Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Domoljubna koalicija i Hrvatska seljačka stranka

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Domoljubna koalicija i Hrvatska seljačka stranka

Domoljubna koalicija vs. Hrvatska seljačka stranka

Domoljubna koalicija Domoljubna koalicija, bila je savez osam hrvatskih političkih stranaka na čelu s tada oporbenom Hrvatskom demokratskom zajednicom. Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Sličnosti između Domoljubna koalicija i Hrvatska seljačka stranka

Domoljubna koalicija i Hrvatska seljačka stranka imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Branko Hrg, Demokršćanstvo, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski parlamentarni izbori 2015., Hrvatski parlamentarni izbori 2016., Hrvatski sabor, Krešo Beljak, Socijaldemokratska partija Hrvatske.

Branko Hrg

Branko Hrg (Kalnički Potok, 26. rujna 1961.), hrvatski političar.

Branko Hrg i Domoljubna koalicija · Branko Hrg i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »

Demokršćanstvo

Demokršćanstvo ili kršćanska demokracija je naziv za razne političke ideologije, pokrete i stranke koje se zalažu za oživotvorenje kršćanskih vrijednosti u političkom životu društva te nastoje pomiriti kršćanska vjerska, etička i društvena načela s institucijama suvremene demokratske države.

Demokršćanstvo i Domoljubna koalicija · Demokršćanstvo i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Domoljubna koalicija i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Domoljubna koalicija i Hrvatska demokratska zajednica · Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »

Hrvatska izvještajna novinska agencija

Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) hrvatska je novinska agencija sa sjedištem u Zagrebu.

Domoljubna koalicija i Hrvatska izvještajna novinska agencija · Hrvatska izvještajna novinska agencija i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Domoljubna koalicija i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.

Domoljubna koalicija i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2015.

Izbori za Osmi saziv Hrvatskog sabora održani su 8. studenoga 2015. godine.

Domoljubna koalicija i Hrvatski parlamentarni izbori 2015. · Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski parlamentarni izbori 2015. · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2016.

Izbori za Deveti saziv Hrvatskog sabora održani su 11. rujna 2016. godine.

Domoljubna koalicija i Hrvatski parlamentarni izbori 2016. · Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski parlamentarni izbori 2016. · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Domoljubna koalicija i Hrvatski sabor · Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski sabor · Vidi više »

Krešo Beljak

Krešo Beljak (Brežice, 22. kolovoza 1971.), bivši gradonačelnik Grada Samobora, predsjednik HSS-a te saborski zastupnik.

Domoljubna koalicija i Krešo Beljak · Hrvatska seljačka stranka i Krešo Beljak · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

|tijelo4 zastupljenost.

Domoljubna koalicija i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Hrvatska seljačka stranka i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Domoljubna koalicija i Hrvatska seljačka stranka

Domoljubna koalicija ima 33 odnose, a Hrvatska seljačka stranka ima 272. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 3.93% = 12 / (33 + 272).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Domoljubna koalicija i Hrvatska seljačka stranka. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »