Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja vs. Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. VHS-2, čeka početak mimohoda Svečani mimohod održan je u Zagrebu 4. kolovoza 2015. godine povodom Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 20.

Sličnosti između Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja imaju 19 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ante Gotovina, Dinara, Domovinski rat, Hrvatski sabor, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Knin, Kninska tvrđava, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja, Operacija Bljesak, Operacija Oluja, Oružane snage Republike Hrvatske, Republika Srpska Krajina, Zagreb, 1996., 4. kolovoza, 4. motorizirana gardijska brigada "Pauci", 7. gardijska brigada "Pume".

Ante Gotovina

Ante Gotovina (Tkon na otoku Pašmanu, 12. listopada 1955.) umirovljeni je general Hrvatske vojske.

Ante Gotovina i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja · Ante Gotovina i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

Dinara

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Dinara · Dinara i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Domovinski rat · Domovinski rat i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (kratica HRZ) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske čija osnovna zadaća je osiguranje suverenosti zračnog prostora Republike Hrvatske te pružanje zrakoplovne potpore drugim granama u provedbi njihovih zadaća u združenim operacijama.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo · Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Knin · Knin i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

Kninska tvrđava

300 px Kninska tvrđava jedna je od najvećih i najstarijih europskih tvrđava.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Kninska tvrđava · Kninska tvrđava i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, središnje je tijelo državne uprave Republike Hrvatske zaduženo za poslove obrane.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske · Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja

Područje hrvatskoga Podunavlja (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja · Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

Operacija Bljesak

Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Operacija Bljesak · Operacija Bljesak i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

Operacija Oluja

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Operacija Oluja · Operacija Oluja i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Oružane snage Republike Hrvatske · Oružane snage Republike Hrvatske i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Republika Srpska Krajina · Republika Srpska Krajina i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Zagreb · Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Zagreb · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

1996. i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja · 1996. i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

4. kolovoza

4.

4. kolovoza i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja · 4. kolovoza i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"

Četvrta gardijska brigada, poznata i po poslijeratnom nazivu "Pauci", bila je elitna postrojba Hrvatske vojske čiji je doprinos za vrijeme Domovinskog rata nemjerljiv.

4. motorizirana gardijska brigada "Pauci" i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja · 4. motorizirana gardijska brigada "Pauci" i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

7. gardijska brigada "Pume"

7.

7. gardijska brigada "Pume" i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja · 7. gardijska brigada "Pume" i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja ima 39 odnose, a Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ima 171. Kao što im je zajedničko 19, Jaccard indeks 9.05% = 19 / (39 + 171).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »