Brže od pregledniku!
53 odnosi: Bugarski jezik, Društvo hrvatskih književnika, Drugi svjetski rat, Goranov vijenac, Gradska groblja Zagreb, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska revija, Hrvatski školski muzej, Hrvatski jezik, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Književna republika, Kritika (časopis), Mađarski jezik, Mirogoj, Modernizam (književnost), Nagrada Dobriša Cesarić, Nagrada Vladimir Nazor, Nezavisna Država Hrvatska, Njemački jezik, Osijek, Pjesnik, Požega, Poezija, Prevoditelj, Prikaz, Prvi svjetski rat, Ruski jezik, Savremenik, Talijanski jezik, Tko je tko u NDH, Vinko Brešić, Zagreb, 10. siječnja, 18. prosinca, 1902., 1916., 1920., 1924., 1926., 1929., 1931., 1941., 1951., 1960., 1964., 1968., 1976., 1978., ..., 1980., 2003., 2011.. Proširite indeks (3 više) »
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Bugarski jezik · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Goranov vijenac
Goranov vijenac je nagrada za poeziju, koja se dodjeljuje autoru za njegov cjelokupni pjesnički opus i dostignuća u hrvatskoj književnosti.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Goranov vijenac · Vidi više »
Gradska groblja Zagreb
Gradska groblja Zagreb jedna su od 14 podružnica Zagrebačkog holdinga.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Gradska groblja Zagreb · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Hrvatska revija · Vidi više »
Hrvatski školski muzej
Hrvatski školski muzej jedini je muzej u Hrvatskoj specijaliziran za povijest školstva.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Hrvatski školski muzej · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Književna republika
Književna republika je bio časopis koji je pokrenuo i uređivao Miroslav Krleža.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Književna republika · Vidi više »
Kritika (časopis)
Kritika je bio hrvatski dvomjesečni časopis za kritiku umjetnosti i kulturno-politička pitanja iz Zagreba.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Kritika (časopis) · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Mađarski jezik · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Mirogoj · Vidi više »
Modernizam (književnost)
Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Modernizam (književnost) · Vidi više »
Nagrada Dobriša Cesarić
Dani Dobriše Cesarića je hrvatska književna manifestacija.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Nagrada Dobriša Cesarić · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Njemački jezik · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Osijek · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Pjesnik · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Požega · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Poezija · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Prevoditelj · Vidi više »
Prikaz
Prikaz, vrsta stručnog djela.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Prikaz · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Ruski jezik · Vidi više »
Savremenik
Savremenik je bio središnji hrvatski književni časopis, glasilo Društva hrvatskih književnika.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Savremenik · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Talijanski jezik · Vidi više »
Tko je tko u NDH
Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Tko je tko u NDH · Vidi više »
Vinko Brešić
Vinko Brešić (Grgurići pokraj Livna, BiH, 1952.), hrvatski je književni povjesničar i sveučilišni profesor.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Vinko Brešić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dobriša Cesarić i Zagreb · Vidi više »
10. siječnja
10.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 10. siječnja · Vidi više »
18. prosinca
18.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 18. prosinca · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 1902. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 1916. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 1920. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 1924. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 1926. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 1929. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 1931. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 1941. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 1951. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 1960. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 1964. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 1968. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 1976. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 1978. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 1980. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 2003. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Dobriša Cesarić i 2011. · Vidi više »
