Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Impresionizam

Indeks Impresionizam

Impresionizam(francuski: impressionnisme, prema impression: „dojam”, „utisak” iz lat. impressio, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je prije svega umjetnički pokret u slikarstvu (1867.–'86), a potom i u glazbi i književnosti, nastao krajem 19. stoljeća u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu osobna raspoloženja i dojmovi s obzirom na formu izlaganja i izražavanja.

141 odnosi: Akademizam, Akvarel, Alfred Sisley, Anton Pavlovič Čehov, Antun Gustav Matoš, Antun Motika, Arhitektura industrijske revolucije, Arthur Rimbaud, Arthur Schnitzler, Čaša absinta, Češka, Édouard Manet, Balerina, Bar u Folies-Bergère, Berthe Morisot, Bog, Branislav Dešković, Camille Pissarro, Celestin Medović, Charles Baudelaire, Claude Debussy, Claude Monet, Danska, David Herbert Lawrence, Detroit, Michigan, Doručak na travi, Edgar Degas, Emanuel Vidović, Erik Satie, Ermitaž, Esej, Europa, Félix Nadar, Ferdo Kovačević, Fotografija, Francuska, Francuski jezik, Francusko-pruski rat, Frédéric Bazille, Glazba, Glazbena ljestvica, Grafika, Hrvatska, Hrvatska moderna likovna umjetnost, Impresija, izlazak sunca, Ivan Cankar, James McNeill Whistler, Joseph Conrad, Josip Račić, Kist, ..., Književnost, Latinski jezik, Litografija, Ljudevit Šestić, London, Marcel Proust, Mary Cassatt, Maurice Ravel, Menci Klement Crnčić, Michigan, Miroslav Kraljević, Muzej d'Orsay, Naturalizam, Nebo, Njemačka, Nokturno u crnom i zlatnom, Novela, Oton Iveković, Ottorino Respighi, Pariz, Paul Cézanne, Paul Gauguin, Paul Verlaine, Pierre-Auguste Renoir, Plenerizam, Ples, Ples kod Moulin de la Galette, Poentilizam, Postimpresionizam, Povijest Francuske, Povijest umjetnosti, Priroda, Proza, Rainer Maria Rilke, Realizam (likovna umjetnost), Robert Frangeš Mihanović, Romantizam, Rusija, Sankt-Peterburg, Secesija, Simbolizam, Sjedinjene Američke Države, Skladatelj, Skladba, Slikarstvo, Slovenija, Stéphane Mallarmé, Stefan George, Stefan Zweig, Stojan Aralica, Sunce, Svijet, Svjetlost, Tri sestre, Ujak Vanja, Ujedinjeno Kraljevstvo, Umjetnost, Une fleur, Virginia Woolf, Vjekoslav Parać, Vlažnost zraka, Vlaho Bukovac, Voda, Washington, Zrak, 1830., 1832., 1834., 1839., 1840., 1841., 1844., 1867., 1868., 1869., 1870., 1871., 1872., 1874., 1876., 1883., 1895., 1899., 19. stoljeće, 1903., 1906., 1917., 1919., 1926., 1927., 1974.. Proširite indeks (91 više) »

Akademizam

''Studenti slikaju "po modelu" u pariškoj akademiji (École)''. Fotografija s kraja 19. st. Alexandre Cabanel, '''Rođenje Venerino''', 1863., ulje na platnu, 130 x 225 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. William-Adolphe Bouguereau, '''Rođenje Venerino''', 1879., 300 × 218 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. Honoré Daumier, ''Ove godine opet Venere... uvijek Venere!''. Grafika br. 2 iz serije''Le Charivati'', 1864. Akademizam u likovnoj umjetnosti (slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi) je naziv za korištenje ustaljenih školskih, tradicionalnih postupaka; tehničkih vještina bez istinskog nadahnuća.

Novi!!: Impresionizam i Akademizam · Vidi više »

Akvarel

Akvarel (lat. aqua "voda") slikarska je tehnika koja upotrebljava vodene boje, tj.

Novi!!: Impresionizam i Akvarel · Vidi više »

Alfred Sisley

Alfred Sisley (Pariz, 30. listopada 1839. – Moret-sur-Loing, 29. siječnja 1899.) bio je britanski impresionistički slikar pejzaža koji je živio i slikao u Francuskoj.

Novi!!: Impresionizam i Alfred Sisley · Vidi više »

Anton Pavlovič Čehov

Anton Pavlovič Čehov (ruski: Ант́он П́авлович Ч́ехов, Taganrog, 29. siječnja 1860. – Badenweiler, Njemačka, 15. srpnja 1904.), ruski književnik.

Novi!!: Impresionizam i Anton Pavlovič Čehov · Vidi više »

Antun Gustav Matoš

Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.

Novi!!: Impresionizam i Antun Gustav Matoš · Vidi više »

Antun Motika

Antun Motika (Pula, 30. prosinca 1902. – Zagreb, 13. veljače 1992.) hrvatski slikar.

Novi!!: Impresionizam i Antun Motika · Vidi više »

Arhitektura industrijske revolucije

Svjetska izložba u Parizu 1889. god. Arhitektura industrijske revolucije arhitektonski je stil koji se samozatajno razvijao za vrijeme historicizma u 19.

Novi!!: Impresionizam i Arhitektura industrijske revolucije · Vidi više »

Arthur Rimbaud

Jean Nicolas Arthur Rimbaud (Charleville, 20. listopada 1854. – Marseille, 11. listopada 1891.), francuski pjesnik.

Novi!!: Impresionizam i Arthur Rimbaud · Vidi više »

Arthur Schnitzler

Arthur Schnitzler Arthur Schnitzler (Beč, 15. svibnja 1862. – Beč, 21. listopada 1931.), austrijski književnik židovskog podrijetla.

Novi!!: Impresionizam i Arthur Schnitzler · Vidi više »

Čaša absinta

Čaša absinta, izvorno L'Absinthe (francuski za absint) ili Ispijači absinta, je slavno ulje na platnu koje je naslikao Edgar Degas.

Novi!!: Impresionizam i Čaša absinta · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Impresionizam i Češka · Vidi više »

Édouard Manet

Édouard Manet (Pariz, 23. siječnja 1832. – Pariz, 30. travnja 1883.), francuski slikar i grafičar, realist i impresionist; jedna od prvih osoba moderne umjetnosti.

Novi!!: Impresionizam i Édouard Manet · Vidi više »

Balerina

Balerina Balerina ili baletan je plesni umjetnik koji izvodi baletna djela na pozornici, najčešće kao član baletne trupe.

Novi!!: Impresionizam i Balerina · Vidi više »

Bar u Folies-Bergère

Bar u Folies-Bergère (francuski: Un bar aux Folies Bergère) je slavno ulje na platnu i posljednja velika slika Édouarda Maneta.

Novi!!: Impresionizam i Bar u Folies-Bergère · Vidi više »

Berthe Morisot

Berthe Morisot (Pariz, 14. siječnja 1841. – Pariz, 2. ožujka 1895.), francuska slikarica i grafičarka; prva impresionistička slikarica, priznata članica Impresionističke skupine.

Novi!!: Impresionizam i Berthe Morisot · Vidi više »

Bog

ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.

Novi!!: Impresionizam i Bog · Vidi više »

Branislav Dešković

Branislav Dešković (Pučišća, 11. ožujka 1883. – Zagreb, 20. kolovoza 1939.), hrvatski akademski kipar.

Novi!!: Impresionizam i Branislav Dešković · Vidi više »

Camille Pissarro

Jacob-Abraham-Camille Pissarro (10. srpnja 1830. – 13. studenog 1903.) je bio francuski impresionistički slikar.

Novi!!: Impresionizam i Camille Pissarro · Vidi više »

Celestin Medović

Mato Celestin Medović (Kuna na Pelješcu, 17. studenoga 1857. – Sarajevo, 20. siječnja 1920.), bio je hrvatski slikar.

Novi!!: Impresionizam i Celestin Medović · Vidi više »

Charles Baudelaire

Charles Pierre Baudelaire (Pariz, 9. travnja 1821. – Pariz, 31. kolovoza 1867.), francuski pjesnik i kritičar.

Novi!!: Impresionizam i Charles Baudelaire · Vidi više »

Claude Debussy

Achille-Claude Debussy (22. kolovoza 1862. – 25. ožujka 1918.) bio je francuski skladatelj i pijanist.

Novi!!: Impresionizam i Claude Debussy · Vidi više »

Claude Monet

Oscar-Claude Monet (Pariz, 14. studenog 1840. – Giverny, 5. prosinca 1926.) je najdosljedniji francuski slikar impresionizma.

Novi!!: Impresionizam i Claude Monet · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Impresionizam i Danska · Vidi više »

David Herbert Lawrence

'''David Herbert Lawrence''' u dobi od 21 godine (1906.) David Herbert Lawrence (Eastwood, 11. rujna 1885. – Vence, 2. ožujka 1930.), britanski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, esejist, slikar, dramatičar i kritičar.

Novi!!: Impresionizam i David Herbert Lawrence · Vidi više »

Detroit, Michigan

Detroit je najveći grad u američkoj saveznoj državi Michigan, a ujedno je i sjedište okruga Wayne.

Novi!!: Impresionizam i Detroit, Michigan · Vidi više »

Doručak na travi

Doručak na travi (francuski: Déjeuner sur l'herbe), izvornog naziva Kupanje, je slika Edouarda Maneta iz 1863. g. koja se smatra prvom slikom moderne umjetnosti, a svrstavaju je i u realizam i impresionizam.

Novi!!: Impresionizam i Doručak na travi · Vidi više »

Edgar Degas

Edgar Germain Hilaire Degas (Pariz, 19. lipnja 1834. – Pariz, 26. rujna 1917.), francuski slikar, grafičar i kipar.

Novi!!: Impresionizam i Edgar Degas · Vidi više »

Emanuel Vidović

Emanuel Vidović (Split, 24. prosinca 1870. – Split, 1. lipnja 1953.), hrvatski slikar.

Novi!!: Impresionizam i Emanuel Vidović · Vidi više »

Erik Satie

Alfred Éric Leslie Satie (Honfleur, 17. svibnja 1866. – Pariz, 1. srpnja 1925.), francuski skladatelj i pijanist.

Novi!!: Impresionizam i Erik Satie · Vidi više »

Ermitaž

Ermitaž (franc. Ermitage.

Novi!!: Impresionizam i Ermitaž · Vidi više »

Esej

Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.

Novi!!: Impresionizam i Esej · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Impresionizam i Europa · Vidi više »

Félix Nadar

Félix Nadar, pravim imenom Gaspard-Félix Tournachon (Pariz (Lyon?), 6. travnja 1820. - Pariz, 21. ožujka 1910.) je francuski fotograf, karikaturist, novinar, književnik i izrađivač balona.

Novi!!: Impresionizam i Félix Nadar · Vidi više »

Ferdo Kovačević

mini Ferdo Kovačević (Zagreb, 10. travnja 1870. – Zagreb, 1. rujna 1927.), hrvatski slikar.

Novi!!: Impresionizam i Ferdo Kovačević · Vidi više »

Fotografija

osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.

Novi!!: Impresionizam i Fotografija · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Impresionizam i Francuska · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Impresionizam i Francuski jezik · Vidi više »

Francusko-pruski rat

Francusko-pruski rat, ponekad poznat i kao Njemačko-francuski rat je naziv za oružani sukob koji se između 19. srpnja 1870. i 10. svibnja 1871. godine vodio između Francuske i saveza njemačkih država na čelu s Pruskom.

Novi!!: Impresionizam i Francusko-pruski rat · Vidi više »

Frédéric Bazille

Jean Frédéric Bazille (6. prosinca 1841. – 28. studenog 1870.) je bio francuski impresionistički slikar koji je u svojim najvažnijim slikama prikazivao figuru u pejzažu naslikanom u pleneru.

Novi!!: Impresionizam i Frédéric Bazille · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Novi!!: Impresionizam i Glazba · Vidi više »

Glazbena ljestvica

Glazbena ljestvica je niz tonova razvrstanih u oktave, koji se nazivaju prema slovnom označivanju.

Novi!!: Impresionizam i Glazbena ljestvica · Vidi više »

Grafika

Albrecht Dürer, ''Četiri jahača Apokalipse'', drvorez, 1497. – 98.Grafika (grčki grafein.

Novi!!: Impresionizam i Grafika · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Impresionizam i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska moderna likovna umjetnost

HNK u Zagrebu. Hrvatska moderna umjetnost podrazumijeva umjetničku produkciju u Republici Hrvatskoj u 20.

Novi!!: Impresionizam i Hrvatska moderna likovna umjetnost · Vidi više »

Impresija, izlazak sunca

Impresija, izlazak sunca (fra.: Impression, soleil levant) je jedna od najpoznatijih slika francuskog slikara Claudea Moneta po kojoj je čitav pravac (impresionizam) dobio ime.

Novi!!: Impresionizam i Impresija, izlazak sunca · Vidi više »

Ivan Cankar

Ivan Cankar (Vrhnika, 10. svibnja 1876. – Ljubljana, 11. prosinca 1918.), slovenski književnik.

Novi!!: Impresionizam i Ivan Cankar · Vidi više »

James McNeill Whistler

James Abbot McNeill Whistler (Lowell, Massachusetts, 1834. - London, 17. srpnja 1903.) je bio američki slikar i grafičar.

Novi!!: Impresionizam i James McNeill Whistler · Vidi više »

Joseph Conrad

Spomen u čast '''Josepha Conrada''', koji se nalazi u neposrednoj blizini Fullerton Hotel, '''Singapore'''. Joseph Conrad, pravo ime Teodor Józef Konrad Nałęcz Korzeniowski, (Berdičev, tada Poljska pod ruskom vlašću, sad Ukrajina, 3. prosinca 1857. - Bishopsbourne, Engleska, 3. kolovoza 1924.), britanski prozaist poljskoga podrijetla, autor znamenite novele Srce tame i romana Nostromo.

Novi!!: Impresionizam i Joseph Conrad · Vidi više »

Josip Račić

Josip Račić (Horvati pokraj Zagreba, 22. ožujka 1885. – Pariz, 19. lipnja 1908.), hrvatski slikar.

Novi!!: Impresionizam i Josip Račić · Vidi više »

Kist

Kistovi Kist se kao oprema za slikarstvo koristi za nanošenje boje primjerice na papir, zid, i druge površine.

Novi!!: Impresionizam i Kist · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Impresionizam i Književnost · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Impresionizam i Latinski jezik · Vidi više »

Litografija

Vapnenačka ploča i tisak karte Münchena Litografija je plošni tisak.

Novi!!: Impresionizam i Litografija · Vidi više »

Ljudevit Šestić

Ljudevit Šestić (Đakovo, 4. kolovoza 1900. – Zagreb, 12. kolovoza 1962.) bio je hrvatski slikar impresionizma.

Novi!!: Impresionizam i Ljudevit Šestić · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Impresionizam i London · Vidi više »

Marcel Proust

Valentin Louis Georges Eugène Marcel Proust, (Pariz, 10. srpnja 1871. – Pariz, 18. studenog 1922.), francuski romanopisac.

Novi!!: Impresionizam i Marcel Proust · Vidi više »

Mary Cassatt

Mary Stevenson Cassatt (22. svibnja 1844. – Le Mesnil-Théribus kraj Pariza, 14. lipnja 1926.), američka slikarica i grafičarka, prva američka slikarica impresionizma.

Novi!!: Impresionizam i Mary Cassatt · Vidi više »

Maurice Ravel

Joseph-Maurice Ravel (Ciboure, 7. ožujka 1875. – Pariz, 28. prosinca 1937.) je baskijsko-francuski skladatelj i pijanist iz razdoblja impresionizma.

Novi!!: Impresionizam i Maurice Ravel · Vidi više »

Menci Klement Crnčić

Menci Klement Crnčić (Bruck an der Mur, Austrija, 3. travnja 1865. – Zagreb, 9. studenoga 1930.), bio je hrvatski slikar, grafičar i karikaturist.

Novi!!: Impresionizam i Menci Klement Crnčić · Vidi više »

Michigan

Michigan je američka savezna država u regiji Srednji zapad.

Novi!!: Impresionizam i Michigan · Vidi više »

Miroslav Kraljević

Miroslav Kraljević (Gospić, 14. prosinca 1885. – Zagreb, 16. travnja 1913.), hrvatski slikar i kipar.

Novi!!: Impresionizam i Miroslav Kraljević · Vidi više »

Muzej d'Orsay

Muzej d'Orsay (francuski: Musée d'Orsay) je jedan od najvećih muzeja umjetnosti na svijetu.

Novi!!: Impresionizam i Muzej d'Orsay · Vidi više »

Naturalizam

Emile Zola, osnivač naturalizma. Naturalizam je umjetnički, posebice književni pravac koji se nastavlja na realizam.

Novi!!: Impresionizam i Naturalizam · Vidi više »

Nebo

Nebo Nebo je sloj nevidljivih plinova koji okružuju i štite Zemlju pa ih nazivamo atmosferom.Blanka Pašagić (prijevod izvornog teksta Emmanuele Paroissien), Priroda, Kad je vrijeme sunčano nebo je plave boje, a kad je oblačno, nebo je sivo. Nebo je plavo zbog toga što, kad je Sunce visoko na nebu, Sunčeve zrake lome se u čestice koje sadrže prašinu i lebde. Pojava je poznata kao Rayleighovo raspršenje. Nebo može biti također crvene ili žute boje. U podne na nebu se, kad je sunčano, vidi Sunce, a noću se vide zvijezde. Zvijezde su i danju prisutne, ali ih je nemoguće vidjeti jer imaju puno slabiju svjetlost nego noću. Na nebu se lakše može predvidjeti kakvo će biti vrijeme te je li dan, noć ili sumrak.

Novi!!: Impresionizam i Nebo · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Impresionizam i Njemačka · Vidi više »

Nokturno u crnom i zlatnom

Nokturno u crnom i zlatnom: raketa u padu je slika Jamesa McNeila Whistlera iz 1875. g. koja se smatra vrhuncem Whistlerove umjetnosti i jednom od prvih slika moderne umjetnosti.

Novi!!: Impresionizam i Nokturno u crnom i zlatnom · Vidi više »

Novela

Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.

Novi!!: Impresionizam i Novela · Vidi više »

Oton Iveković

Oton Iveković (Klanjec, 17. travnja 1869. – Klanjec, 4. srpnja 1939.), bio je hrvatski slikar historicizma.

Novi!!: Impresionizam i Oton Iveković · Vidi više »

Ottorino Respighi

Ottorino Respighi (Bologna, 9. srpnja 1879. – Rim, 18. travnja 1936.) bio je talijanski skladatelj.

Novi!!: Impresionizam i Ottorino Respighi · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Impresionizam i Pariz · Vidi više »

Paul Cézanne

Paul Cézanne (Aix-en-Provence, 19. siječnja 1839. – Aix-en-Provence, 22. listopada 1906.), francuski slikar čije djelo predstavlja sponu impresionizma s kraja 19.

Novi!!: Impresionizam i Paul Cézanne · Vidi više »

Paul Gauguin

Eugène Henri Paul Gauguin (Pariz, 7. lipnja 1848. – Atuana, Hiva Oa, Markižansko otočje, 8. svibnja 1903.),Dalibor Brozović, gl.

Novi!!: Impresionizam i Paul Gauguin · Vidi više »

Paul Verlaine

Paul-Marie Verlaine, (Metz, 30. ožujka 1844. – Pariz, 8. siječnja 1896.) bio je francuski pjesnik simbolist te član dekadentnog pokreta.

Novi!!: Impresionizam i Paul Verlaine · Vidi više »

Pierre-Auguste Renoir

Pierre-Auguste Renoir (Limoges, 25. veljače 1841. – Cagnes, 3. prosinca 1919.), francuski slikar i jedan od najistaknutijih predstavnika impresionizma; otac slavnog filmskog redatelja, Jeana Renoira.

Novi!!: Impresionizam i Pierre-Auguste Renoir · Vidi više »

Plenerizam

Plenerizam (fr. pleinairisme, prema en plein air: na otvorenom), je pojam koji označava slikanje izravno u prirodi koje se odlikuje svjetlošću, svježinom i živošću boja.

Novi!!: Impresionizam i Plenerizam · Vidi više »

Ples

Balet Ples je ritmično pokretanje tijela prema ritmu glazbe (rjeđe bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama.

Novi!!: Impresionizam i Ples · Vidi više »

Ples kod Moulin de la Galette

Ples kod Moulin de la Galette (francuski: Bal du Moulin de la Galette) je slavna i ambiciozna impresionistička slika francuskog slikara Pierre-Augustea Renoira iz 1876. god., nastala samo dvije godine poslije prve izložbe impresionista.

Novi!!: Impresionizam i Ples kod Moulin de la Galette · Vidi više »

Poentilizam

Seuratove slike ''Parada'' (1889.) na kojoj se vidi način slikanja kontrastnim točkama boje karakterističan za poentilizam. Poentilizam je način slikanja gdje se malim jasnim točkama osnovnih boja stvara utisak velikog broja sekundarnih i ostalih boja.

Novi!!: Impresionizam i Poentilizam · Vidi više »

Postimpresionizam

Postimpresionizam (post- + impresionizam, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je stilski pravac u umjetnosti s kraja 19.

Novi!!: Impresionizam i Postimpresionizam · Vidi više »

Povijest Francuske

Galije- današnje Francuske Najveća zemlja u zapadnoj Europi, Francuska je dominirala u povijesti Europe još odkad su Franci osvojili ovu zemlju u 5. stoljeću.

Novi!!: Impresionizam i Povijest Francuske · Vidi više »

Povijest umjetnosti

J. J. Wincklemanna'', prvog povjesničara umjetnosti. Zidna slikarija životinja iz spilje ''Lascaux'' u Francuskoj Miron, ''Diskobol (Bacač diska)'', rimska kopija grčkog originala iz 5. st. pr. Kr., Rim. Povijest umjetnosti je humanistička znanstvena disciplina koja se bavi povijesnim razvojem likovnih umjetnosti (arhitektura, slikarstvo, kiparstvo, grafika i primijenjene umjetnosti), odnosima među pojedinim umjetničkim djelima, životom i stvaralaštvom pojedinih umjetnika, opisivanjem, analizom i valorizacijom sadržaja i oblika umjetničkih djela (formalna analiza, ikonografija), te proučavanjem odnosa među različitim kulturama uzimajući u obzir političke, društvene, vjerske i nacionalne čimbenike.

Novi!!: Impresionizam i Povijest umjetnosti · Vidi više »

Priroda

Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.

Novi!!: Impresionizam i Priroda · Vidi više »

Proza

Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).

Novi!!: Impresionizam i Proza · Vidi više »

Rainer Maria Rilke

PAGENAME 1900. Rainer Maria Rilke Rainer Maria Rilke (Prag, 4. prosinca 1875. – Valmont, Švicarska, 29. prosinca 1926.), austrijski pjesnik.

Novi!!: Impresionizam i Rainer Maria Rilke · Vidi više »

Realizam (likovna umjetnost)

Realizam (latinski za „realan, stvaran”) u likovnoj umjetnosti (pretežito u slikarstvu i grafici) je stilski pravac koji teži postizanju iluzije zbilje, a traje od polovice do kraja 19.

Novi!!: Impresionizam i Realizam (likovna umjetnost) · Vidi više »

Robert Frangeš Mihanović

Robert Frangeš-Mihanović, '''Kralj Tomislav''', 1928. – 1938., bronca, Trg kralja Tomislava, Zagreb. Robert Frangeš Mihanović (Srijemska Mitrovica, 2. listopada 1872. - Zagreb, 12. siječnja 1940.), hrvatski kipar.

Novi!!: Impresionizam i Robert Frangeš Mihanović · Vidi više »

Romantizam

Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.

Novi!!: Impresionizam i Romantizam · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Impresionizam i Rusija · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Impresionizam i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Secesija

Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.

Novi!!: Impresionizam i Secesija · Vidi više »

Simbolizam

Simbolizam (francuski: symbolisme, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je umjetnički pokret 19.

Novi!!: Impresionizam i Simbolizam · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Impresionizam i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Skladatelj

Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.

Novi!!: Impresionizam i Skladatelj · Vidi više »

Skladba

Skladba ili kompozicija stvaranje je glazbenog djela, skladanje; glazbeno djelo.

Novi!!: Impresionizam i Skladba · Vidi više »

Slikarstvo

Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).

Novi!!: Impresionizam i Slikarstvo · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Impresionizam i Slovenija · Vidi više »

Stéphane Mallarmé

Stéphane Mallarmé (Pariz, 18. ožujka 1842. – Valvins, 9. rujna 1898.), francuski pjesnik i književni teoretičar.

Novi!!: Impresionizam i Stéphane Mallarmé · Vidi više »

Stefan George

Stefan George, 1910. Stefan George (Büdesheim kraj Bingena, 12. srpnja 1868. – Minusio kraj Locarna, 4. prosinca 1933.), njemački književnik.

Novi!!: Impresionizam i Stefan George · Vidi više »

Stefan Zweig

Stefan Zweig (Beč, 28. studenog 1881. − Petrópolis pokraj Ria de Janeira, 23. veljače 1942.), austrijski je književnik.

Novi!!: Impresionizam i Stefan Zweig · Vidi više »

Stojan Aralica

Stojan Aralica (Škare, 24. prosinca 1883. - Beograd, 4. veljače 1980.), bio je srpski slikar, rodom iz Hrvatske.

Novi!!: Impresionizam i Stojan Aralica · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Impresionizam i Sunce · Vidi više »

Svijet

Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.

Novi!!: Impresionizam i Svijet · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Impresionizam i Svjetlost · Vidi više »

Tri sestre

* Tri sestre (drama), drama Antona Čehova.

Novi!!: Impresionizam i Tri sestre · Vidi više »

Ujak Vanja

Ujak Vanja (ruski: Дядя Ваня) je tragikomedija koju je napisao ruski pisac Anton Čehov.

Novi!!: Impresionizam i Ujak Vanja · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Impresionizam i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Umjetnost

Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Novi!!: Impresionizam i Umjetnost · Vidi više »

Une fleur

Une fleur (Cvijet) je akt hrvatskoga slikara Vlaha Bukovca.

Novi!!: Impresionizam i Une fleur · Vidi više »

Virginia Woolf

Virginia Woolf (London, 25. siječnja 1882. – rijeka Ouse kod Rodmella, 28. ožujka 1941.) engleska spisateljica, jedna od ključnih figura modernizma u književnosti, i predstavnica romana struje svijesti.

Novi!!: Impresionizam i Virginia Woolf · Vidi više »

Vjekoslav Parać

Vjekoslav Parać (Solin, 2. veljače 1904. – Zagreb, 4. kolovoza 1986.), hrvatski slikar.

Novi!!: Impresionizam i Vjekoslav Parać · Vidi više »

Vlažnost zraka

tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka jest količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.

Novi!!: Impresionizam i Vlažnost zraka · Vidi više »

Vlaho Bukovac

Vlaho Bukovac (Biagio Faggioni) (Cavtat, 4. srpnja 1855. – Prag, 23. travnja 1922.), bio je hrvatski slikar.

Novi!!: Impresionizam i Vlaho Bukovac · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Impresionizam i Voda · Vidi više »

Washington

Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Impresionizam i Washington · Vidi više »

Zrak

gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.

Novi!!: Impresionizam i Zrak · Vidi više »

1830.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1830. · Vidi više »

1832.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1832. · Vidi više »

1834.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1834. · Vidi više »

1839.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1839. · Vidi više »

1840.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1840. · Vidi više »

1841.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1841. · Vidi više »

1844.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1844. · Vidi više »

1867.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1867. · Vidi više »

1868.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1868. · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1869. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1870. · Vidi više »

1871.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1871. · Vidi više »

1872.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1872. · Vidi više »

1874.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1874. · Vidi više »

1876.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1876. · Vidi više »

1883.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1883. · Vidi više »

1895.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1895. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1899. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 19. stoljeće · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1903. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1906. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1917. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1919. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: Impresionizam i 1926. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: Impresionizam i 1927. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Impresionizam i 1974. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Impresionist.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »