Sadržaj
25 odnosi: Akadski jezik, Atena (polis), Baktrija, Ekbatana, Elamski jezik, Ezra Pound, Fraort, Grčki jezik, Hamadan, Herodot, Iran, Kijaksar, Kralj, Lidija, Medijci, Medijsko Carstvo, Novoasirsko Carstvo, Palača, Sargon II., Sirija, Sjedinjene Američke Države, Skiti, Stara Grčka, Sudbena vlast, Urartu.
- Medijski kraljevi
Akadski jezik
Akadski (ISO 639-3: akk; lišānum akkadītum) je bio istočnosemitski jezik koji se govorio u drevnoj Mezopotamiji.
Pogledaj Dejok i Akadski jezik
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Pogledaj Dejok i Atena (polis)
Baktrija
Drevna '''Baktrija''' i njeni gradovi Baktrija (perz. بـلـخ: Bâkhtriš) ili Baktrijana, povijesna je regija koja se nalazila između planinskog planca Hindukuš i rijeke Amu-Darja u današnjem Afganistanu, Uzbekistanu i Tadžikistanu.
Pogledaj Dejok i Baktrija
Ekbatana
Karta Irana s ucrtanim Hamadanom, gradom na području antičkog grada '''Ekbatane''' Ekbatana (staroperz. Haŋgmatana; grč. Agbatana prema Eshilu i Herodotu; Agámtanu prema Nabonidu; Agamatanu prema Behistunskim zapisima), antički je grad iz doba Medije i Perzijskog Carstva, danas Hamadan u modernom Iranu.
Pogledaj Dejok i Ekbatana
Elamski jezik
Zapisi na '''elamskom jeziku''' Elamski jezik (ISO 639-3: elx) je iščezli jezik kojim su govorili drevni Elamiti na jugozapadu Irana.
Pogledaj Dejok i Elamski jezik
Ezra Pound
Ezra Weston Loomis Pound (30. listopada 1885. – Venecija, Italija, 1. studenog 1972.), američki književnik, pjesnik i kritičar, te jedan od najvećih modernističkih pjesnika u prvoj polovici 20. stoljeća.
Pogledaj Dejok i Ezra Pound
Fraort
Fraort (perz. Fravartiš, vladao od 675. do 653. pr. Kr.) je bio drugi kralj Medijskog Carstva.
Pogledaj Dejok i Fraort
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Dejok i Grčki jezik
Hamadan
Hamadan (Hamedān ili Hamadān; perz. همدان; Hagmatana, grč. Ekbatana) je grad u Iranu, odnosno glavni grad Hamadanske pokrajine, smješten oko 375 km jugozapadno od Teherana.
Pogledaj Dejok i Hamadan
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Pogledaj Dejok i Herodot
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Pogledaj Dejok i Iran
Kijaksar
Kijaksar (vladao od 625. do 585. pr. Kr.) je bio vladar iz iranske dinastije Medijaca, te najuspješniji kralj Medijskog Carstva.
Pogledaj Dejok i Kijaksar
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Pogledaj Dejok i Kralj
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Pogledaj Dejok i Lidija
Medijci
Medijci Medija Medijci su stari iranski narod srodan Perzijancima koji se na područje Medije što se prostirala između Kaspijskog mora i Mezopotamije nastanio u 2. tisućljeću pr. Kr. Ovaj kraj danas pripada suvremenom Iranu, Iraku i Turskoj.
Pogledaj Dejok i Medijci
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Pogledaj Dejok i Medijsko Carstvo
Novoasirsko Carstvo
Novoasirsko carstvo označuje razdoblje u povijesti Asirije između 1075.
Pogledaj Dejok i Novoasirsko Carstvo
Palača
Versajska palača je najveća palača na svijetu. kineskih careva od 14. do 19. stoljeća. Kraljevska Buckingham palača u Londonu iz 1703. godine. Palača (latinski) je raskošna gradska rezidencija vladara feudalaca, plemića, ili danas predsjednika država, koja je dobila ime po rimskoj carskoj palači na Palatinu.
Pogledaj Dejok i Palača
Sargon II.
Sargon II. sa svojim državnim dužnosnikom. Reljef iz palače u Dur-Šarukinu (oko 713. – 716. pr. Kr.). Sargon II. (asir. Šaru kin, »pravi vladar«; heb. Sargon) bio je asirski kralj (721. – 705. pr. Kr.), nakon pobune protiv Salmanasera V. Ime Sargon nadjenuli su mu hebrejski pisci Biblije, te je pod tim imenom ušao i u povijesnu znanost.
Pogledaj Dejok i Sargon II.
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Pogledaj Dejok i Sirija
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Dejok i Sjedinjene Američke Države
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Pogledaj Dejok i Skiti
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Dejok i Stara Grčka
Sudbena vlast
Sudbena vlast ili judikativa je grana vlasti zadužena za provedbu zakona i, u nekim zemljama, za pridržavanje ustavnih odredaba.
Pogledaj Dejok i Sudbena vlast
Urartu
610. i 585. pr. Kr. Urartu (starosjedilački: Biai ili Biainili, akad. „māt Urarṭu“: ma-at U-ra-ar-ṭu, grč. Ararat) ili kraljevstvo Van je država iz željeznog doba koja se prostirala oko jezera Van u Armenskoj visoravni.
Pogledaj Dejok i Urartu