Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Dolazak Hrvata i Hrvatska povijest

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Dolazak Hrvata i Hrvatska povijest

Dolazak Hrvata vs. Hrvatska povijest

Problem dolaska Hrvata, ili bar jedne skupine koja se zvala Hrvati, do sada nije uspješno riješen. Hrvatski je narod oko 626.

Sličnosti između Dolazak Hrvata i Hrvatska povijest

Dolazak Hrvata i Hrvatska povijest imaju 29 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Avari, Bijela Hrvatska, Biograd na Moru, Bizant, Bosna i Hercegovina, Crvena Hrvatska, Dalmacija (rimska provincija), Dunav, Franci, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska književnost, Hrvatski jezik, Ilirik, Južni Slaveni, Karpati, Klis, Knin, Konstantin VII. Porfirogenet, Nin, O upravljanju Carstvom, Panonska Hrvatska (kneževina), Podrijetlo Hrvata, Pokrštenje Hrvata, Primorska Hrvatska (kneževina), Salona, Skradin, Slaveni, Split.

Avari

Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.

Avari i Dolazak Hrvata · Avari i Hrvatska povijest · Vidi više »

Bijela Hrvatska

Bijela Hrvatska (Velika Hrvatska, Stara Hrvatska, lat. Chrobatia) je drevna domovina Hrvata.

Bijela Hrvatska i Dolazak Hrvata · Bijela Hrvatska i Hrvatska povijest · Vidi više »

Biograd na Moru

Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.

Biograd na Moru i Dolazak Hrvata · Biograd na Moru i Hrvatska povijest · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Bizant i Dolazak Hrvata · Bizant i Hrvatska povijest · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Bosna i Hercegovina i Dolazak Hrvata · Bosna i Hercegovina i Hrvatska povijest · Vidi više »

Crvena Hrvatska

Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.

Crvena Hrvatska i Dolazak Hrvata · Crvena Hrvatska i Hrvatska povijest · Vidi više »

Dalmacija (rimska provincija)

Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.

Dalmacija (rimska provincija) i Dolazak Hrvata · Dalmacija (rimska provincija) i Hrvatska povijest · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Dolazak Hrvata i Dunav · Dunav i Hrvatska povijest · Vidi više »

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Dolazak Hrvata i Franci · Franci i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Dolazak Hrvata i Hrvati · Hrvati i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Dolazak Hrvata i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatska književnost

Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.

Dolazak Hrvata i Hrvatska književnost · Hrvatska književnost i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Dolazak Hrvata i Hrvatski jezik · Hrvatska povijest i Hrvatski jezik · Vidi više »

Ilirik

Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.

Dolazak Hrvata i Ilirik · Hrvatska povijest i Ilirik · Vidi više »

Južni Slaveni

Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).

Dolazak Hrvata i Južni Slaveni · Hrvatska povijest i Južni Slaveni · Vidi više »

Karpati

Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.

Dolazak Hrvata i Karpati · Hrvatska povijest i Karpati · Vidi više »

Klis

JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.

Dolazak Hrvata i Klis · Hrvatska povijest i Klis · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Dolazak Hrvata i Knin · Hrvatska povijest i Knin · Vidi više »

Konstantin VII. Porfirogenet

Konstantin VII.

Dolazak Hrvata i Konstantin VII. Porfirogenet · Hrvatska povijest i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »

Nin

kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.

Dolazak Hrvata i Nin · Hrvatska povijest i Nin · Vidi više »

O upravljanju Carstvom

O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.

Dolazak Hrvata i O upravljanju Carstvom · Hrvatska povijest i O upravljanju Carstvom · Vidi više »

Panonska Hrvatska (kneževina)

Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.

Dolazak Hrvata i Panonska Hrvatska (kneževina) · Hrvatska povijest i Panonska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Podrijetlo Hrvata

Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj je formirano više teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera.

Dolazak Hrvata i Podrijetlo Hrvata · Hrvatska povijest i Podrijetlo Hrvata · Vidi više »

Pokrštenje Hrvata

Pokrštenje Hrvata bilo je, po svemu sudeći, postupan proces koji se zbivao u razdoblju od VII.

Dolazak Hrvata i Pokrštenje Hrvata · Hrvatska povijest i Pokrštenje Hrvata · Vidi više »

Primorska Hrvatska (kneževina)

Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).

Dolazak Hrvata i Primorska Hrvatska (kneževina) · Hrvatska povijest i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Salona

Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.

Dolazak Hrvata i Salona · Hrvatska povijest i Salona · Vidi više »

Skradin

Skradin je grad u Hrvatskoj.

Dolazak Hrvata i Skradin · Hrvatska povijest i Skradin · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Dolazak Hrvata i Slaveni · Hrvatska povijest i Slaveni · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Dolazak Hrvata i Split · Hrvatska povijest i Split · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Dolazak Hrvata i Hrvatska povijest

Dolazak Hrvata ima 62 odnose, a Hrvatska povijest ima 588. Kao što im je zajedničko 29, Jaccard indeks 4.46% = 29 / (62 + 588).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Dolazak Hrvata i Hrvatska povijest. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »