Brže od pregledniku!
33 odnosi: Adamovec, Štokavsko narječje, Emil Cossetto, Heinrich Heine, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski biografski leksikon, Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima, Igor Kuljerić, Ivana Lang, Johann Wolfgang von Goethe, Klasična gimnazija u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Matica hrvatska, Modernizam (književnost), Paul Verlaine, Petrica Kerempuh, Plemstvo, Poezija, Satira, Vlaho Paljetak, Zagreb, 12. rujna, 1875., 1898., 1899., 1909., 1917., 1920-ih, 1927., 1933., 7. lipnja.
Adamovec
Adamovec je naselje u sastavu Grada Zagreba.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Adamovec · Vidi više »
Štokavsko narječje
Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Štokavsko narječje · Vidi više »
Emil Cossetto
Emil Cossetto (Trst, 12. listopada 1918. – Zagreb, 28. lipnja 2006.) bio je hrvatski skladatelj, dirigent, zborovođa i glazbeni pedagog.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Emil Cossetto · Vidi više »
Heinrich Heine
Moritz Daniel Oppenheim: ''Heinrich Heine'' (portret), 1831. Heinrich Heine (Düsseldorf, 13. prosinca 1797. – Pariz, 17. veljače 1856.), njemački književnik židovskog porijekla.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Heinrich Heine · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima
Hrvatsko književno društvo sv.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima · Vidi više »
Igor Kuljerić
Igor Kuljerić (Šibenik, 1. veljače 1938. – Zagreb, 20. travnja 2006.), je bio hrvatski skladatelj, dirigent i akademik.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Igor Kuljerić · Vidi više »
Ivana Lang
Ivana Lang (Zagreb, 15. studenog 1912. – Zagreb, 2. siječnja 1982.), hrvatska skladateljica, klavirska pedagoginja i pijanistica.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Ivana Lang · Vidi više »
Johann Wolfgang von Goethe
(Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. – Weimar 22. ožujka 1832.) bio je njemački književnik, znanstvenik, mislilac i državnik, čija su djela utjecala na europsku kulturu i književnost.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Johann Wolfgang von Goethe · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Knjižnice grada Zagreba
Logo Knjižnica grada Zagreba Knjižnice grada Zagreba Knjižnice grada Zagreba su najveća organizirana mreža narodnih knjižnica u Zagrebu.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Knjižnice grada Zagreba · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Matica hrvatska · Vidi više »
Modernizam (književnost)
Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Modernizam (književnost) · Vidi više »
Paul Verlaine
Paul-Marie Verlaine, (Metz, 30. ožujka 1844. – Pariz, 8. siječnja 1896.) bio je francuski pjesnik simbolist te član dekadentnog pokreta.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Paul Verlaine · Vidi više »
Petrica Kerempuh
Vanje Radauša, postavljen 1955. godine na malen trg na kojem se preko dana prodaje cvijeće. Petrica Kerempuh književni je lik, koji se pojavljuje u više književnih djela, a najpoznatije su "Balade Petrice Kerempuha" hrvatskog književnika Miroslava Krleže.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Petrica Kerempuh · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Plemstvo · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Poezija · Vidi više »
Satira
Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Satira · Vidi više »
Vlaho Paljetak
Vlaho Paljetak (Dubrovnik, 7. kolovoza 1893. – Zagreb, 2. listopada 1944.), hrvatski šansonijer i skladatelj.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Vlaho Paljetak · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dragutin Domjanić i Zagreb · Vidi više »
12. rujna
12.
Novi!!: Dragutin Domjanić i 12. rujna · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Domjanić i 1875. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Domjanić i 1898. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Domjanić i 1899. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Domjanić i 1909. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Domjanić i 1917. · Vidi više »
1920-ih
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Domjanić i 1920-ih · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Dragutin Domjanić i 1927. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Domjanić i 1933. · Vidi više »
7. lipnja
7.
Novi!!: Dragutin Domjanić i 7. lipnja · Vidi više »
