Brže od pregledniku!
54 odnosi: Afroamerikanci, Američki građanski rat, Andrew Jackson, Barack Obama, Evangelička Crkva, Franklin Delano Roosevelt, Grover Cleveland, Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci, James Madison, Joe Biden, Jug SAD-a, Konfederacija Američkih Država, Kongres Sjedinjenih Američkih Država, Konzervativizam, Liberalizam, Lijevi centar, Minnesota, Plava, Politički centar, Poljoprivreda, Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Progresivizam, Republikanska stranka (SAD), Robovlasništvo, Senat Sjedinjenih Američkih Država, Sindikat, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Dakota, Skrbnička država, Socijaldemokracija, Socijalna pravda, Socijalni liberalizam, Theodore Roosevelt, Thomas Jefferson, Treći put, Univerzalna zdravstvena zaštita, Washington, Woodrow Wilson, Zaštita okoliša, Zaštita potrošača, Zastupnički dom Sjedinjenih Država, 1792., 1828., 1829., 1837., 1885., 1889., 1893., 1897., 19. stoljeće, ..., 1912., 1913., 1933., 1945.. Proširite indeks (4 više) »
Afroamerikanci
Afroamerikanci ili Afrički Amerikanci, izvorno Afro-Americans ili African Americans, je ime kojim se danas u SAD službeno i etnički označavaju Amerikanci afričkog porijekla, odnosno potomci crnih robova dovedenih u Sjevernu Ameriku između 17. i 19. stoljeća.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Afroamerikanci · Vidi više »
Američki građanski rat
Američki građanski rat (1861. – 1865.) bio je građanski rat u Sjedinjenim Američkim Državama koji se vodio zbog formiranja i odcjepljenja Konfederacije Američkih Država.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Američki građanski rat · Vidi više »
Andrew Jackson
Andrew Jackson (Waxhaw, 15. ožujka 1767. – Nashville, 8. lipnja 1845.) je američki vojskovođa, političar i državnik, najpoznatiji po tome što je bio 7. predsjednik SAD te osnivač današnje Demokratske stranke.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Andrew Jackson · Vidi više »
Barack Obama
Barack Hussein Obama, Jr. (Honolulu, Havaji, SAD, 4. kolovoza 1961.), američki političar (Demokratska stranka), bivši predsjednik SAD-a, na dužnosti od 20. siječnja 2009. pa do 20.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Barack Obama · Vidi više »
Evangelička Crkva
Evangelička Crkva protestantska je Crkva, koji slijedi izravno iz reformacijskog pokreta kojeg je pokrenuo Martin Luther.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Evangelička Crkva · Vidi više »
Franklin Delano Roosevelt
Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. – 12. travnja 1945.), američki državnik i političar, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biran četiri puta uzastopno. Odrastao u uglednoj njujorškoj aristokratskoj familiji, Roosevelt se politikom počeo baviti od 1909. godine kao pristaša Demokratske stranke. Za vrijeme prvog svjetskog rata se istakao na položaju pomoćnika ministra za mornaricu. Godine 1921. je obolio od dječje paralize, bolesti zbog koje nije mogao hodati, ali čije postojanje je, slično kao i ljubavna veza sa sekretaricom Lucy Mercer, ostalo tajna do kraja njegovog života. Zahvaljujući tome je godine 1928. izabran za guvernera New Yorka. Godine 1932. je izabran za predsjednika SAD u jeku velike ekonomske krize. Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, pri čemu je primijenio niz reformi inspiriranih idejama britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Ta politika, poznata pod nazivom New Deal, je počela davati rezultate tek s izbijanjem drugog svjetskog rata. U međuvremenu je Roosevelt ponovno izabran za predsjednika 1936. godine. Za vrijeme drugog mandata su ekonomska pitanja s vremenom došla u sjenu svjetskih događaja koji će 1939. godine eskalirati u drugi svjetski rat. Koristeći tu krizu kao izgovor, Roosevelt je napravio presedan i kandidirao se po treći put, te pobijedio na izborima 1940. godine. Iako je inzistirao na tome da SAD podržavaju Veliku Britaniju (a poslije SSSR), te razvio lično prijateljstvo s Winstonom Churchillom, zbog tada dominirajućeg izolacionizma u američkoj javnosti se SAD nisu uključile u rat sve do japanskog napada na Pearl Harbor godinu dana kasnije. Roosevelt se istakao kao dalekovidan, ali i pragmatičan ratni vođa. Ispravno je zaključio da se prvo mora poraziti Njemačka, a tek onda Japan, pri čemu je bez ikakvih ideoloških predrasuda Sovjetima slao obimnu vojnu pomoć. Sudjelovao je na dva summitta savezničkih vođa - u Teheranu 1943. godine i Jalti 1945. godine - prilikom kojih se odlučivalo u sudbini poslijeratne Europe. Za predsjednika je ponovno izabran 1944. godine i umro nekoliko mjeseci kasnije, nedugo prije pobjedonosnog završetka rata. Zahvaljujući njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, SAD se nisu samo izvukle iz dotada nezapamćene ekonomske i političke krize, nego su se nametnule kao glavna vojna, ekonomska, politička i kulturna sila u svijetu - status u kome uživaju do današnjeg dana.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Franklin Delano Roosevelt · Vidi više »
Grover Cleveland
Stephen Grover Cleveland (Cladwell, 16. ožujka 1837. – Princeton, 24. lipnja 1908.) je bio 22.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Grover Cleveland · Vidi više »
Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci
Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci su nazivi za stanovnike SAD koji su podrijetlom iz zemalja Latinske Amerike ili s Pirinejskog poluotoka kao i za sve stanovnike SAD koji se tako izjašnjavaju.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci · Vidi više »
James Madison
James Madison (Port Conway, 16. ožujka 1751. – Montpelier, 28. lipnja 1836.) je bio američki političar i državnik, najpoznatiji po tome što je služio kao kao četvrti po redu predsjednik SAD-a (1809. – 1817.). Također je poznat po tome što je, zajedno s Johnom Jayom i Alexanderom Hamiltonom napisao Federalističke spise, jedno od najslavnijih djela u povijesti političke misli. Hamilton također uživa reputaciju Oca američkog ustava. Madison, sin uglednog zemljoposjednika iz Virginije, sudjelovao je u ratu za nezavisnost kao član Kontinentalnog kongresa od 1780. do 1783. godine. Postavši uvjeren kako je konfederalni sistem preslab za potrebe nove države, zagovarao je snaženje centralne vlasti u odnosu na države-članice. Bio je jedna od ključnih osoba na Ustavnoj konvenciji u Philadelphiji na kojoj je 1787. godine donesen novi Ustav – koji je i danas na snazi. Nakon toga je sudjelovao u izradi Federalističkih spisa kako bi nagovorio javnost država da ratificiraju Ustav. Rad na izgradnji Ustava je Madison nastavio i kao zastupnik u prvim sazivima američkog Kongresa. Godine 1790. su na njegovu inicijativu doneseni amandmani, koji utemeljuju ljudska i građanska prava u SAD-u, poznati kao Bill of Rights. Sredinom 1790-ih je Madison, odbacio svoje federalističke stavove te se priključio novostvorenoj Demokratsko-republikanskoj stranci na čelu s Thomasom Jeffersonom, koja se bila zalagala za slabu centralnu vlast i prava država. Kada je Jefferson 1801. godine izabran za predsjednika, Madison je postao njegov državni sekretar. Jefferson i Madison su, kao poklonici revolucije, iz ideoloških razloga podržavali Francusku u tadašnjem sukobu s Velikom Britanijom, te držali kako će zahvaljujući britanskoj zauzetosti u Europi moći američkoj federaciji priključiti Kanadu. Madison je 1808. godine izabran za predsjednika, a njegov mandat je bio obilježen sve većom eskalacijom napetosti s Britancima, te pripremama američke javnosti za ono što je tada bilo poznato kao Rat gospodina Madisona. Osim u sjeveroistočnim državama, teško pogođenim ekonomskim embargom protiv Britanije, taj je rat stekao veliku popularnost te je Madison glatko izabran za drugi mandat 1812. godine. Međutim, Madison je, slično kao i Jefferson, iz ideoloških razloga smatrao da SAD kao demokratska država ne smiju imati snažnu stajaću vojsku ili ratnu mornaricu. To je SAD skupo koštalo kada je rat konačno izbio te se ispostavilo da se mlada država ipak nije u stanju nositi s britanskom vojnom i pomorskom moći. Amerikanci su u ratu doživjeli teške poraze, ali je pobjeda u bitci kod New Orleansa – izvojevana 15 dana nakon sklapanja mirovnog sporazuma – Madisonu, njegovoj stranci i budućim američkim povjesničarima omogućila da taj fijasko predstave kao blistavu pobjedu. Kraj mandata je Jefferson proveo nastojeći spriječiti Kongres da odobri izgradnju cesta, kanala i drugih objekata te na taj način ustanovi federalnu vlast na račun država-članica. Kategorija:Američki predsjednici Kategorija:Američki političari do 1789. Kategorija:Američki političari 1789. – 1861. Kategorija:Ministri vanjskih poslova SAD-a.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i James Madison · Vidi više »
Joe Biden
Joseph Robinette „Joe” Biden, Jr. (20. studenog 1942.) američki je političar i trenutačni, 46.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Joe Biden · Vidi više »
Jug SAD-a
Države koje se danas smatraju američkim Jugom Jug SAD-a ili Južne sjedinjene države (uobičajeni su i nazivi američki Jug, Dixie, duboki Jug, ili jednostavno-Jug) predstavlja veliko karakteristično područje u jugoistočnom i središnjem jugu Sjedinjenih američkih država.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Jug SAD-a · Vidi više »
Konfederacija Američkih Država
Konfederacija Američkih Država ili Konfederativne Američke Države (eng. Confederate States of America, akronimi: CSA, C.S. ili CS; hrv. KDA ili KAD), bila je međunarodno nepriznata konfederacija koju je 8. veljače 1861. godine osnovalo šest od sveukupno sedam južnjačkih robovlasničkih država koje su proglasile svoje odcjepljenje od Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Konfederacija Američkih Država · Vidi više »
Kongres Sjedinjenih Američkih Država
Kapitol u Washingtonu Grb Kongresa SAD-a Kongres Sjedinjenih Američkih Država (eng. United States Congress) zakonodavno je tijelo federalne vlasti Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Kongres Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »
Konzervativizam
Konzervativizam je određeno stanje duha, način mišljenja o čovjeku i društvu koji je usredotočen na čuvanje postojećeg političkog, društvenog i gospodarskog poretka.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Konzervativizam · Vidi više »
Liberalizam
Liberalizam (lat. liberalis ← liber.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Liberalizam · Vidi više »
Lijevi centar
U politici, odnosno političkoj teoriji izraz lijevi centar (centar-ljevica, umjerena ljevica), označava političke pokrete, političke stranke i političke ideje koji po svojim temeljnim programskim određenjima pripadaju ljevici, ali u svojoj praktičnoj platformi imaju dosta kompromisnih sadržaja što ih približava političkom centru, te ih se zbog toga ne može nazvati ljevicom u klasičnom smislu.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Lijevi centar · Vidi više »
Minnesota
je država u sjevernom dijelu Sjedinjenih američkih država.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Minnesota · Vidi više »
Plava
Plava boja Plava boja.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Plava · Vidi više »
Politički centar
U politici, odnosno političkoj teoriji centar je naziv koji označava pokrete, stranke i ideologije koji promoviraju stavove između tzv.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Politički centar · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Poljoprivreda · Vidi više »
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Pečat Predsjednika SAD-a Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je šef države i šef vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »
Progresivizam
Progresivizam je društveno-politička filozofija koja se zalaže za strukturne reforme društvenog poretka u skladu s liberalnim idejama.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Progresivizam · Vidi više »
Republikanska stranka (SAD)
Republikanska stranka (Republican Party), poznata i kao Grand Old Party (Velika stara stranka), jedna je od dvije vodeće stranke Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s Demokratskom strankom.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Republikanska stranka (SAD) · Vidi više »
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Robovlasništvo · Vidi više »
Senat Sjedinjenih Američkih Država
200pxSenat Sjedinjenih Američkih Država (eng. United States Senate) je gornji dom američkog Kongresa; donji dom je Dom predstavnika.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Senat Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »
Sindikat
Sindikalni prosvjed u Indiji Sindikat je organizacija koju stvaraju zaposlenici.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Sindikat · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Dakota
je savezna država SAD-a. Sjeverna Dakota je primljena u Uniju 2.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Sjeverna Dakota · Vidi više »
Skrbnička država
Postotak BNP-a koje se troši na skrbničke/socijalne svrhe po državama. Izvor OECD, 2001. Skrbnička država (eng. welfare state, što se može prevesti i kao "država socijalne pomoći", često na hrvatski prevođeno kao država blagostanja) je pojam za državu, koja igra ključnu ulogu zaštite i potpomaganja ekonomske i socijalne dobrobiti građanina.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Skrbnička država · Vidi više »
Socijaldemokracija
Crvena zastava, simbol radničkog i socijaldemokratskog pokreta Socijaldemokracija je politička filozofija koja je nastala krajem 19.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Socijaldemokracija · Vidi više »
Socijalna pravda
Socijalna pravda odnosi se na koncepciju civilnog društva u kojem se pravda postiže u svakom dijelu društvene zajednice, odnosno na ideji da svi ljudi zaslužuju jednake uvjete za život, ona se širi izvan jednakosti pred zakonom, te uključuje sve sfere društvenog života.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Socijalna pravda · Vidi više »
Socijalni liberalizam
britanski sociolog i filozof smjerao je ostvarivanju "socijalnog liberalizma" Socijalni liberalizam (socijal-liberalizam) politička je filozofija nastala s ciljem pomirenja socijaldemokratske i liberalne političke misli.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Socijalni liberalizam · Vidi više »
Theodore Roosevelt
Theodore Roosevelt (New York, 27. listopada 1858. – New York, 6. siječnja 1919.), američki političar i predsjednik Kao republikanac 1898. godine izabran je za guvernera države New York, a 1901. godine za potpredsjednika SAD-a. Kad je predsjednik McKinley iste godine ubijen, prema Ustavu postaje predsjednik. Proveo je plan za gradnju Panamskog kanala. Posreduje među zaraćenim stranama u Rusko-japanskom ratu, što mu je donijelo Nobelovu nagradu za mir 1906. godine. Monroevu doktrinu je široko interpretirao u smjeru hegemonije SAD-a nad oba američka kontinenta. Protiv takve politike javio se otpor u državama Južne Amerike. U unutarnjoj politici borio se protiv trustova i haračanje prirodnih bogatstava zemlje. Od republikanskih disidenata osnovao je novu Progresivnu partiju, ali je kod kandidature za predsjednika SAD-a 1912. godine propao.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Theodore Roosevelt · Vidi više »
Thomas Jefferson
Thomas Jefferson (13. travnja 1743. – 4. srpnja 1826.) bio je jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, glavni autor Deklaracije o nezavisnosti (1776.) i treći Predsjednik SAD-a (1801. – 1809.). Na početku Američke revolucije, služio je u kontinentalnom kongresu predstavljajući državu Virginiju, a nakon toga služio je i kao ratni guverner Virginije (1779. – 1781.). Nakon što je rat okončan sredinom 1784. godine Jefferson je postao diplomat u Parizu.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Thomas Jefferson · Vidi više »
Treći put
Bill Clinton i Tony Blair, najpoznatiji sljedbenici "Trećeg puta". Treći put predstavlja centristički smjer u politici, koji zastupaju neke socijaldemokratske stranke u Europi te Demokratska stranka u SAD-u. Treći put se u pravilu zalaže za smanjenje poreza, deregulaciju i decentralizaciju, a ime nastaje kao odgovor na radikalno kapitalističku doktrinu konzervativnih stranaka s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina (Thatcher i Reagan).
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Treći put · Vidi više »
Univerzalna zdravstvena zaštita
Univerzalna zdravstvena zaštita (također se naziva univerzalno zdravstveno osiguranje, univerzalna zdravstvena pokrivenost ili univerzalna zdravstvena skrb) je zdravstveni sustav u kojem se svim stanovnicima određene zemlje ili regije osigurava pristup zdravstvenoj zaštiti.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Univerzalna zdravstvena zaštita · Vidi više »
Washington
Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Washington · Vidi više »
Woodrow Wilson
Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Woodrow Wilson · Vidi više »
Zaštita okoliša
Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Zaštita okoliša · Vidi više »
Zaštita potrošača
Zaštita potrošača je pravno područje koje se bavi zaštitom osnovnih prava građana u ulozi potrošača u najrazličitijim poslovima u kojima pribavljaju proizvode i usluge na tržištu.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Zaštita potrošača · Vidi više »
Zastupnički dom Sjedinjenih Država
Grb Zastupničkog doma SAD Zastupnički dom Sjedinjenih Država (engleski: United States House of Representatives) je jedan od dva doma Kongresa SAD; drugi je Senat.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i Zastupnički dom Sjedinjenih Država · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i 1792. · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i 1828. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i 1829. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i 1837. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i 1885. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i 1889. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i 1893. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i 1897. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i 19. stoljeće · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i 1913. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i 1933. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Demokratska stranka (SAD) i 1945. · Vidi više »
