Brže od pregledniku!Sličnosti između Doba šutnje i Konstantin Päts
Doba šutnje i Konstantin Päts imaju 10 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Estonija, Estonski rat za neovisnost, Jaan Tõnisson, Johan Laidoner, Puč, Sovjetska okupacija baltičkih država, Vaps (pokret), 1934., 1938., 1940..
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Doba šutnje i Estonija · Estonija i Konstantin Päts ·
Estonski rat za neovisnost
Estonski rat za neovisnost (estonski: Vabadussõda, dosl. "Rat za slobodu"), poznat još i kao Estonski oslobodilački rat, naziv je za vojni sukob koji se odvio od 1918. do 1920. u kojem je novoproglašena nezavisna Republika Estonija branila svoju neovisnost i teritorijalni integritet od napada sovjetske Rusije i kasnije od Baltičke teritorijalne obrane.
Doba šutnje i Estonski rat za neovisnost · Estonski rat za neovisnost i Konstantin Päts ·
Jaan Tõnisson
Jaan Tõnisson (Viiratsi, 22. prosinca 1868. – Tallinn(?), vjerojatno 1941.), estonski je političar i pravnik.
Doba šutnje i Jaan Tõnisson · Jaan Tõnisson i Konstantin Päts ·
Johan Laidoner
Johan Laidoner (Viiratsi, 12. veljače 1884. – Vladimir, 13. ožujka 1953.), estonski je general i državnik.
Doba šutnje i Johan Laidoner · Johan Laidoner i Konstantin Päts ·
Puč
Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.
Doba šutnje i Puč · Konstantin Päts i Puč ·
Sovjetska okupacija baltičkih država
Sovjetska okupacija baltičkih država je izraz pod kojim se, u svom najčešćem smislu, opisuje okupacija teritorija triju baltičkih država: Estonije, Latvije i Litve, od Sovjetskog Saveza na početku Drugog svjetskog rata, odnosno 14.
Doba šutnje i Sovjetska okupacija baltičkih država · Konstantin Päts i Sovjetska okupacija baltičkih država ·
Vaps (pokret)
Vaps (est.: Eesti Vabadussõjalaste Keskliit, kasnije Eesti Vabadussõjalaste Liit), odnosno Savez sudionika Estonskoga rata za neovisnost, bio je u početku organizacija veterana Estonskoga rata za neovisnost, a kasnije i politički pokret koji je djelovao u estonskoj politici u razdoblju između dva svjetska rata.
Doba šutnje i Vaps (pokret) · Konstantin Päts i Vaps (pokret) ·
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
1934. i Doba šutnje · 1934. i Konstantin Päts ·
1938.
Bez opisa.
1938. i Doba šutnje · 1938. i Konstantin Päts ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Doba šutnje i Konstantin Päts imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Doba šutnje i Konstantin Päts
Usporedba između Doba šutnje i Konstantin Päts
Doba šutnje ima 16 odnose, a Konstantin Päts ima 62. Kao što im je zajedničko 10, Jaccard indeks 12.82% = 10 / (16 + 62).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Doba šutnje i Konstantin Päts. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
