Brže od pregledniku!
67 odnosi: A posteriori, A priori, Adam Ferguson, Adam Smith, Albert Einstein, Alexander Hamilton, Analitička filozofija, Arthur Schopenhauer, Asocijacija, Auguste Comte, Škotska, Baron d'Holbach, Bertrand Russell, Bog, Charles Darwin, Ciceron, Daniel Dennett, Edinburgh, Empirizam, Epikur, Epistemologija, Esej, Estetika, Etika, Filozofija, Filozofija religije, Filozofija uma, George Berkeley, Gottfried Leibniz, Immanuel Kant, Indukcija, Isaac Newton, James Madison, Jean-Jacques Rousseau, Jeremy Bentham, John Locke, John Stuart Mill, Karl Popper, Kauzalnost, Korisnost, Kršćanstvo, Logički pozitivizam, Metafizika, Naturalizam (filozofija), Noam Chomsky, Piron, Politička filozofija, Posebna teorija relativnosti, Psihologija, Racionalizam, ..., Razum, René Descartes, Sekst Empirik, Sile, Simon Blackburn, Skepticizam, Slobodna volja, Thomas Hobbes, Transcendentnost, Utilitarizam, Vjerovanje, William James, Zapadnjačka filozofija, 1711., 1776., 25. kolovoza, 7. svibnja. Proširite indeks (17 više) »
A posteriori
A posteriori (lat. za "ono što dolazi poslije"; a priori za "ono što dolazi prije") je atribut koji se rabi za zaključivanje ili prihvaćanje nekog stava (ili mišljenja) na osnovi pretpostavke koje je iskustveno doživljeno i empirijski provjereno.
Novi!!: David Hume i A posteriori · Vidi više »
A priori
A priori (lat. za "ono što dolazi prije"; a posteriori za "ono što dolazi poslije") je atribut koji se rabi za zaključivanje ili prihvaćanje nekog stava (ili mišljenja) na osnovi pretpostavke koje iskustveno nije doživljeno i empirijski nije provjereno.
Novi!!: David Hume i A priori · Vidi više »
Adam Ferguson
Adam Ferguson Adam Ferguson, također i Ferguson of Raith, (Atholl, Perthshire, Škotska, 20. lipnja 1723. — St. Andrews, 22. veljače 1816.) bio je škotski filozof i povjesničar, preteča škotskog prosvjetiteljstva.
Novi!!: David Hume i Adam Ferguson · Vidi više »
Adam Smith
Adam Smith Adam Smith (Kirckcaldy, 16. lipnja 1723. – Edinburgh, 17. srpnja 1790.), škotski ekonomist i etičar.
Novi!!: David Hume i Adam Smith · Vidi više »
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Novi!!: David Hume i Albert Einstein · Vidi više »
Alexander Hamilton
Alexander Hamilton, oko 1795. godine Alexander Hamilton (11. siječnja 1755. ili 1757. – 12. srpnja 1804.), bio je američki ekonomist, politički teoretičar i prvi ministar financija SAD.
Novi!!: David Hume i Alexander Hamilton · Vidi više »
Analitička filozofija
Analitička filozofija je opći naziv za stil filozofije koji je započeo dominirati u zemljama engleskog govornog područja u 20. stoljeću.
Novi!!: David Hume i Analitička filozofija · Vidi više »
Arthur Schopenhauer
'''Arthur Schopenhauer''' Arthur Schopenhauer (Gdanjsk, 22. veljače 1788. – Frankfurt n/M, 21. rujna 1860.), njemački filozof, autor djela Svijet kao volja i predodžba, smatra se utemeljiteljem metafizičkog pesimizma.
Novi!!: David Hume i Arthur Schopenhauer · Vidi više »
Asocijacija
Asocijacija (iz latinskog associatio "udruživanje") može značiti.
Novi!!: David Hume i Asocijacija · Vidi više »
Auguste Comte
'''Auguste Comte''' Auguste Comte (Montpellier, 19. siječnja 1798. – Pariz, 5. rujna 1857.), francuski matematičar, filozof i teoretičar prvi koji je uporabio riječ sociologija.
Novi!!: David Hume i Auguste Comte · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: David Hume i Škotska · Vidi više »
Baron d'Holbach
Barun Paul Henri Thiry d'Holbach, izvorno njemačkog imena Paul Heinrich Dietrich von Holbach (rođen u Edesheimu, 8. prosinca 1723. – umro u Parizu, 21. veljače 1789.), bio je francuski filozof i enciklopedist njemačkog podrijetla.
Novi!!: David Hume i Baron d'Holbach · Vidi više »
Bertrand Russell
Bertrand Arthur William Russell, 3.
Novi!!: David Hume i Bertrand Russell · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: David Hume i Bog · Vidi više »
Charles Darwin
Charles Robert Darwin (Shrewsbury, Shopshire, Engleska, 12. veljače 1809. – Downe, Kent, Engleska, 19. travnja 1882.), engleski znanstvenik i prirodoslovac.
Novi!!: David Hume i Charles Darwin · Vidi više »
Ciceron
Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.
Novi!!: David Hume i Ciceron · Vidi više »
Daniel Dennett
Daniel Clement Dennett III (rođen 28. ožujka 1942. u Bostonu) američki je filozof, znanstvenik i pisac čija su područja istraživanja filozofija uma i filozofija znanosti, posebno područja vezana za evolucijsku biologiju i kognitivnu znanost.
Novi!!: David Hume i Daniel Dennett · Vidi više »
Edinburgh
Edinburgh (škotski gaelski: Dùn Èideann, škotski: Edinburgh/Embra/Emburrie) je glavni grad Škotske smješten u zaljevu u Forth, blizu rijeke Leith.
Novi!!: David Hume i Edinburgh · Vidi više »
Empirizam
Empirizam (grč. empeiría, »iskustvo«) je gnoseološki (teorija o spoznaji) pravac, koji zastupa stav da je iskustvo osnovni izvor spoznaje i da joj ono određuje domet, mogućnosti i granice.
Novi!!: David Hume i Empirizam · Vidi više »
Epikur
Epikur (grč. Ἐπίκουρος, Epikouros, Samos, 341. pr. Kr. - Atena, 270. pr. Kr.), bio je filozof iz helenističko-rimskog razdoblja.
Novi!!: David Hume i Epikur · Vidi više »
Epistemologija
Prema Platonu znanje je presjek (znanje.
Novi!!: David Hume i Epistemologija · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: David Hume i Esej · Vidi više »
Estetika
Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.
Novi!!: David Hume i Estetika · Vidi više »
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Novi!!: David Hume i Etika · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: David Hume i Filozofija · Vidi više »
Filozofija religije
Filozofija religije je grana filozofije koja se bavi filozofskim proučavanjem religije, uključujući probleme postojanja i naravi Boga, religioznog jezika, čuda, molitve, postojanja zla, odnosa među različitim religijama, odnosa između religije i ostalih vrijednosnih sustava (znanost, etika...). Kategorija: Filozofija religije Kategorija:Filozofska terminologija.
Novi!!: David Hume i Filozofija religije · Vidi više »
Filozofija uma
mozga. Frenologija je bila jedan od prvih pokušaja da se koreliraju mentalne funkcije s određenim dijelom mozga. Filozofija uma je grana suvremene analitičke filozofije koja proučava prirodu uma, mentalnih događaja, mentalnih funkcija, svijesti te njihov odnos s tijelom, osobito s mozgom.
Novi!!: David Hume i Filozofija uma · Vidi više »
George Berkeley
'''George Berkeley''' George Berkeley (12. ožujka 1685. – 14. siječnja 1753.), je bio irski biskup i idealistički filozof čiji je glavni filozofski rad bio promoviranje subjektivnog idealizma, koji se najbolje može izraziti kroz Barkeley fundamentalno načelo: "Postojati znači biti opažen" (Esse est percipi).
Novi!!: David Hume i George Berkeley · Vidi više »
Gottfried Leibniz
'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.
Novi!!: David Hume i Gottfried Leibniz · Vidi više »
Immanuel Kant
Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof.
Novi!!: David Hume i Immanuel Kant · Vidi više »
Indukcija
Indukcija je logička metoda.
Novi!!: David Hume i Indukcija · Vidi više »
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.
Novi!!: David Hume i Isaac Newton · Vidi više »
James Madison
James Madison (Port Conway, 16. ožujka 1751. – Montpelier, 28. lipnja 1836.) je bio američki političar i državnik, najpoznatiji po tome što je služio kao kao četvrti po redu predsjednik SAD-a (1809. – 1817.). Također je poznat po tome što je, zajedno s Johnom Jayom i Alexanderom Hamiltonom napisao Federalističke spise, jedno od najslavnijih djela u povijesti političke misli. Hamilton također uživa reputaciju Oca američkog ustava. Madison, sin uglednog zemljoposjednika iz Virginije, sudjelovao je u ratu za nezavisnost kao član Kontinentalnog kongresa od 1780. do 1783. godine. Postavši uvjeren kako je konfederalni sistem preslab za potrebe nove države, zagovarao je snaženje centralne vlasti u odnosu na države-članice. Bio je jedna od ključnih osoba na Ustavnoj konvenciji u Philadelphiji na kojoj je 1787. godine donesen novi Ustav – koji je i danas na snazi. Nakon toga je sudjelovao u izradi Federalističkih spisa kako bi nagovorio javnost država da ratificiraju Ustav. Rad na izgradnji Ustava je Madison nastavio i kao zastupnik u prvim sazivima američkog Kongresa. Godine 1790. su na njegovu inicijativu doneseni amandmani, koji utemeljuju ljudska i građanska prava u SAD-u, poznati kao Bill of Rights. Sredinom 1790-ih je Madison, odbacio svoje federalističke stavove te se priključio novostvorenoj Demokratsko-republikanskoj stranci na čelu s Thomasom Jeffersonom, koja se bila zalagala za slabu centralnu vlast i prava država. Kada je Jefferson 1801. godine izabran za predsjednika, Madison je postao njegov državni sekretar. Jefferson i Madison su, kao poklonici revolucije, iz ideoloških razloga podržavali Francusku u tadašnjem sukobu s Velikom Britanijom, te držali kako će zahvaljujući britanskoj zauzetosti u Europi moći američkoj federaciji priključiti Kanadu. Madison je 1808. godine izabran za predsjednika, a njegov mandat je bio obilježen sve većom eskalacijom napetosti s Britancima, te pripremama američke javnosti za ono što je tada bilo poznato kao Rat gospodina Madisona. Osim u sjeveroistočnim državama, teško pogođenim ekonomskim embargom protiv Britanije, taj je rat stekao veliku popularnost te je Madison glatko izabran za drugi mandat 1812. godine. Međutim, Madison je, slično kao i Jefferson, iz ideoloških razloga smatrao da SAD kao demokratska država ne smiju imati snažnu stajaću vojsku ili ratnu mornaricu. To je SAD skupo koštalo kada je rat konačno izbio te se ispostavilo da se mlada država ipak nije u stanju nositi s britanskom vojnom i pomorskom moći. Amerikanci su u ratu doživjeli teške poraze, ali je pobjeda u bitci kod New Orleansa – izvojevana 15 dana nakon sklapanja mirovnog sporazuma – Madisonu, njegovoj stranci i budućim američkim povjesničarima omogućila da taj fijasko predstave kao blistavu pobjedu. Kraj mandata je Jefferson proveo nastojeći spriječiti Kongres da odobri izgradnju cesta, kanala i drugih objekata te na taj način ustanovi federalnu vlast na račun država-članica. Kategorija:Američki predsjednici Kategorija:Američki političari do 1789. Kategorija:Američki političari 1789. – 1861. Kategorija:Ministri vanjskih poslova SAD-a.
Novi!!: David Hume i James Madison · Vidi više »
Jean-Jacques Rousseau
Jean Jacques Rousseau Jean Jacques Rousseau (Ženeva, 28. lipnja 1712. – Ermenonville, 2. srpnja 1778.), francuski književnik, pedagog i politički filozof.
Novi!!: David Hume i Jean-Jacques Rousseau · Vidi više »
Jeremy Bentham
Jeremy Bentham (London, 15. veljače 1748. – London, 6. lipnja 1832.) je bio engleski filozof, pravnik, ekonomist i polihistor, koji se danas smatra začetnikom modernog utilitarizma.
Novi!!: David Hume i Jeremy Bentham · Vidi više »
John Locke
'''John Locke''' John Locke (Wrigton kraj Bristola, 29. kolovoza 1632. – Oates, 28. listopada 1704.) bio je engleski filozof i politički pisac, utemeljitelj klasičnog britanskog empirizma.
Novi!!: David Hume i John Locke · Vidi više »
John Stuart Mill
John Stuart Mill John Stuart Mill (20. svibnja 1806. – 8. svibnja 1873.), britanski filozof, jedan od najutjecajnih zagovornika utilitarističke teorije u filozofiji i ekonomiji.
Novi!!: David Hume i John Stuart Mill · Vidi više »
Karl Popper
Karl Popper Grob Karla Poppera Sir Karl Raimund Popper (Beč, 28. srpnja 1902. – London, 17. rujna 1994.), austrijsko-britanski filozof.
Novi!!: David Hume i Karl Popper · Vidi više »
Kauzalnost
centripetalno ili ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. zakon očuvanja količine gibanja. Kauzalnost (srednjovjekovni lat. causalitas: uzročnost, od lat. causa: uzrok) je ono što biva po uzrocima, slijed od uzroka na posljedicu ili učinak, bez obzira na moguću svrhovitost.
Novi!!: David Hume i Kauzalnost · Vidi više »
Korisnost
* Djelotvornost.
Novi!!: David Hume i Korisnost · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: David Hume i Kršćanstvo · Vidi više »
Logički pozitivizam
Logički pozitivizam filozofski je pravac koji se također naziva i logički empirizam, kojeg su prvo zastupali pripadnici tzv.
Novi!!: David Hume i Logički pozitivizam · Vidi više »
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Novi!!: David Hume i Metafizika · Vidi više »
Naturalizam (filozofija)
Naturalizam (njem. Naturalismus, od franc. naturalisme, prema lat. naturalis: prirodan), filozofska koncepcija po kojoj je priroda osnova i bit svega, jedini pravi realitet i ništa izvan njega ne postoji; ideja ili vjerovanje da na svijetu djeluju jedino prirodni zakoni (fizički zakoni) i sile, nasuprot onim supranaturalnim ili spiritualnim; Pristaše naturalizma (naturalisti) tvrde da prirodni zakoni vladaju i upravljaju strukturom i ponašanjem prirodnog univerzuma i da je promjena univerzuma u svakom trenutku produkt ovih zakona.
Novi!!: David Hume i Naturalizam (filozofija) · Vidi više »
Noam Chomsky
Avram Noam Chomsky (hebrejski: אברם נועם חומסקי) (rođen 7. prosinca, 1928.) je američki jezikoslovac, filozof, kognitivni znanstvenik, politički aktivist, pisac i predavač.
Novi!!: David Hume i Noam Chomsky · Vidi više »
Piron
Piron iz Elide (oko 360. - oko 270. pr. Kr.), grčki filozof, osnivač skepticizma.
Novi!!: David Hume i Piron · Vidi više »
Politička filozofija
Politička filozofija je grana filozofije koja se bavi pitanjima povezanim s čovjekovim životom u društvenoj i političkoj zajednici.
Novi!!: David Hume i Politička filozofija · Vidi više »
Posebna teorija relativnosti
Posebna teorija relativnosti je fizikalna teorija koju je Albert Einstein objavio 1905. Ona je zamijenila njutnovsku koncepciju prostora i vremena i inkorporirala elektromagnetizam reprezentiran Maxwellovim jednadžbama.
Novi!!: David Hume i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: David Hume i Psihologija · Vidi više »
Racionalizam
Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.
Novi!!: David Hume i Racionalizam · Vidi više »
Razum
Razum je sposobnost razboritog (logičkog, kritičkog) rasuđivanja.
Novi!!: David Hume i Razum · Vidi više »
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Novi!!: David Hume i René Descartes · Vidi više »
Sekst Empirik
'''Sekst Empirik''' Sekst Empirik (160. – 210.), liječnik i filozof koji je djelovao u Aleksandriji, Rimu i Ateni.
Novi!!: David Hume i Sekst Empirik · Vidi više »
Sile
Rijeka Sile (venecijanski: Sil) je 95 km duga rijeka u sjevernoj Italiji u Venetu.
Novi!!: David Hume i Sile · Vidi više »
Simon Blackburn
Simon Blackburn 2009. Simon Blackburn, (rođen 12. srpnja 1944.) britanski je filozof, između ostalog poznat na svom radu popularizacije filozofije.
Novi!!: David Hume i Simon Blackburn · Vidi više »
Skepticizam
Skepticizam je trajao od 4. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća pr. Kr. Osnivač skepticizma je bio Piron iz Elide koji nema pisanih djela.
Novi!!: David Hume i Skepticizam · Vidi više »
Slobodna volja
Slobodna volja je filozofski termin u kojem su misli i ponašanje neke osobe određeni vlastitom voljom, a ne vanjskim čimbenicima.
Novi!!: David Hume i Slobodna volja · Vidi više »
Thomas Hobbes
'''Thomas Hobbes''' Thomas Hobbes (Malmesbury, Wiltshire, 5. travnja 1588. – Hardwick Hall, Derbyshire, 4. prosinca 1679.) je engleski filozof.
Novi!!: David Hume i Thomas Hobbes · Vidi više »
Transcendentnost
„Što oko još nije vidjelo niti uho čulo“ ''(Oculus non vidit, nec auris audivit)'' Transcendentnost, transcendencija (lat. transcendentia, od glagola transcendens – koji se uspinje), nadosjetilnost ili onostranost, u religiji i filozofiji označava sve što postoji iznad neposredna osjetilna iskustva, prekoračenja granice svijesti, tj.
Novi!!: David Hume i Transcendentnost · Vidi više »
Utilitarizam
Utilitarizam (lat. utilis, koristan) je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje koje povećava ukupnu sreću u svijetu, tj.
Novi!!: David Hume i Utilitarizam · Vidi više »
Vjerovanje
Vjerovanje ili uvjerenje je mentalni čin kojim netko prihvaća kao istinit neki sud, tvrdnju ili mišljenje iako za to prihvaćanje nema neposredne osnove u vlastitom iskustvu niti ga može opravdati pravilnim logičkim izvođenjem iz suda koji je već utvrđen kao istinit.
Novi!!: David Hume i Vjerovanje · Vidi više »
William James
'''William James''' William James (New York, 11. siječnja 1842. – Chocorua, 26. kolovoza 1910.), američki filozof i psiholog.
Novi!!: David Hume i William James · Vidi više »
Zapadnjačka filozofija
Zapadnjačka filozofija je filozofska tradicija koja se razvijala u okvirima Zapadnog svijeta.
Novi!!: David Hume i Zapadnjačka filozofija · Vidi više »
1711.
Bez opisa.
Novi!!: David Hume i 1711. · Vidi više »
1776.
Bez opisa.
Novi!!: David Hume i 1776. · Vidi više »
25. kolovoza
25.
Novi!!: David Hume i 25. kolovoza · Vidi više »
7. svibnja
7.
Novi!!: David Hume i 7. svibnja · Vidi više »
