: Danski jezik i Donjonjemački jezici · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Danski jezik i Engleski jezik · Vidi više »
Farski otoci
Farski, Ferojski, Farerski, Ovčji ili Farežanski otoci (ferojski: Føroyar, danski: Færøerne) autonomna je pokrajina u sklopu Kraljevine Danske.
Novi!!: Danski jezik i Farski otoci · Vidi više »
Ferojski jezik
Ferojski jezik (fer. føroyskt mál; ISO 639-3: fao) jezik je zapadnoskandinavske skupine sjevernogermanskih jezika, kojim se služi oko 48 200 Ferojaca (2007; 45 400, 2001.) na ferojskim otocima.
Novi!!: Danski jezik i Ferojski jezik · Vidi više »
Fyn
smještaj otoka Fyn (njem. Fünen) je treći danski otok po veličini.
Novi!!: Danski jezik i Fyn · Vidi više »
Germanski jezici
Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.
Novi!!: Danski jezik i Germanski jezici · Vidi više »
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Novi!!: Danski jezik i Gramatika · Vidi više »
Grenland
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.
Novi!!: Danski jezik i Grenland · Vidi više »
Grenlandski jezik
Grenlandski jezik (kalaallisut, grenlandski inuktitut ili grenlandsko-eskimski; ISO 639-3: kal) je eskimsko-aleutski jezik koji se govori na Grenlandu.
Novi!!: Danski jezik i Grenlandski jezik · Vidi više »
Hanza
Glavni trgovački putovi Hanzeatskog saveza Hanza (Hanzeatski savez) (stari donjonjemački Hansa.
Novi!!: Danski jezik i Hanza · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Danski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Danski jezik i Island · Vidi više »
Islandski jezik
Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.
Novi!!: Danski jezik i Islandski jezik · Vidi više »
Istočnoskandinavski jezici
Istočnoskandinavski jezici (dansko-švedski jezici), istočna podskupina sjevernogermanskih jezika kojima se služi nekoliko skandinavskih naroda u Norveškoj, Danskoj, Švedskoj.
Novi!!: Danski jezik i Istočnoskandinavski jezici · Vidi više »
Jylland
Jylland Jylland (danski Jylland, njemački Jütland) je poluotok na sjeveru Europe.
Novi!!: Danski jezik i Jylland · Vidi više »
Kalmarska unija
Kalmarska unija (norveški, danski, švedski: Kalmarunionen) bila je serija personalnih unija između 1397. i 1523. godine, koja je ujedinila Norvešku, Dansku i Švedsku pod jednim monarhom.
Novi!!: Danski jezik i Kalmarska unija · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Danski jezik i Kopenhagen · Vidi više »
Kristijan I.
Kralj Kristijan I. sa ženom Doroteom.Kristijan I. (1426., ??? – 21. svibnja 1481., Kopenhagen) bio je kralj Danske (1448. – 1481.), Norveške (1450. – 1481.) i Švedske (1457. – 1464. i 1465. – 1467.).
Novi!!: Danski jezik i Kristijan I. · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Danski jezik i Latinica · Vidi više »
Mali Belt
Mali Belt (danski: Lillebælt, što prevedeno znači Mali tjesnac) je tjesnac koji razdvaja danski otok Fyn od Poluotoka Jutland, te Baltičko od Sjevernoga mora, odnosno do njegova tjesnaca Kattegata.
Novi!!: Danski jezik i Mali Belt · Vidi više »
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Novi!!: Danski jezik i Nizozemski jezik · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Danski jezik i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Danski jezik i Njemački jezik · Vidi više »
Oldenburg (dinastija)
Oldenburgovci, europska vladarska dinastija podrijetlom iz Njemačke, čiji su članovi i obiteljski ogranci vladali nad mnogim europskim državama (Danska, Norveška, Švedska, Rusko Carstvo, Island i Grčka) i nizom manjih kneževina i vojvodstava.
Novi!!: Danski jezik i Oldenburg (dinastija) · Vidi više »
Rune
Runske abecede, također zvane futhark ili fuþark, niz su povezanih abeceda koje koriste slova (eng. stave) poznata kao rune, koja su prije koristili primarno germanski jezici, najviše u Skandinaviji i na Britanskim otocima.
Novi!!: Danski jezik i Rune · Vidi više »
Samoglasnik
Samoglasnik (također i otvornik ili vokal) u fonetici jest naziv za glas koji se stvara bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.
Novi!!: Danski jezik i Samoglasnik · Vidi više »
Søren Kierkegaard
'''Søren Aabye Kierkegaard''' Søren Aabye Kierkegaard (Kopenhagen, 5. svibnja 1813. – Kopenhagen, 11. studenog 1855.), danski filozof, teolog i književnik.
Novi!!: Danski jezik i Søren Kierkegaard · Vidi više »
Schleswig-Holstein
Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.
Novi!!: Danski jezik i Schleswig-Holstein · Vidi više »
Sjeverna Europa
Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².
Novi!!: Danski jezik i Sjeverna Europa · Vidi više »
Sjevernogermanski jezici
Islandski i Ferojski Sjevernogermanski jezici, jedna od tri glavne skupine germanskih jezika koji se govore u skandinavskom području i nekim otocima u sjevernom Atlantiku.
Novi!!: Danski jezik i Sjevernogermanski jezici · Vidi više »
Skonski dijalekt
Skonski dijalekt (ISO 639-3:; skånska, skånsk, južnošvedski, istočnodanski, skåne), povučen bez obrazloženja; skånska, skånsk), jedan od tri nekadašnja švedska jezika (danas dijalekt) što se uglavnom govori na krajnjem jugu Švedske: Skanija (Skåne), Blekinge i Halland, i na danskom otoku Bornholm. Šveđani ovaj jezik nazivaju južnošvedski, a Danci, istočnodanski. Ima četiri pod-dijalekta halländska, skånska, blekingska i bornholmsk. Skonski jezik razvio se od staroskonskog pa ima sa starošvedskim, starodanskim i starogotlandskim jezicima zajedničko staronorveško porijeklo. Skonski i dalekarlijski jezici se značajno razlikuju od švedskog i njihove manjine se protive da se ova dva jezika proglašavaju švedskim dijalektima, te traže da se priznaju kao samostalni ugroženi jezici. Oba jezika imala su vlastite kodn oznake, scy za skonski i dcl za dalekarlijski, i vođeni su pod švedskom skupinom jezika, Identifikator je povučen iz upotrebe, a skonski se vodi kao dijalekt Švedskog.
Novi!!: Danski jezik i Skonski dijalekt · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Danski jezik i Slovenski jezik · Vidi više »
Suglasnik
Suglasnik (također i zatvornik ili konsonant) u fonetici je naziv za glas koji nastaje zatvaranjem jednog dijela govornog trakta tako da zračna struja ne prolazi slobodno od pluća do usana.
Novi!!: Danski jezik i Suglasnik · Vidi više »
Vigezimalan
Vigezimalan (lat. vigesimus, viginti: dvadeset) ili vicezimalan (mat. koji za bazu ima broj 20; lat. vicesimus: po dvadeset) odnosno vicenalan - koji traje 20 godina (lat. vicennium: razdoblje od 20 godina).
Novi!!: Danski jezik i Vigezimalan · Vidi više »
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Novi!!: Danski jezik i Vikinzi · Vidi više »
Zeland
Zeland je najveći danski otok (ako se ne uzima u obzir Grenland koji je danska kolonija).
Novi!!: Danski jezik i Zeland · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Danski jezik i 1948. · Vidi više »
