Sličnosti između Donji Vakuf i Prusac
Donji Vakuf i Prusac imaju 13 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ajvatovica, Županija Središnja Bosna, Bosanski pašaluk, Bosna i Hercegovina, Dolnji kraji, Federacija Bosne i Hercegovine, Hasan Ćafi, Hrvatska, Skopaljska dolina, 1971., 1981., 1991., 2013..
Ajvatovica
Donjem Vakufu (2019). Ajvatovica je dovište u Europi.
Ajvatovica i Donji Vakuf · Ajvatovica i Prusac ·
Županija Središnja Bosna
Županija Središnja Bosna (boš. Srednjobosanski kanton) šesta je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Donji Vakuf i Županija Središnja Bosna · Prusac i Županija Središnja Bosna ·
Bosanski pašaluk
Bosanski pašaluk je ime za važnu upravnu pokrajinu u Osmanskom Carstvu.
Bosanski pašaluk i Donji Vakuf · Bosanski pašaluk i Prusac ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Donji Vakuf · Bosna i Hercegovina i Prusac ·
Dolnji kraji
Dolnji kraji prikazani na zemljovidu sredinom 14. stoljeća Donji krajevi (starohrv. Dolnji kraji, lat. Partes inferiores) Doljni kraji ili Donji kraji (u starijoj literaturi) su povijesna regija, poluatonomno granično područje između hrvatske jezgre i Bosanske Banovine, koja je nastala iz župa: Plive, Luke, Uskoplja i Pseta.
Dolnji kraji i Donji Vakuf · Dolnji kraji i Prusac ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Donji Vakuf i Federacija Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Prusac ·
Hasan Ćafi
Hasan Ćafi (Kjafija) Pruščak (Prusac, 1547. – Prusac, 1616.), filozof i pravnik iz Bosne za vrijeme Osmanskog carstva, upravni i sudski dužnosnik.
Donji Vakuf i Hasan Ćafi · Hasan Ćafi i Prusac ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Donji Vakuf i Hrvatska · Hrvatska i Prusac ·
Skopaljska dolina
Skopaljska dolina (rjeđe Uskopaljska dolina, Uskoplje,Hrvatski obiteljski leksikon Uskoplje, povijesni kraj uz gornji tok Vrbasa, BiH. Gl. naselja: Bugojno, Donji Vakuf. Skopaljsko poljeAnte Škegro: Uskoplje; Hrvatska uzdanica Uskoplje; Uskoplje, 1996.) je dolina u gornjem toku rijeke Vrbas.
Donji Vakuf i Skopaljska dolina · Prusac i Skopaljska dolina ·
1971.
Bez opisa.
1971. i Donji Vakuf · 1971. i Prusac ·
1981.
Bez opisa.
1981. i Donji Vakuf · 1981. i Prusac ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Donji Vakuf · 1991. i Prusac ·
2013.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Donji Vakuf i Prusac imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Donji Vakuf i Prusac
Usporedba između Donji Vakuf i Prusac
Donji Vakuf ima 80 odnose, a Prusac ima 31. Kao što im je zajedničko 13, Jaccard indeks 11.71% = 13 / (80 + 31).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Donji Vakuf i Prusac. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: