Brže od pregledniku!
23 odnosi: Aalborg, Aalborg (općina), Aarhus, Brønderslev (općina), Danska, Frederikshavn (općina), Hjørring (općina), Jammerbugt (općina), Jylland, Læsø (općina), Ledenjak, Ledeno doba, Mariagerfjord (općina), Morena, Morsø (općina), Nacionalni park, Pijesak, Pješčana dina, Rebild (općina), Thisted (općina), Vendsyssel-Thy, Vesthimmerland (općina), Viborg (Danska).
Aalborg
Aalborg, stari grad i luka na sjevernom dijelu poluotoka Jyllanda (Region Nordjylland) na Limfjordu povezan mostovima s gradom Nørresundby čini četvrti najveći grad u Danskoj.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Aalborg · Vidi više »
Aalborg (općina)
Aalborg je općina u danskoj regiji Sjeverni Jutland.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Aalborg (općina) · Vidi više »
Aarhus
Gradsko kazalište Aarhus (od 1948. do 31. prosinca 2010. imenom Århus) je drugi grad po veličini u Danskoj i najveća danska luka.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Aarhus · Vidi više »
Brønderslev (općina)
Brønderslev je općina u danskoj regiji Sjeverni Jutland.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Brønderslev (općina) · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Danska · Vidi više »
Frederikshavn (općina)
Frederikshavn je općina u danskoj regiji Sjeverni Jutland.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Frederikshavn (općina) · Vidi više »
Hjørring (općina)
Hjørring je općina u danskoj regiji Sjeverni Jutland.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Hjørring (općina) · Vidi više »
Jammerbugt (općina)
Jammerbugt je općina u danskoj regiji Sjeverni Jutland.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Jammerbugt (općina) · Vidi više »
Jylland
Jylland Jylland (danski Jylland, njemački Jütland) je poluotok na sjeveru Europe.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Jylland · Vidi više »
Læsø (općina)
Læsø je općina u danskoj regiji Sjeverni Jutland.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Læsø (općina) · Vidi više »
Ledenjak
Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Ledenjak · Vidi više »
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Ledeno doba · Vidi više »
Mariagerfjord (općina)
Mariagerfjord je općina u danskoj regiji Sjeverni Jutland.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Mariagerfjord (općina) · Vidi više »
Morena
Rubna morena Morena je razrdrobljeni kameni materijal nastao djelovanjem ledenjaka.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Morena · Vidi više »
Morsø (općina)
Morsø je općina u danskoj regiji Sjeverni Jutland.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Morsø (općina) · Vidi više »
Nacionalni park
Nacionalni park Kornati Nacionalni park Krka Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Nacionalni park · Vidi više »
Pijesak
Pijesak Pijesak Pijesak je prirodni granularni materijal sačinjen od fino razdijeljenih čestica stijena i minerala.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Pijesak · Vidi više »
Pješčana dina
Namibiji. Maroku Dine u Alžiru Satelitski snimak raznih dina u Murzuku, Libija Dina Rubjerg Knude, (Sjeverno more) Dina (Baltičko more) Pješčana dina ili pješčana sipina je uzvisina koja je nastala nakupljanjem pijeska koji nanosi vjetar.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Pješčana dina · Vidi više »
Rebild (općina)
Rebild je općina u danskoj regiji Sjeverni Jutland.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Rebild (općina) · Vidi više »
Thisted (općina)
Thisted je općina u danskoj regiji Sjeverni Jutland.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Thisted (općina) · Vidi više »
Vendsyssel-Thy
300px Vendsyssel-Thy (još se naziva i Sjevernojutlandski otok) je otok na sjeveru Danske.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Vendsyssel-Thy · Vidi više »
Vesthimmerland (općina)
Vesthimmerland je općina u danskoj regiji Sjeverni Jutland.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Vesthimmerland (općina) · Vidi više »
Viborg (Danska)
Centar grada s katedralom u pozadini Viborg je glavni grad danske regije Središnji Jutland.
Novi!!: Sjeverni Jutland i Viborg (Danska) · Vidi više »
