Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Dragutin Ciotti

Indeks Dragutin Ciotti

Dragutin Ciotti (Sušak, 19. listopada 1905. – 17. ožujka 1974.), hrvatski gimnastičar.

14 odnosi: Gimnastika, Hrvatska, Ivica Curtini, IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928., Kraljevina Jugoslavija, Rafajlo Ban, Rijeka, Sušak, Talijani u Hrvatskoj, Zdravko Kovačić, 17. ožujka, 19. listopada, 1905., 1974..

Gimnastika

Gimnastika u Londonu 1908. Gimnastička dvorana Gimnastika je sport koji uključuje serije pokreta koji zahtijevaju fizičku snagu, pokretljivost i osjećaj za tijelo u prostoru.

Novi!!: Dragutin Ciotti i Gimnastika · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Dragutin Ciotti i Hrvatska · Vidi više »

Ivica Curtini

Ivica "Jobo" Curtini (Kurtini), Rijeka, 23. lipnja 1922. – 12. rujna 1990., hrvatski vaterpolist svjetskog glasa.

Novi!!: Dragutin Ciotti i Ivica Curtini · Vidi više »

IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928.

IX.

Novi!!: Dragutin Ciotti i IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928. · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Dragutin Ciotti i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Rafajlo Ban

Rafajlo Ban je bio hrvatski gimnastičar iz Sušaka.

Novi!!: Dragutin Ciotti i Rafajlo Ban · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Dragutin Ciotti i Rijeka · Vidi više »

Sušak

Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.

Novi!!: Dragutin Ciotti i Sušak · Vidi više »

Talijani u Hrvatskoj

Srednja talijanska škola Rijeka Talijani u Hrvatskoj (tal. Italiani di Croazia) su autohtona i jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Novi!!: Dragutin Ciotti i Talijani u Hrvatskoj · Vidi više »

Zdravko Kovačić

Zdravko Ćiro Kovačić (Šibenik, 5. srpnja 1925. – 1. travnja 2015.), Antonija Pavlić: Preminuo ponajbolji vaterpolski vratar svijeta i drugi najstariji hrvatski olimpijski odličnik, 1.

Novi!!: Dragutin Ciotti i Zdravko Kovačić · Vidi više »

17. ožujka

17.

Novi!!: Dragutin Ciotti i 17. ožujka · Vidi više »

19. listopada

19.

Novi!!: Dragutin Ciotti i 19. listopada · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Dragutin Ciotti i 1905. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Dragutin Ciotti i 1974. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »