Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Dmitrij Ivanovič Mendeljejev

Indeks Dmitrij Ivanovič Mendeljejev

Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. – Sankt Peterburg 2. veljače 1907.), ruski kemičar.

106 odnosi: Aleksander Aleksandrovič Blok, Aluminij, Atom, Atomska jedinica mase, Atomska masa, Baku, Barij, Berilij, Bor (element), Cezij, Copleyeva medalja, Crno more, Daltonov zakon, Destilacija, Diploma, Doktor, Dušik, Elektron, Elektronska konfiguracija, Elektronska ljuska, Eteri, Fazni dijagram, Fizika, Fizikalna kemija, Galij, Gay-Lussacov zakon, Germanij, Gimnazija, Gustav Robert Kirchhoff, Heidelberg, Hipoteza, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Iridij, Julius Lothar von Meyer, Kalij, Kemija, Kemijska industrija, Kemijski element, Kisik, Kositar, Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti, Krim, Licej, Litij, Magistar, Maseni broj, Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju, Međunarodni sustav mjernih jedinica, Mendelevij, Metalurgija, ..., Nafta, Odesa, Osmij, Otopine, Pariz, Period, Periodni sustav elemenata, Platina, Plin, Profesor, Radioaktivnost, Rafinerija nafte, Relativna atomska masa, Rubidij, Rusi, Rusija, Ruska akademija znanosti, Ruski jezik, Sankt-Peterburg, Silicij, Skandij, Spektroskop, Talište, Tehnologija, Tekućine, Tjumenjska oblast, Tobolsk, Toplina, Trinitroceluloza, Tuberkuloza, Tvar, Ugljik, Ulja, Valencija (kemija), Vapnenac, Vodik, Votka, 17. kolovoza, 1834., 1849., 1850., 1855., 1856., 1859., 1861., 1863., 1864., 1868., 1870., 1890., 1892., 1893., 1902., 1907., 2. veljače, 8. veljače. Proširite indeks (56 više) »

Aleksander Aleksandrovič Blok

Aleksander Aleksandrovič Blok Aleksander Aleksandrovič Blok (rus. Александр Александрович Блок, (Sankt Peterburg, Rusko Carstvo, 16. studenoga (po julijanskom), 28. studenoga (po gregorijanskom) 1880. – Petrograd, RSFRS, 7. kolovoza 1921.) je bio ruski pjesnik, najznačajniji predstavnik ruskog simbolizma. Odgojen u izrazito intelektualnoj sredini svoje porodice, upoznao se zarana s najboljim dostignućima ruskog i europskog pjesništva kao i modernog lirskog izraza. U književnost ulazi simbolističkim Pjesmama o divnoj dami (Stihi o prekrasnoj dami 1898. – 1904.) u kojima obrađuje mistično-religioznu tematiku i u melodioznim stihovima punima nedorečenostiuspijeva izraziti nedefiniranetežnje svoje generacije za nedostižnim idealom. Postupno se u njegovu poeziju počinje uvlačiti oštar smisao za životnu realnost i tematika se proširuje motivima iz gradskog života. Pod utjecajem revolucionarnih gibanja u Rusiji, pjesnik napušta konačno i svoju društvenu izolaciju, priključuje se naprednim strujama i u svojoj najpoznatijoj poemi Dvanaestorica (Dvenadact, 1918.) daje grandioznu simboličnu viziju revolucije. Stilski, Blok u toj poemi obogaćuje rafiniranu tehniku svog simbolističnog izraza (muzikalnost i ritmička raznolikost stiha, metaforika i simbolika) smionim miješanjem različitih stilova i tehnika (ubacivanjem žargona, parola, satire i parodija, folklornih elemenata itd.), te postaje jednim od preteča moderene europske poezije.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Aleksander Aleksandrovič Blok · Vidi više »

Aluminij

Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Aluminij · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Atom · Vidi više »

Atomska jedinica mase

Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atomska jedinica mase (oznaka u) je iznimno dopuštena mjerna jedinica mase za primjenu u fizici i kemiji, određena kao 1/12 mase nuklida (atoma izotopa) ugljika 12C, približne vrijednosti u.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Atomska jedinica mase · Vidi više »

Atomska masa

Stilizirani atom litija-7 Atomska masa (ma) je zbroj masa čestica, koje čine atom, tj.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Atomska masa · Vidi više »

Baku

Baku (azerski: Bakı) je glavni grad Azerbajdžana.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Baku · Vidi više »

Barij

Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Barij · Vidi više »

Berilij

Berilij je dvovalentan, u prirodi se može naći samo u spoju s drugim elementima, u mineralima.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Berilij · Vidi više »

Bor (element)

Bor je ime dobio po arapskoj riječi buraq ili perzijskoj riječi burah, koje označavaju mineral boraks.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Bor (element) · Vidi više »

Cezij

Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Cezij · Vidi više »

Copleyeva medalja

Copleyeva medalja (engl. Copley Medal) je medalja koju znanstvenicima dodjeljuje britansko Kraljevsko društvo.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Copleyeva medalja · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Crno more · Vidi više »

Daltonov zakon

razini mora. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. Daltonov zakon govori o tlakovima pojedinih vrsta plinova u smjesi plinova, a glasi: Parcijalni tlak određenog plina u smjesi, je onaj tlak koji bi taj plin imao kada bi sam zauzimao obujam, koji zauzima smjesa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Daltonov zakon · Vidi više »

Destilacija

Naprava za destilaciju Destilacija (iz latinskog destillare „kapati“, odnosi se na kapanje kondenzata) je razdvajanje homogene smjese dviju ili više kapljevina različitih vrelišta na pojedine sastavnice.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Destilacija · Vidi više »

Diploma

Diploma Diploma (starogrčki: presavijeno u dvoje, povelja) naziv je za svjedodžbe, završnih ispita, ili postignutih titula (maturalna, doktorska diploma) ili isprava kojom se svečano priznaje određeni uspjeh, zasluga, staž članstva (počasna diploma).

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Diploma · Vidi više »

Doktor

Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Doktor · Vidi više »

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Dušik · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Elektron · Vidi više »

Elektronska konfiguracija

Elektronske ljuske i stanja elektrona kod atoma i molekula. Bohrov model atoma litija. Orbitale se popunjavaju sljedećim redosljedom: 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d10 4p6 5s2 4d10 5p6 6s2 4f14 5d10 6p6 7s 2 5f14 7p6. Broj u potenciji označuje maksimalan broj elektrona (e-) koji određena podljuska može imati. Elektronska konfiguracija ugljika: 1s2 2s2 2p2 Elektronska konfiguracija je raspored elektrona u atomu, obilježen nizom energijskih stanja koja se predočavaju raspodjelom elektrona u koncentrične ljuske oko atomske jezgre, momentom veličine njihova gibanja i drugo.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Elektronska konfiguracija · Vidi više »

Elektronska ljuska

Elektronska ljuska ili energetski nivo je zamišljena putanja elektrona.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Elektronska ljuska · Vidi više »

Eteri

Eteri (grč.: 'čisti gornji zrak', 'nebo') organski su kemijski spojevi u kojima je kisikov atom povezan s dvama ugljikovim atomima iz dvije alkilne skupine.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Eteri · Vidi više »

Fazni dijagram

Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojim nastaje čelik. vode. Fazni dijagram ili dijagram stanja je grafički prikaz iskustvom (empirijski) određenih ili jednadžbama stanja opisanih veza među parametrima stanja nekoga termodinamičkog sustava u koordinatnom sustavu koji pokazuje kako se mijenjaju svojstva sustava pri promjenama temperature, volumena i tlaka, a posebno pri prijelazima iz jednoga agregatnoga stanja u drugo, odnosno pri pretvorbama između različitih kristalnih faza.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Fazni dijagram · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Fizika · Vidi više »

Fizikalna kemija

Fizikalna kemija je grana kemije koja koristi fizikalne zakone i metode kod istraživanja kemijskih sustava i reakcije.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Fizikalna kemija · Vidi više »

Galij

Galij je ime dobio po rimskoj provinciji Galiji, koja je zauzimala područja današnje Belgije i Luksemburga, kao i dijelove Francuske, Italije, Nizozemske, Švicarske i Njemačke.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Galij · Vidi više »

Gay-Lussacov zakon

Grafički prikaz Gay-Lussacovog zakona za stalan (konstantan) obujam. Gay-Lussacov zakon za stalan tlak. Gay-Lussacov zakon ili prvi Gay-Lussacov zakon (ponekad i Charles-Gay-Lussacov zakon) utvrđuje ovisnost tlaka ili obujma (volumena) idealnog plina o temperaturi.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Gay-Lussacov zakon · Vidi više »

Germanij

Germanij je sivobijel, jako krhak polumetal.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Germanij · Vidi više »

Gimnazija

Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Gimnazija · Vidi više »

Gustav Robert Kirchhoff

Gustav Robert Kirchhoff (Kalinjingrad, nekad Königsberg, 12. ožujka 1824. – Berlin, 17. listopada 1887.), njemački fizičar i kemičar.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Gustav Robert Kirchhoff · Vidi više »

Heidelberg

Heidelberg je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württembergu, smješten na rijeci Neckaru, a ima oko 145.000 stanovnika.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Heidelberg · Vidi više »

Hipoteza

Hipoteza je predloženo objašnjenje fenomena ili razumna pretpostavka koje predlaže moguću korelaciju između više fenomena.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Hipoteza · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Iridij

Iridij je vrlo rijedak u Zemljinoj kori.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Iridij · Vidi više »

Julius Lothar von Meyer

Julius Lothar von Meyer (Varel, 19. kolovoza 1830. – Tübingen, 11. travnja 1895.), njemački kemičar.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Julius Lothar von Meyer · Vidi više »

Kalij

Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Kalij · Vidi više »

Kemija

Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Kemija · Vidi više »

Kemijska industrija

Rijeke - primjer kemijske industrije. Kemijska industrija grana je industrije, koja kemijskim putem prerađuje biljne, životinjske i mineralne sirovine, kao i razne otpatke.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Kemijska industrija · Vidi više »

Kemijski element

Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Kemijski element · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Kisik · Vidi više »

Kositar

Kositar (od grč. naziva za mineral kasiterit; kassiteros) je srebrnobijela, veoma sjajna, elastična i mekana (tako reći plastična) kovina, niska tališta i visoka vrelišta.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Kositar · Vidi više »

Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti

Zgrada Kraljevskog društva u Londonu Londonsko kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti (engl. Royal Society of London for Improving Natural Knowledge), kraće zvano Kraljevsko društvo (engl. Royal Society), britansko je znanstveno društvo osnovano radi njegovanja znanosti.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti · Vidi više »

Krim

Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Krim · Vidi više »

Licej

Licej ili Liceum (grč.:Λύκειον, Likejon) bila je filozofska škola u antičkoj Ateni, koju su utemeljili Aristotel i peripatetici.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Licej · Vidi više »

Litij

kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Litij · Vidi više »

Magistar

Magistar lat. "magister" u hrvatskom obrazovnom sustavu je naziv za osobu koja je završila diplomski sveučilišni studij, te obranila diplomski rad i ukupno stekla 300 ECTS bodova.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Magistar · Vidi više »

Maseni broj

Stilizirani prikaz atoma litija. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Maseni broj ili nukleonski broj (oznaka A) je ukupan broj nukleona u atomskoj jezgri, koji je jednak zbroju broja protona P i broja neutrona N, to jest: Maseni broj je približno jednak relativnoj atomskoj masi.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Maseni broj · Vidi više »

Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju

Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (eng.: International Union for Pure and Applied Chemistry - IUPAC) je međunarodna nevladina organizacija koja se bavi napretkom kemije.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju · Vidi više »

Međunarodni sustav mjernih jedinica

kilogram (prakilogram) platine tropske godine duljine kelvina (desno) ugljika (12C). ''(U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129·1023 atoma.)'' sr; Sunčeva svjetlost obasijava Zemlju Međunarodni sustav mjernih jedinica ili Međunarodni sustav jedinica (skraćeno SI prema francuskom nazivu Système International) je sustav mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u svim državama svijeta (osim, Liberije i Mjanmara).

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Međunarodni sustav mjernih jedinica · Vidi više »

Mendelevij

Mendelevij je umjetno dobiven transuranijski element iz skupine aktinida (aktinoida).

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Mendelevij · Vidi više »

Metalurgija

kristalna zrna. antičke Tebe (Grčka), 750. – 700. pr. Kr. Rumunjskoj. Tutankhamonova zlatna posmrtna maska Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Kovač. kristalnih zrna. Mikroskop. Metalurgija predstavlja znanost, odnosno granu inženjeringa koja se bavi proizvodnjom metalnih legura.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Metalurgija · Vidi više »

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Nafta · Vidi više »

Odesa

Odesa ili Odessa (ukr.: Odesa / Одеса, rus.: Odessa / Одесса, grč.: Οδησσός) je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Odesa · Vidi više »

Osmij

Osmij je sivomodar, tvrd metal, visokog tališta.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Osmij · Vidi više »

Otopine

Otopina u širem smislu je homogena smjesa u kojoj se sastojci nalaze u molekularnom (prava otopina) ili koloidnom razdjeljenju (koloidna otopina) i koja može biti u sva tri agregatna stanja: plinska smjesa, smjesa kapljevina, čvrsta otopina (npr. srebra u zlatu, vodika u metalu paladiju).

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Otopine · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Pariz · Vidi više »

Period

Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Period · Vidi više »

Periodni sustav elemenata

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Periodni sustav elemenata · Vidi više »

Platina

Plemenita kovina.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Platina · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Plin · Vidi više »

Profesor

Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Profesor · Vidi više »

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Radioaktivnost · Vidi više »

Rafinerija nafte

Rijeke Rafinerija u SAD-u, Anacortes Rafinerije nafte su velika procesna industrijska postrojenja u kojima se iz sirove nafte različitim procesima izdvajaju naftni derivati (kao što su npr. tekući plin, dizelsko gorivo, benzin, mlazno gorivo, motorna ulja...) potrebni krajnjim korisnicima.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Rafinerija nafte · Vidi više »

Relativna atomska masa

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Relativna atomska masa (oznaka Ar) je svojstvena veličina svakog kemijskog elementa (stariji naziv: atomska težina).

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Relativna atomska masa · Vidi više »

Rubidij

Mekan je i srebrnobijel metalni element alkalijske skupine.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Rubidij · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Rusi · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Rusija · Vidi više »

Ruska akademija znanosti

Glavno sjedište Ruske akademije u Moskvi Ruska akademija znanosti (rus. Российская академия наук, PAH), je ruska nacionalna akademija.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Ruska akademija znanosti · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Ruski jezik · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Silicij

Silicij (lat. silex.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Silicij · Vidi više »

Skandij

Skandij je srebrnobijeli sjajan, mekan tranzicijski element.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Skandij · Vidi više »

Spektroskop

spektroskop Spektroskop (grčki skopeo.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Spektroskop · Vidi više »

Talište

Taljenje leda. °C. Talište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Talište · Vidi više »

Tehnologija

Međunarodne svemirske postaje. Sunčeva letjelica ''Gossamer Penguin''. Etiopiji. navodnjavanja. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Tehnologija je razvoj i primjena alata, strojeva, materijala i postupaka za izradu nekoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti; također i znanost koja proučava primjenu znanja, vještine i organizacije u provedbi nekoga procesa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Tehnologija · Vidi više »

Tekućine

gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Tekućine · Vidi više »

Tjumenjska oblast

Tjumenjska oblast je oblast Ruske Federacije sa sjedištem u gradu Tjumenju.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Tjumenjska oblast · Vidi više »

Tobolsk

S. M. Prokudin-Gorski). Tobolsk (ruski: Тобо́льск; tatarski: Тубыл/'Tubıl), nekad povijesni glavni grad Sibira, danas obični grad u Tjumenjskoj oblasti u Rusiji.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Tobolsk · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Toplina · Vidi više »

Trinitroceluloza

Trinitroceluloza (nitroceluloza, celulozni nitrat, TNC, malodimni barut, bezdimni barut, C6H4O6N2) je puščani prah, 3 do 5 puta jači od crnoga baruta.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Trinitroceluloza · Vidi više »

Tuberkuloza

Prikaz rendgenskog snimanja Tuberkuloza (skraćeno: TBC) ili sušica je česta i u mnogim slučajevima smrtonosna zarazna bolest.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Tuberkuloza · Vidi više »

Tvar

Tvar (eng. substance, fra- matière, matière baryonique), Struna, Hrvatsko strukovno nazivlje.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Tvar · Vidi više »

Ugljik

Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Ugljik · Vidi više »

Ulja

Maslinovo ulje Motorno ulje Ulja su skupina neutralnih, nepolarnih i lipofilnih tekućina koje se ne miješaju s vodom.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Ulja · Vidi više »

Valencija (kemija)

Kod metana (CH4), vodik je jednovalentan a ugljik četverovalentan. Valencija (kasnolat. valentia – snaga, sposobnost), u kemiji, je svojstvo atoma pojedinog kemijskog elementa da se spaja s određenim brojem atoma nekoga drugog elementa u kemijski spoj ili formulsku jedinku.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Valencija (kemija) · Vidi više »

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Vapnenac · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Vodik · Vidi više »

Votka

Muzej votke, Mandrogi, Rusija. Naddnjiprovlja, Perejaslav-Hmeljnickij, Ukrajina. Votka je žestoko alkoholno piće, najčešće bezbojno, nastalo destilacijom žitarica.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i Votka · Vidi više »

17. kolovoza

17.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 17. kolovoza · Vidi više »

1834.

Bez opisa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 1834. · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 1849. · Vidi više »

1850.

Bez opisa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 1850. · Vidi više »

1855.

Bez opisa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 1855. · Vidi više »

1856.

Bez opisa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 1856. · Vidi više »

1859.

Bez opisa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 1859. · Vidi više »

1861.

Bez opisa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 1861. · Vidi više »

1863.

Bez opisa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 1863. · Vidi više »

1864.

Bez opisa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 1864. · Vidi više »

1868.

Bez opisa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 1868. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 1870. · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 1890. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 1892. · Vidi više »

1893.

Bez opisa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 1893. · Vidi više »

1902.

Bez opisa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 1902. · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 1907. · Vidi više »

2. veljače

2.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 2. veljače · Vidi više »

8. veljače

8.

Novi!!: Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i 8. veljače · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Dmitrij Mendeljejev.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »