Sličnosti između Daytonski sporazum i Republika Bosna i Hercegovina
Daytonski sporazum i Republika Bosna i Hercegovina imaju 15 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alija Izetbegović, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Oružane snage Republike Hrvatske, Pariz, Republika Srpska, Sarajevo, Savezna Republika Jugoslavija, Sjedinjene Američke Države, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Velika Kladuša, 14. prosinca, 1995..
Alija Izetbegović
Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. kolovoza 1925. – Sarajevo, 19. listopada 2003.), bio je bosanskohercegovački političar i islamski aktivist bošnjačkog podrijetla, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 1992.
Alija Izetbegović i Daytonski sporazum · Alija Izetbegović i Republika Bosna i Hercegovina ·
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Banja Luka i Daytonski sporazum · Banja Luka i Republika Bosna i Hercegovina ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Daytonski sporazum · Bosna i Hercegovina i Republika Bosna i Hercegovina ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Daytonski sporazum i Federacija Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Bosna i Hercegovina ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Daytonski sporazum i Hrvatska · Hrvatska i Republika Bosna i Hercegovina ·
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Daytonski sporazum i Oružane snage Republike Hrvatske · Oružane snage Republike Hrvatske i Republika Bosna i Hercegovina ·
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Daytonski sporazum i Pariz · Pariz i Republika Bosna i Hercegovina ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Daytonski sporazum i Republika Srpska · Republika Bosna i Hercegovina i Republika Srpska ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Daytonski sporazum i Sarajevo · Republika Bosna i Hercegovina i Sarajevo ·
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Daytonski sporazum i Savezna Republika Jugoslavija · Republika Bosna i Hercegovina i Savezna Republika Jugoslavija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Daytonski sporazum i Sjedinjene Američke Države · Republika Bosna i Hercegovina i Sjedinjene Američke Države ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Daytonski sporazum i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Republika Bosna i Hercegovina i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Velika Kladuša
Velika Kladuša je općina na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
Daytonski sporazum i Velika Kladuša · Republika Bosna i Hercegovina i Velika Kladuša ·
14. prosinca
14.
14. prosinca i Daytonski sporazum · 14. prosinca i Republika Bosna i Hercegovina ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Daytonski sporazum · 1995. i Republika Bosna i Hercegovina ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Daytonski sporazum i Republika Bosna i Hercegovina imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Daytonski sporazum i Republika Bosna i Hercegovina
Usporedba između Daytonski sporazum i Republika Bosna i Hercegovina
Daytonski sporazum ima 65 odnose, a Republika Bosna i Hercegovina ima 74. Kao što im je zajedničko 15, Jaccard indeks 10.79% = 15 / (65 + 74).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Daytonski sporazum i Republika Bosna i Hercegovina. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: