Brže od pregledniku!
73 odnosi: Arctagrostis latifolia, Arktički krug, Arktički ocean, Arktik, Čekinjasta broćika, Barentsburg, Barentsovo more, Brašnjak, Crni sljez, Danska, Engleska, Europa, Francuska, Geologija, Gomoljasti dvornik, Harald V., IUCN-ov crveni popis, Jednosupnice, Kamenjarska gorska metvica, Kim, Kritosjemenjače, Ledenjak, Lingua franca, Longyearbyen, Lopatasti opojan, Nizozemska, Nizozemski jezik, Norveška, Norveška kruna, Norveški jezik, Obična mišjakinja, Papratnjače, Podbjel, Polarna noć, Polarni dan, Polovi sjeverne polutke, Puzavi žabnjak, Ribarstvo, Ružičasti žednjak, Rudarstvo, Rusija, Ruski jezik, Russenorsk jezik, Sjevernoatlantska struja, Spitsbergen, Sveučilište u Cambridgeu, Taraxacum amphiphron, Taraxacum croceum, Taraxacum cymbifolium, Turizam, ..., Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Vikinzi, Willem Barents, .no, .sj, 12. stoljeće, 15. veljače, 1596., 1612., 1660., 1720., 1920., 1925., 1940-ih, 1961., 1980-ih, 20. stoljeće, 20. travnja, 2000., 2003., 23. kolovoza, 26. listopada. Proširite indeks (23 više) »
Arctagrostis latifolia
Arctagrostis latifolia, listopadna višegodišnja biljna vrsta iz porodice trava.
Novi!!: Svalbard i Arctagrostis latifolia · Vidi više »
Arktički krug
Zemljopisna karta Arktika, s arktičkim krugom (plava kružnica) Arktički krug ili Sjeverni polarni krug najsjeverniji je od 5 najvažnijih apstraktnih krugova, odnosno paralela na Zemlji.
Novi!!: Svalbard i Arktički krug · Vidi više »
Arktički ocean
Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.
Novi!!: Svalbard i Arktički ocean · Vidi više »
Arktik
Države za teritorijem na dijelu Arktičkog područja Arktik, polarno područje oko Sjevernog pola, površine oko 26 400 000 km2.
Novi!!: Svalbard i Arktik · Vidi više »
Čekinjasta broćika
Čekinjasta broćika (Priljepača, rukodrž, hvatavac, ljepljiva broćika, broćika ljepljiva lat. Galium aparine) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice Rubiaceae.
Novi!!: Svalbard i Čekinjasta broćika · Vidi više »
Barentsburg
Barentsburg je mali rudarski grad na otoku Spitsbergenu, Norveška.
Novi!!: Svalbard i Barentsburg · Vidi više »
Barentsovo more
Barentsovo more (nor.: Barentshavet, rus.: Баренцево море – latinično: Barencevo more) rubno je more Arktičkoga oceana, smješteno uz sjeverne obale Norveške i Rusije i podijeljeno između norveških i ruskih teritorijalnih voda.
Novi!!: Svalbard i Barentsovo more · Vidi više »
Brašnjak
Brašnjak, (trokutnolisna loboda, brašnjenka, lat. Blitum bonus-henricus, sin. Chenopodium bonus-henricus), je samonikla jestiva biljka iz potporodice lobodovki (Chenopodioideae), porodica štirovke.
Novi!!: Svalbard i Brašnjak · Vidi više »
Crni sljez
Crni sljez (šumski sljez, guščja trava, lat. Malva sylvestris) dvogodišnja je ili višegodišnja biljka iz porodice sljezovki.
Novi!!: Svalbard i Crni sljez · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Svalbard i Danska · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Svalbard i Engleska · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Svalbard i Europa · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Svalbard i Francuska · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Svalbard i Geologija · Vidi više »
Gomoljasti dvornik
Gomoljasti dvornik (gomoljičasti dvornik, lat. Bistorta vivipara), višegodišnja zeljasta cvjetnica uključivana u rodove dvornika (Polygonum) i Persicaria, a danas u Bistorta.
Novi!!: Svalbard i Gomoljasti dvornik · Vidi više »
Harald V.
Harald V. (Skagum u blizini Osla, 21. veljače, 1937.), trenutni kralj Norveške (od 1991.) iz dinastije Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg, mlađeg ogranka dinastije Oldenburg.
Novi!!: Svalbard i Harald V. · Vidi više »
IUCN-ov crveni popis
IUCN-ov crveni popis ugroženih vrsta ili kraće IUCN-ov crveni popis je popis ugroženih biljnih i životinjskih vrsta utemeljen 1963.
Novi!!: Svalbard i IUCN-ov crveni popis · Vidi više »
Jednosupnice
Jednosupnice (Liliopsida, ranije Monocotyledoneae) su nekadašnji razred kritosjemenjača (Magnoliophyta).
Novi!!: Svalbard i Jednosupnice · Vidi više »
Kamenjarska gorska metvica
Kamenjarska gorska metvica (lat. Clinopodium acinos, sinonim Acinos arvensis), biljna vrsta iz porodice medićevki, nekada uključivana u danas nepriznati rod Acinos (marulja), a danas rodu talac ili bukvica.
Novi!!: Svalbard i Kamenjarska gorska metvica · Vidi više »
Kim
Kim (kim pitomi, kimlin, lat. Carum carvi) jedan je od najstarijih poznatih začina iz porodice Apiaceae.
Novi!!: Svalbard i Kim · Vidi više »
Kritosjemenjače
Kritosjemenjače (Angiospermae, Magnoliophyta, Magnoliophytina) ili, kako ih se još često, u užem smislu, naziva cvjetnjače skupina su biljaka sjemenjača.
Novi!!: Svalbard i Kritosjemenjače · Vidi više »
Ledenjak
Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.
Novi!!: Svalbard i Ledenjak · Vidi više »
Lingua franca
Lingua franca jest jezik koji uvelike prelazi granice zemlje u kojoj se govori.
Novi!!: Svalbard i Lingua franca · Vidi više »
Longyearbyen
Longyearbyen Longyearbyen je najveće naselje i glavni grad norveškog prekomorskog teritorija Svalbarda.
Novi!!: Svalbard i Longyearbyen · Vidi više »
Lopatasti opojan
Lopatasti opojan (žilavac, lat. Samolus valerandi), vrlo rasprostranjena vrsta vodene trajnice iz porodice jaglačevki.
Novi!!: Svalbard i Lopatasti opojan · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Svalbard i Nizozemska · Vidi više »
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Novi!!: Svalbard i Nizozemski jezik · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Svalbard i Norveška · Vidi više »
Norveška kruna
Norveška kruna, ISO 4217: NOK je službeno sredstvo plaćanja u Norveškoj.
Novi!!: Svalbard i Norveška kruna · Vidi više »
Norveški jezik
Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) sjevernogermanski je jezik i makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.
Novi!!: Svalbard i Norveški jezik · Vidi više »
Obična mišjakinja
Obična mišjakinja (poljska mišjakinja, mala mišjakinja, srednja mišjakinja; lat. Stellaria media), godišnja je biljka udomaćena u Europi.
Novi!!: Svalbard i Obična mišjakinja · Vidi više »
Papratnjače
Papratnjače (Paprati, lat. Monilophyta, Pteridophyta) su jedna grupa od 12.000 vrsta biljaka.
Novi!!: Svalbard i Papratnjače · Vidi više »
Podbjel
Podbjel (proljetni podbjel, konjsko kopito, bjelokopitnjak; lat. Tussilago farfara), monotipski biljni rod i višegodišnja biljka iz porodice Asteraceae.
Novi!!: Svalbard i Podbjel · Vidi više »
Polarna noć
Polarna noć na Svalbardu. Polarna noć je prirodni fenomen koji se pojavljuje sjeverno od Arktičkog kruga i južno od Antarktičkog kruga, a tijekom kojeg Sunce ne izlazi iznad obzora tj.
Novi!!: Svalbard i Polarna noć · Vidi više »
Polarni dan
Norveškoj. Polarni dan ili ponoćno sunce je prirodni fenomen koji se pojavljuje sjeverno od Arktičkog kruga i južno od Antarktičkog kruga, a tijekom kojeg je sunce vidljivo 24 sata na dan, odnosno uopće ne zalazi ispod obzora.
Novi!!: Svalbard i Polarni dan · Vidi više »
Polovi sjeverne polutke
'''1''': Zemljopisni Sjeverni pol; '''2''': Magnetski Sjeverni pol; '''3''': Geomagnetski Sjeverni pol; '''4''': Sjeverni pol nepristupačnosti Pod Sjevernim polom se u svakodnevnom jeziku podrazumijeva najsjevernija točka Zemlje, tj.
Novi!!: Svalbard i Polovi sjeverne polutke · Vidi više »
Puzavi žabnjak
Puzavi žabnjak (lat. Ranunculus repens), puzeća trajnica iz Euroazije i sjeverne Afrike, uvezena u Sjevernu Ameriku.
Novi!!: Svalbard i Puzavi žabnjak · Vidi više »
Ribarstvo
Ribari iz Brela Ribarstvo je grana privrede koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne.
Novi!!: Svalbard i Ribarstvo · Vidi više »
Ružičasti žednjak
Ružičasti žednjak (zlatni korijen, lat. Rhodiola rosea) je ljekovita biljka iz porodice tustikovki ili žednjakovki (Crassulaceae).
Novi!!: Svalbard i Ružičasti žednjak · Vidi više »
Rudarstvo
Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.
Novi!!: Svalbard i Rudarstvo · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Svalbard i Rusija · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Svalbard i Ruski jezik · Vidi više »
Russenorsk jezik
Russenorsk (dosl. „ruski norveški”, rus. руссено́рск) bio je pidžinski jezik kojim su se koristili norveški i ruski trgovci iz Tromsøa i Kole te lovci na kitove u 18.
Novi!!: Svalbard i Russenorsk jezik · Vidi više »
Sjevernoatlantska struja
Sjevernoatlantska struja (u anglo-literaturi je nalazimo kao "North Atlantic Current, North Atlantic Drift i North Atlantic Sea Movement) je snažna topla morska struja, koja je nastavak Golfske struje prema sjeveroistoku.
Novi!!: Svalbard i Sjevernoatlantska struja · Vidi više »
Spitsbergen
Spitsbergen je najveći i jedini trajno naseljeni otok Svalbardskog otočja u sjevernoj Norveškoj.
Novi!!: Svalbard i Spitsbergen · Vidi više »
Sveučilište u Cambridgeu
Sveučilište Cambridge Sveučilište u Cambridgeu (engl. University of Cambridge, poznato i kao Cambridge) sveučilište je u gradu Cambridgeu, u istočnoj Engleskoj.
Novi!!: Svalbard i Sveučilište u Cambridgeu · Vidi više »
Taraxacum amphiphron
Taraxacum amphiphron, vrsta maslačka, endem s otočja Svalbard.
Novi!!: Svalbard i Taraxacum amphiphron · Vidi više »
Taraxacum croceum
Taraxacum croceum (sin. Taraxacum ambigens), vrsta maslačka raširenog po sjvernoj Rusijii subarktičkom području Kanade i sjevernoj i sjeveroistoičnoj Europi.
Novi!!: Svalbard i Taraxacum croceum · Vidi više »
Taraxacum cymbifolium
Taraxacum cymbifolium (sin. Taraxacum acromaurum), trajnica, vrsta maslačka sa sjevera Europe: Island; Jan Mayen; Svalbard; Farski otoci; Škotska; Norveška; Finska; sjevernoeuropska Rusija.
Novi!!: Svalbard i Taraxacum cymbifolium · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Svalbard i Turizam · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Svalbard i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Svalbard i Ukrajina · Vidi više »
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Novi!!: Svalbard i Vikinzi · Vidi više »
Willem Barents
Willem Barents Willem Barents, (otok Terschelling, Nizozemska, 1550. – nedaleko Novaje zemlje, Rusija, 20. lipnja 1597.) bio je nizozemski istraživač.
Novi!!: Svalbard i Willem Barents · Vidi više »
.no
.no je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Norvešku.
Novi!!: Svalbard i .no · Vidi više »
.sj
.sj je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) rezervirana za Svalbard i Jan Mayen.
Novi!!: Svalbard i .sj · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Svalbard i 12. stoljeće · Vidi više »
15. veljače
15.
Novi!!: Svalbard i 15. veljače · Vidi više »
1596.
Bez opisa.
Novi!!: Svalbard i 1596. · Vidi više »
1612.
Bez opisa.
Novi!!: Svalbard i 1612. · Vidi više »
1660.
Bez opisa.
Novi!!: Svalbard i 1660. · Vidi više »
1720.
Bez opisa.
Novi!!: Svalbard i 1720. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Svalbard i 1920. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Svalbard i 1925. · Vidi više »
1940-ih
Bez opisa.
Novi!!: Svalbard i 1940-ih · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Svalbard i 1961. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Svalbard i 1980-ih · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Svalbard i 20. stoljeće · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Svalbard i 20. travnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Svalbard i 2000. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Svalbard i 2003. · Vidi više »
23. kolovoza
23.
Novi!!: Svalbard i 23. kolovoza · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Svalbard i 26. listopada · Vidi više »
