David I. i Edgar, kralj Škotske

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između David I. i Edgar, kralj Škotske

David I. vs. Edgar, kralj Škotske

David I. Sveti (škot. Dàibhidh mac Mhaoil Chaluim) (?, oko 1082. – Carlisle, Cumberland, 24. svibnja 1153.), škotski kralj od 1124. do smrti 1153. Edgar (škot. Eagar mac Mhaoil Chaluim) (?, 1075. – Edinburgh, Škotska, 8. siječnja 1107.), škotski kralj od 1097. godine, četvrti sin i nasljednik kralja Malcolma III. Canmorea i kraljice Margaret, unuke engleskog kralja Edmunda II. Edgar je 1097. godine, kao vazal i uz pomoć engleskog kralja Vilima II. Riđeg preuzeo škotsko prijestolje, tako što je zbacio svog strica, kralja Donalda III. († 1099.). Godine 1098. prepustio je Hebride norveškom kralju Magnusu III., koji je harao tim područjem.

Aleksandar I. Škotski

Aleksandar I. Žestoki (škot. Alasdair mac Mhaol Chaluim (Dunfermline, oko 1080. – vjerojatno Stirling, Škotska, 23. travnja 1124.), škotski kralj od 1107. do 1124. godine; sin škotskog kralja Malcolma III. Canmorea (1058. – 1093.) i nasljednik brata, kralja Edgara (1097. – 1107.) iz dinastije Dunkelda.

Aleksandar I. Škotski i David I. · Aleksandar I. Škotski i Edgar, kralj Škotske · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Škotska i David I. · Škotska i Edgar, kralj Škotske · Vidi više »

Malcolm III.

Malcolm III.

David I. i Malcolm III. · Edgar, kralj Škotske i Malcolm III. · Vidi više »

Popis engleskih i britanskih vladara

Bez opisa.

David I. i Popis engleskih i britanskih vladara · Edgar, kralj Škotske i Popis engleskih i britanskih vladara · Vidi više »