Brže od pregledniku!
199 odnosi: Adam Smith, Akademija, Aksiom, Al-Biruni, Anketa, Antropogeografija, Antropologija, Arheologija, Aristotel, Auguste Comte, Australija, Biokemija, Biološka antropologija, Biologija, Birokracija, Bliski istok, Bogoslovlje, Brak, Brisbane, Charles Darwin, Charles Fourier, Christchurch, Civilno društvo, Commonwealth, Daljinska istraživanja, David Hartley, Dedukcija, Demografija, Denis Diderot, Dijalektički materijalizam, Društvena stratifikacija, Društvo, Ekonomija, Ekonomika, Enciklopedija, Encyclopédie, Engleska, Etnografija, Etnologija, Evolucija, Filologija, Filozofija, Filozofija povijesti, Fizička geografija, Fizika, Fonetika, Fonologija, Francuski jezik, Geodezija, Geomatika, ..., Geometrija, Giambattista Vico, Global Positioning System, Grad, Grčki jezik, Gregor Mendel, Hamilton, Novi Zeland, Historiografija, Hong Kong, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Humanističke znanosti, Ibn Haldun, Industrijalizacija, Informacijske znanosti, Informatika, Interdisciplinarnost, Intervju, Islam, Islamsko zlatno doba, Istraživanje, Izravna demokracija, Jean-Jacques Rousseau, Jezik, Jezikoslovlje, John Dewey, Južna Azija, Karl Marx, Kartografija, Kemija, Kina, Klima, Komunikacijske znanosti, Kreolski jezici, Kriminologija, Kućanstvo, Kultura, Kulturna geografija, Kvocijent inteligencije, Latinski jezik, Levijatan (Hobbes), Logika, Logos, Makroekonomija, Malezija, Manchester, Mark Twain, Matematički dokaz, Matematika, Međunarodno pravo, Medicina, Metodologija, Mikroekonomija, Modernizam, Mudrost, Neuropsihologija, Neuroznanost, Nevladina udruga, New Deal, Njemački jezik, Noam Chomsky, Novi Zeland, Obitelj, Oblik vladavine, Ocean, Odlučivanje, Orbita, Organizam, Pedagogija, Planetologija, Platon, Poezija, Pojedinac, Politička filozofija, Političke znanosti, Politika, Ponašanje, Postmoderna, Povijesni zemljopis, Povijest, Pozitivizam, Pragmatizam, Prapovijest, Pravo, Prirodne znanosti, Prirodni odabir, Projekcija, Promet, Prvi svjetski rat, Psihologija, Računarstvo, Radno pravo, Realizam, Regionalna geografija, Religija, Reljef, Renesansa, Robert K. Merton, Semantika, Sigmund Freud, Sintaksa, Sjedinjene Američke Države, Socijalizacija, Socijalizam, Socijalna geografija, Socijalna pravda, Sociolingvistika, Sociologija, Srednji vijek, Sredozemlje, Starogrčki jezik, Statistika, Strukturalizam, Stvarno pravo, Sydney, Tehničke znanosti, Thomas Hobbes, Tlo, Toma Akvinski, Trgovačko pravo, Učenje, Udruga, Ugovor, Um, Upravljanje resursima, Urbanističko planiranje, Ustanova, Vanjska politika, Vegetacija, Velesila, Vještina, Voda, Vojna geografija, Vojska, Vrijeme, William Godwin, William James, Woodrow Wilson, Zajednica, Zdravstvo, Zemlja, Znanje, Znanost, 13. stoljeće, 14. stoljeće, 15. stoljeće, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 19. stoljeće. Proširite indeks (149 više) »
Adam Smith
Adam Smith Adam Smith (Kirckcaldy, 16. lipnja 1723. – Edinburgh, 17. srpnja 1790.), škotski ekonomist i etičar.
Novi!!: Društvene znanosti i Adam Smith · Vidi više »
Akademija
Atenska škola, freska Rafaela. Akademija (iz starogrčki Ἀκαδημία) je pravno nezaštićeni pojam koji pokriva širok raspon javno iz proračuna financiranih institucija ili privatnim donacijama financirane istraživačke znanstvene ili obrazovne ustanove.
Novi!!: Društvene znanosti i Akademija · Vidi više »
Aksiom
Aksiom (grč. aksios - bez) ili postulat je temeljna istina koja se ne dokazuje i služi kao osnova neke matematičke ili logičke teorije.
Novi!!: Društvene znanosti i Aksiom · Vidi više »
Al-Biruni
Al-Biruni Al-Birunijeva ilustracija pomrčine mjeseca Abu Rayhan al-Biruni (Beruniy, Uzbekistan, 973. – Gazni, Afganistan, oko 1050.) - iranski učenjak i polimat u doba islamskoga zlatnoga doba.
Novi!!: Društvene znanosti i Al-Biruni · Vidi više »
Anketa
nuklearnih elektrana u EU, koje je sačinio "Eurobarometer 56.2", 19. travnja 2002. godine. 50,5% ispitanih građana EU slaže se s uporabom nuklearne energije (plava boja), dok se 25,5% ne slaže (žuta boja). Anketa (fr. enquête; lat. inquisita; enquirere.
Novi!!: Društvene znanosti i Anketa · Vidi više »
Antropogeografija
Antropogeografija ili humanistička geografija je grana geografije koja se usredotočuje na sustavno proučavanje obrazaca i procesa koji oblikuju čovjekovu interakciju s okolinom, s posebnim naglaskom na uzroke i posljedice prostorne raspodjele ljudske aktivnosti na zemljinoj površini.
Novi!!: Društvene znanosti i Antropogeografija · Vidi više »
Antropologija
Područja antropologije Antropologija je znanstvena disciplina koja proučava kulturnu i biološku različitost ljudi.
Novi!!: Društvene znanosti i Antropologija · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Društvene znanosti i Arheologija · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Društvene znanosti i Aristotel · Vidi više »
Auguste Comte
'''Auguste Comte''' Auguste Comte (Montpellier, 19. siječnja 1798. – Pariz, 5. rujna 1857.), francuski matematičar, filozof i teoretičar prvi koji je uporabio riječ sociologija.
Novi!!: Društvene znanosti i Auguste Comte · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Društvene znanosti i Australija · Vidi više »
Biokemija
Biokemija je kemija života, most između biologije i kemije koji proučava kako složene kemijske reakcije stvaraju život.
Novi!!: Društvene znanosti i Biokemija · Vidi više »
Biološka antropologija
Biološka antropologija ili fizička antropologija (grč. βiοs- bios.
Novi!!: Društvene znanosti i Biološka antropologija · Vidi više »
Biologija
Biologija proučava razne žive organizme (u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo) Escherichia coli, paprat, gazela, divovski afrički tvrdokrilac 3D model strukture molekule DNK Biologija (od grčkog bios.
Novi!!: Društvene znanosti i Biologija · Vidi više »
Birokracija
Tipični birokratski ured u Njemačkoj 18. stoljeće Birokracija (francuski: bureaucratie) je termin kojim se označava vladavina uprave, zapravo administrativnog osoblja koje radi po uredima (biroima) državne uprave, ali i svake velike organizacije.
Novi!!: Društvene znanosti i Birokracija · Vidi više »
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Novi!!: Društvene znanosti i Bliski istok · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Društvene znanosti i Bogoslovlje · Vidi više »
Brak
vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).
Novi!!: Društvene znanosti i Brak · Vidi više »
Brisbane
Brisbane je glavni i najnaseljeniji grad australske države Queenslanda.
Novi!!: Društvene znanosti i Brisbane · Vidi više »
Charles Darwin
Charles Robert Darwin (Shrewsbury, Shopshire, Engleska, 12. veljače 1809. – Downe, Kent, Engleska, 19. travnja 1882.), engleski znanstvenik i prirodoslovac.
Novi!!: Društvene znanosti i Charles Darwin · Vidi više »
Charles Fourier
'''François Marie Charles Fourier''' François Marie Charles Fourier (Besancon, 7. travnja 1772. – Pariz, 8. listopada 1837.), francuski utopijski socijalist Provodio je život trgovca, objavljujući rasprave koje ga izvornošću kritičkih nazora izdvajaju iz mnoštva utopista s početka 19. stoljeća.
Novi!!: Društvene znanosti i Charles Fourier · Vidi više »
Christchurch
Christchurch je najveći grad na Južnom otoku Novog Zelanda i drugi po veličini u državi.
Novi!!: Društvene znanosti i Christchurch · Vidi više »
Civilno društvo
Demokratska društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo).
Novi!!: Društvene znanosti i Civilno društvo · Vidi više »
Commonwealth
*Commonwealth (zajednica država) (Commonwealth of Nations), zajednica država koje su nekoć tvorile Britansko Carstvo.
Novi!!: Društvene znanosti i Commonwealth · Vidi više »
Daljinska istraživanja
polarimetrije. Daljinsko istraživanje (daljinsko pronicanje, teledetekcija, daljinska detekcija), metoda prikupljanja informacija o nekom objektu ili fenomenu u većem ili manjem opsegu pomoću uređaja za snimanje ili istraživanje u realnom vremenu koji je bežičan ili nije u fizičkom ili bliskom kontaktu s objektom (to jest pomoću zrakoplova, svemirske letjelice, satelita, bove ili broda).
Novi!!: Društvene znanosti i Daljinska istraživanja · Vidi više »
David Hartley
'''David Hartley''' David Hartley (Halifax, 21. lipnja 1705. – Bath, 28. kolovoza 1757.), engleski filozof.
Novi!!: Društvene znanosti i David Hartley · Vidi više »
Dedukcija
Dedukcija je logička metoda.
Novi!!: Društvene znanosti i Dedukcija · Vidi više »
Demografija
Demografija je znanost o stanovništvu.
Novi!!: Društvene znanosti i Demografija · Vidi više »
Denis Diderot
'''Denis Diderot''' Denis Diderot (Langres, 5. listopada 1713. – Pariz, 31. srpnja 1784.), francuski filozof i književnik.
Novi!!: Društvene znanosti i Denis Diderot · Vidi više »
Dijalektički materijalizam
Dijalektički materijalizam predstavlja spoj dvaju teorija, dijalektike G. W. F Hegela te historijskog materijalizma njegova učenika Ludwiga Feuerbacha.
Novi!!: Društvene znanosti i Dijalektički materijalizam · Vidi više »
Društvena stratifikacija
Društvena (socijalna) stratifikacija se definira kao struktuirana, stabilna i trajna nejednakost skupina u društvu, koje su hijerarhijski poredane u slojeve.
Novi!!: Društvene znanosti i Društvena stratifikacija · Vidi više »
Društvo
Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Novi!!: Društvene znanosti i Društvo · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Društvene znanosti i Ekonomija · Vidi više »
Ekonomika
Ekonomika kao znanstvena disciplina sastoji se od dva osnovna dijela: makroekonomike i mikroekonomike.
Novi!!: Društvene znanosti i Ekonomika · Vidi više »
Enciklopedija
Pavla Skalića tiskane u Baselu 1559. godine, u kojoj je prvi put kao imenica u naslovu djela upotrijebljena riječ ''enciklopedija'' u današnjem značenju Pavla Skalića (1534. – 1575.) Enciklopedija, pisano je djelo u kojem se, abecednim ili drugim metodičkim slijedom, sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o sveukupnom ljudskom znanju.
Novi!!: Društvene znanosti i Enciklopedija · Vidi više »
Encyclopédie
Naslovna stranica prvog sveska Enciklopedije Encyclopédie, ou dictionnaire raisonné des sciences, des arts et des métiers (ili Velika francuska enciklopedija) bila je rana enciklopedija, koja je objavljena između 1751. i 1772. u Francuskoj.
Novi!!: Društvene znanosti i Encyclopédie · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Društvene znanosti i Engleska · Vidi više »
Etnografija
Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.
Novi!!: Društvene znanosti i Etnografija · Vidi više »
Etnologija
Etnologija (narodoznanstvo) je specifična znanost koja se bavi proučavanjem kulture pojedinih naroda.
Novi!!: Društvene znanosti i Etnologija · Vidi više »
Evolucija
Evolucija (lat. evolutio: razvoj, razvitak) je naziv za proces zbog kojeg dolazi do promjena nasljednih osobina bioloških populacija tijekom velikog broja uzastopnih generacija.
Novi!!: Društvene znanosti i Evolucija · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Društvene znanosti i Filologija · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Društvene znanosti i Filozofija · Vidi više »
Filozofija povijesti
Pojam filozofija povijesti iskovao je Voltaire, koji je 1765. objavio raspravu naslovljenu Philosophie de l'histoire.
Novi!!: Društvene znanosti i Filozofija povijesti · Vidi više »
Fizička geografija
Fizička geografija odnosno fizikalni zemljopis, Zagreb, 1850., Tiskom Franje Župana, Hrvatski školski muzej.
Novi!!: Društvene znanosti i Fizička geografija · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Društvene znanosti i Fizika · Vidi više »
Fonetika
Fonetika (od grč. phōnētikós: 'glasovni') ili glasoslovlje jezikoslovna je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.
Novi!!: Društvene znanosti i Fonetika · Vidi više »
Fonologija
Fonologija (od grč. φωνή, phone.
Novi!!: Društvene znanosti i Fonologija · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Društvene znanosti i Francuski jezik · Vidi više »
Geodezija
Geodezija je znanost koja se bavi izmjerom i kartiranjem Zemljine površine i promatranjem njenog gravitacijskog polja i geodinamičkih pojava kao: pomicanjem polova, plimom i osekom, te gibanjem zemljine kore u trodimenzionalnom prostoru kroz vrijeme.
Novi!!: Društvene znanosti i Geodezija · Vidi više »
Geomatika
Geomatika je znanost o prikupljanju, pohranjivanju, obrađivanju i razmjenjivanju geografskih ili prostornih referenciranih informacija.
Novi!!: Društvene znanosti i Geomatika · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: Društvene znanosti i Geometrija · Vidi više »
Giambattista Vico
Giambattista Vico (Napulj, 23. lipnja 1668. – Napulj, 23. siječnja 1744.), je bio talijanski filozof, govornik, estetičar, sociolog, povjesničar i pravnik.
Novi!!: Društvene znanosti i Giambattista Vico · Vidi više »
Global Positioning System
Umjetnička koncepcija GPS satelita Block II-F u orbiti. pomorskoj primjeni. Automobilni navigacijski sustav u taksiju. mobilnim telefonima. Globalni položajni sustav (akronim GPS) je satelitski radionavigacijski sustav za određivanje položaja na Zemlji ili u njezinoj blizini.
Novi!!: Društvene znanosti i Global Positioning System · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Društvene znanosti i Grad · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Društvene znanosti i Grčki jezik · Vidi više »
Gregor Mendel
Gregor Johann Mendel (češki: Řehoř Jan Mendel) (Hynčice, 20. srpnja 1822. – Brno, 6. siječnja 1884.) bio je austrijski svećenik i znanstvenik, redovnik augustinac.
Novi!!: Društvene znanosti i Gregor Mendel · Vidi više »
Hamilton, Novi Zeland
Hamilton je četvrti grad po veličini u Novom Zelandu.
Novi!!: Društvene znanosti i Hamilton, Novi Zeland · Vidi više »
Historiografija
Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.
Novi!!: Društvene znanosti i Historiografija · Vidi više »
Hong Kong
Hong Kong, Hongkong (kineski: 香港) je grad, i zajedno s Makaom, jedna od dviju posebnih upravnih regija (''PUR'') Narodne Republike Kine.
Novi!!: Društvene znanosti i Hong Kong · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Društvene znanosti i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Društvene znanosti i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Humanističke znanosti
Humanističke znanosti su znanstvene discipline koje proučavaju postojanost i bit čovjeka, tj.
Novi!!: Društvene znanosti i Humanističke znanosti · Vidi više »
Ibn Haldun
Ibn Haldunov kip u Tunisu Ibn Haldun, punim imenom Abu Zaid 'Abd al-Rahman ibn Muhamed ibn Haldun al-Hadrami (27. svibnja 1332. – 19. travnja 1406.), slavni arapski povjesničar, historiograf i političar.
Novi!!: Društvene znanosti i Ibn Haldun · Vidi više »
Industrijalizacija
Parni stroj Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu.
Novi!!: Društvene znanosti i Industrijalizacija · Vidi više »
Informacijske znanosti
Informacijske znanosti je znanstveno polje unutar društvenih znanosti koja se bavi izučavanjem informacija ili znanja i obično a ne eksluzivno uči se kao grana računarstva i informacijske tehnologije.
Novi!!: Društvene znanosti i Informacijske znanosti · Vidi više »
Informatika
Informatika je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i obradu podataka.
Novi!!: Društvene znanosti i Informatika · Vidi više »
Interdisciplinarnost
Interdisciplinarnost je vrsta akademske suradnje u kojem stručnjaci različitih akademskih disciplina rade prema zajedničkim ciljevima.
Novi!!: Društvene znanosti i Interdisciplinarnost · Vidi više »
Intervju
Intervju (engl. interview; fr. entrevue) je susret radi razgovora ili dogovora.
Novi!!: Društvene znanosti i Intervju · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Društvene znanosti i Islam · Vidi više »
Islamsko zlatno doba
Palača Alhambra u Granadi, jedan od najpoznatijih primjera islamske arhitekture Zlatnog doba. Zlatno doba islama je izraz za razdoblje povijesti islamskog svijeta (područja Bliskog Istoka, Sjeverne Afrike, Središnje Azije i al-Andalusa) koji otprilike odgovara srednjom vijeku u europskoj (i svjetskoj) povijesti, a koga je karakterizirao intenzivan razvoj kulture i znanosti, odnosno brojna tehnološka i druga civilizacijska dostignuća koja su s vremenom preuzele i druge, odnosno ne-islamske kulture i civilizacije.
Novi!!: Društvene znanosti i Islamsko zlatno doba · Vidi više »
Istraživanje
Istraživanje se opisuje kao aktivan, ustrajan i sustavan proces proučavanja s ciljem otkrivanja, tumačenja i pojašnjavanja činjenica.
Novi!!: Društvene znanosti i Istraživanje · Vidi više »
Izravna demokracija
Izravna demokracija ili direktna demokracija je oblik demokracije u kojoj ljudi o političkim pitanjima odlučuju izravno, direktno.
Novi!!: Društvene znanosti i Izravna demokracija · Vidi više »
Jean-Jacques Rousseau
Jean Jacques Rousseau Jean Jacques Rousseau (Ženeva, 28. lipnja 1712. – Ermenonville, 2. srpnja 1778.), francuski književnik, pedagog i politički filozof.
Novi!!: Društvene znanosti i Jean-Jacques Rousseau · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Društvene znanosti i Jezik · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Društvene znanosti i Jezikoslovlje · Vidi više »
John Dewey
John Dewey John Dewey (Burlington, 20. listopada 1859. – New York, 1. lipnja 1952.), američki filozof, pedagog i socijalni reformator.
Novi!!: Društvene znanosti i John Dewey · Vidi više »
Južna Azija
Kompozitna satelitska slika Južne Azije Južna Azija je naziv za područje koje se nalazi između jugoistočne, jugozapadne i srednje Azije.
Novi!!: Društvene znanosti i Južna Azija · Vidi više »
Karl Marx
Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.
Novi!!: Društvene znanosti i Karl Marx · Vidi više »
Kartografija
Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom.
Novi!!: Društvene znanosti i Kartografija · Vidi više »
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Novi!!: Društvene znanosti i Kemija · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Društvene znanosti i Kina · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Društvene znanosti i Klima · Vidi više »
Komunikacijske znanosti
Komunikacijske znanosti ili komunikologija tvori zajedno s informacijskim znanostima zasebno znanstveno polje unutar društvenih znanosti.
Novi!!: Društvene znanosti i Komunikacijske znanosti · Vidi više »
Kreolski jezici
Kreolski jezici su jezici jezici kojima se služe različiti kreolski narodi na područjima nekadašnjih kolonija i današnjih nesamostalnih teritorija.
Novi!!: Društvene znanosti i Kreolski jezici · Vidi više »
Kriminologija
Kriminologija je znanost koja proučava zločin kao socijalni fenomen te uključuje povod, posljedice, razvoje i ponašanje kriminala i utjecaj zakona.
Novi!!: Društvene znanosti i Kriminologija · Vidi više »
Kućanstvo
Kućanstvo (u hrv. literaturi se javlja često i raširen srbizam domaćinstvo; ne poistovjećivati sa suprotnoznačnicom pojmu gostovanje) u ekonomskom smislu označava sustav koji se sastoji od najmanje jedne osobe (poslovni subjekt).
Novi!!: Društvene znanosti i Kućanstvo · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Društvene znanosti i Kultura · Vidi više »
Kulturna geografija
Kulturna geografija je dio antropogeografije koji proučava kulturne proizvode i norme, te njihove varijacije i relacije u prostoru i mjestu.
Novi!!: Društvene znanosti i Kulturna geografija · Vidi više »
Kvocijent inteligencije
Primjer mogućeg zadatka iz testa inteligencije kojim se određuje kvocijent inteligencije osobe. Kvocijent inteligencije (njem. Intelligenzquotient, skraćeno IQ) ukupan je rezultat izveden iz jednog od nekoliko standardiziranih testova kojim se iskazuje ljudska inteligencija.
Novi!!: Društvene znanosti i Kvocijent inteligencije · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Društvene znanosti i Latinski jezik · Vidi više »
Levijatan (Hobbes)
Levijatan je političko - filozofski spis engleskog materijalista Thomasa Hobbsa, objavljen 1651. godine.
Novi!!: Društvene znanosti i Levijatan (Hobbes) · Vidi više »
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Novi!!: Društvene znanosti i Logika · Vidi više »
Logos
Logos (λόγος) je grčki pojam koji se koristi posebno u domenama filozofije i religije.
Novi!!: Društvene znanosti i Logos · Vidi više »
Makroekonomija
Makroekonomija je grana ekonomske znanosti koja se, za razliku od mikroekonomije, bavi cjelokupnim gospodarstvom nekog područja, proučavajući međusobne odnose ukupne (agregatne) proizvodnje, prihoda, zaposlenosti, cijena i drugih varijabli.
Novi!!: Društvene znanosti i Makroekonomija · Vidi više »
Malezija
Malezija je država u jugoistočnoj Aziji.
Novi!!: Društvene znanosti i Malezija · Vidi više »
Manchester
Manchester je grad u Velikoj Britaniji (437,000 stanovnika 2004.) Nalazi se na povoljnom položaju.
Novi!!: Društvene znanosti i Manchester · Vidi više »
Mark Twain
Samuel Langhorne Clemens (Florida, Missouri, 30. studenog 1835. - Redding, Connecticut, 21. travnja 1910.), američki književnik, autor glasovitih romana Pustolovine Toma Sawyera (1876.) i Pustolovine Huckleberry Finna (1884., 1885.) smještenih na obale rijeke Mississippi američkog Juga.
Novi!!: Društvene znanosti i Mark Twain · Vidi više »
Matematički dokaz
Matematički dokaz je logičko-matematički postupak kojim se s pomoću aksioma i ranije dokazanih teorema potvrđuje ili opovrgava neki iskaz ili teorem.
Novi!!: Društvene znanosti i Matematički dokaz · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Društvene znanosti i Matematika · Vidi više »
Međunarodno pravo
Međunarodno pravo (naziva se još i međunarodno javno pravo, kako bi se napravila razlika u odnosu na međunarodno privatno pravo) je sustav pravnih pravila koja uređuju odnose između subjekata međunarodnog prava.
Novi!!: Društvene znanosti i Međunarodno pravo · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Društvene znanosti i Medicina · Vidi više »
Metodologija
Metodologija je znanost o metodama, načinu znanstvenog istraživanja.
Novi!!: Društvene znanosti i Metodologija · Vidi više »
Mikroekonomija
Mikroekonomija (grč. "micros".
Novi!!: Društvene znanosti i Mikroekonomija · Vidi više »
Modernizam
Modernizam je dinamičan i relativan pojam koji se koristi da se označe suvremene pojave u književnosti, umjetnosti, odnosno ono što je novo, inovativno u odnosu na tradiciju.
Novi!!: Društvene znanosti i Modernizam · Vidi više »
Mudrost
''Simbol mudrosti'', Utrecht Mudrost je pojam koji označava duboko znanje, uvid, dobro rasuđivanje.
Novi!!: Društvene znanosti i Mudrost · Vidi više »
Neuropsihologija
Neuropsihologija je specijalistička grana psihologije, a obuhvaća znanja iz područja biološke psihologije, kliničke psihologije, neuropsihijatrije i neurologije.
Novi!!: Društvene znanosti i Neuropsihologija · Vidi više »
Neuroznanost
Neuroznanost je interdisciplinarna te jedna od temeljnih medicinskih znanosti.
Novi!!: Društvene znanosti i Neuroznanost · Vidi više »
Nevladina udruga
Nevladina udruga ili nevladina organizacija (NVO) je oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih ili pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.
Novi!!: Društvene znanosti i Nevladina udruga · Vidi više »
New Deal
New Deal je engleski pojam koji se prevodi kao novo poslovanje, i ime je za ekonomski program koji je uveo američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt 1933.
Novi!!: Društvene znanosti i New Deal · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Društvene znanosti i Njemački jezik · Vidi više »
Noam Chomsky
Avram Noam Chomsky (hebrejski: אברם נועם חומסקי) (rođen 7. prosinca, 1928.) je američki jezikoslovac, filozof, kognitivni znanstvenik, politički aktivist, pisac i predavač.
Novi!!: Društvene znanosti i Noam Chomsky · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Društvene znanosti i Novi Zeland · Vidi više »
Obitelj
Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.
Novi!!: Društvene znanosti i Obitelj · Vidi više »
Oblik vladavine
Razni oblici vladavine na svijetu. right Oblik vladavine (koriste se i pojmovi politički poredak, političko uređenje ili društveni poredak) označava vanjski oblik političke organizacije države i njenim usmjerenju koje ovisi o položaju poglavarstva države.
Novi!!: Društvene znanosti i Oblik vladavine · Vidi više »
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Novi!!: Društvene znanosti i Ocean · Vidi više »
Odlučivanje
Odlučivanje je bit planiranja i ono predstavlja odabir nekog smjera djelovanja između više alternativa.
Novi!!: Društvene znanosti i Odlučivanje · Vidi više »
Orbita
Orbita (lat. od orbis: krug) može značiti.
Novi!!: Društvene znanosti i Orbita · Vidi više »
Organizam
Pojam organizam koristi se općenito za materijalne ili idejne sustave čiji se dijelovi (organi) nalaze u složenim odnosima uzajamne ovisnosti.
Novi!!: Društvene znanosti i Organizam · Vidi više »
Pedagogija
Pedagogija je znanost koja proučava odgojne i obrazovne procese.
Novi!!: Društvene znanosti i Pedagogija · Vidi više »
Planetologija
Planetologija je znanost o planetima, mjesecima i planetarnim sustavima, posebice onome u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Društvene znanosti i Planetologija · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Društvene znanosti i Platon · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Društvene znanosti i Poezija · Vidi više »
Pojedinac
Pojedinac ili latinizam individua pojedinačno je biće, jedinka, cjelovita osoba, koja se razlikuje od svih drugih ljudi.
Novi!!: Društvene znanosti i Pojedinac · Vidi više »
Politička filozofija
Politička filozofija je grana filozofije koja se bavi pitanjima povezanim s čovjekovim životom u društvenoj i političkoj zajednici.
Novi!!: Društvene znanosti i Politička filozofija · Vidi više »
Političke znanosti
Političke znanosti (često se spominju kao politologija ili politička znanost) su znanstveno polje društvenih znanosti, koje se bave sa znanstvenim studijem politike.
Novi!!: Društvene znanosti i Političke znanosti · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Društvene znanosti i Politika · Vidi više »
Ponašanje
Ponašanje je centralni pojam biologije ponašanja.
Novi!!: Društvene znanosti i Ponašanje · Vidi više »
Postmoderna
internacionalnog stila. Joseph Nechvatal, ''Rođenje viraktualnog 2001.'', akrilik na platnu, naslikano uz pomoć računala i robota. Postmoderna, naziv je koji u širem smislu služi za označavanje epohe druge polovice 20 st., a u užem smislu označava neke aspekte mišljenja i stvaralaštva istog razdoblja.
Novi!!: Društvene znanosti i Postmoderna · Vidi više »
Povijesni zemljopis
Povijesni zemljopis (također povijesna geografija ili historijska geografija) je znanost o.
Novi!!: Društvene znanosti i Povijesni zemljopis · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Društvene znanosti i Povijest · Vidi više »
Pozitivizam
Pozitivizam je smjer u filozofiji i teoriji znanosti koji sve zasniva na činjenicama, a negira svaku metafiziku, te izbjegava objašnjenje i stvaranje hipoteza.
Novi!!: Društvene znanosti i Pozitivizam · Vidi više »
Pragmatizam
Pragmatizam (iz starogrčkog pragma "djelovanje", "rad") označava filozofski stav koji smatra da su ideje dobre samo kao plan djelovanja i da imaju vrijednost prema učinku – ili prema koristi (kada ideja pomaže pri lakšem rješavanju problema i prilagodbi).
Novi!!: Društvene znanosti i Pragmatizam · Vidi više »
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Novi!!: Društvene znanosti i Prapovijest · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Društvene znanosti i Pravo · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Društvene znanosti i Prirodne znanosti · Vidi više »
Prirodni odabir
Prirodni odabir je neslučajni proces kojim određene biološke značajke odnosno genotipovi nestaju iz populacije tijekom vremena kao posljedica slabije prilagođenosti uvjetima života nositelja te ili tih značajki.
Novi!!: Društvene znanosti i Prirodni odabir · Vidi više »
Projekcija
Projekcija (lat. proiectio: bacanje naprijed, pružanje) može značiti.
Novi!!: Društvene znanosti i Projekcija · Vidi više »
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Novi!!: Društvene znanosti i Promet · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Društvene znanosti i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: Društvene znanosti i Psihologija · Vidi više »
Računarstvo
Računalstvo ili računarstvo (računarska znanost ili znanost o računalima) se bavi proučavanjem teoretskih osnova informacije i računanja, te njihovim implementacijama i primjenama u računalnim sustavima.
Novi!!: Društvene znanosti i Računarstvo · Vidi više »
Radno pravo
Najopćenitije, radno pravo se može definirati kao sustav pravnih pravila kojima se uređuju radni odnosi.
Novi!!: Društvene znanosti i Radno pravo · Vidi više »
Realizam
* Realizam (književnost) – stil književnosti u XIX. st.
Novi!!: Društvene znanosti i Realizam · Vidi više »
Regionalna geografija
Regionalna geografija je znanost o mnogostrukim aspektima određenog dijela Zemljine površine.
Novi!!: Društvene znanosti i Regionalna geografija · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Društvene znanosti i Religija · Vidi više »
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Novi!!: Društvene znanosti i Reljef · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Društvene znanosti i Renesansa · Vidi više »
Robert K. Merton
Robert King Merton (Philadelphia, 5. lipnja 1910. – New York, 23. veljače 2003.), američki sociolog.
Novi!!: Društvene znanosti i Robert K. Merton · Vidi više »
Semantika
Semantika (grčki semantikos, koji daje znakove, značajan, simptomatičan, od sema, znak) se odnosi na aspekte značenja koji su izraženi u jeziku, kodu ili nekom drugom obliku predstavljanja.
Novi!!: Društvene znanosti i Semantika · Vidi više »
Sigmund Freud
Sigmund Freud (Příbor (tada Freiberg), Češka, 6. svibnja 1856. - London, 23. rujna 1939.), austrijski neurolog židovskog podrijetla i utemeljitelj psihoanalize.
Novi!!: Društvene znanosti i Sigmund Freud · Vidi više »
Sintaksa
Nazivom sintaksa (od starogrčkog συν- syn-, „zajedno”, i τάξις táxis, „uređivanje”; od grč. sýntaksis: slaganje u red, uređivanje ≃ sin- + táksis: red) u jezikoslovlju se označuje dio gramatike u kojem se proučavaju pravila koja upravljaju ustrojem rečenica te određuju njihovu relativnu gramatikalnost.
Novi!!: Društvene znanosti i Sintaksa · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Društvene znanosti i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Socijalizacija
Hugo Oehmichen: Prvi gutljaj Socijalizacija (lat. sociare‚ spojiti) označava proces tijekom kojeg osobe stječu stavove i sustava vrijednosti ili društvene norme određene kulture.
Novi!!: Društvene znanosti i Socijalizacija · Vidi više »
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Novi!!: Društvene znanosti i Socijalizam · Vidi više »
Socijalna geografija
Socijalna geografija proučava kako društvo utječe na geografska obilježja i kako faktori okoline utječu na društvo.
Novi!!: Društvene znanosti i Socijalna geografija · Vidi više »
Socijalna pravda
Socijalna pravda odnosi se na koncepciju civilnog društva u kojem se pravda postiže u svakom dijelu društvene zajednice, odnosno na ideji da svi ljudi zaslužuju jednake uvjete za život, ona se širi izvan jednakosti pred zakonom, te uključuje sve sfere društvenog života.
Novi!!: Društvene znanosti i Socijalna pravda · Vidi više »
Sociolingvistika
Sociolingvistika je jezikoslovna disciplina koja se bavi proučavanjem uporabe jezika kao sredstva komunikacije u sociokulturnom kontekstu, odnosno bavi se pručavanjem odnosa između ljudskog jezika, društva i kulture.
Novi!!: Društvene znanosti i Sociolingvistika · Vidi više »
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Novi!!: Društvene znanosti i Sociologija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Društvene znanosti i Srednji vijek · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Društvene znanosti i Sredozemlje · Vidi više »
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Novi!!: Društvene znanosti i Starogrčki jezik · Vidi više »
Statistika
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Novi!!: Društvene znanosti i Statistika · Vidi više »
Strukturalizam
Strukturalizam je znanstveni pristup koji se temelji na proučavanju organiziranih nizova jedinica s relativno stabilnim odnosima, odnosno različitih struktura.
Novi!!: Društvene znanosti i Strukturalizam · Vidi više »
Stvarno pravo
Stvarno pravo je skup pravnih pravila kojima se uređuju oni društveni odnosi koji nastaju među ljudima glede neposrednog gospodarskog iskorištavanja stvari, ili kraće - skup pravnih pravila kojima se uređuju odnosi među ljudima povodom stvari.
Novi!!: Društvene znanosti i Stvarno pravo · Vidi više »
Sydney
Sydney je najmnogoljudniji i najstariji grad u Australiji, osnovan 1788. godine.
Novi!!: Društvene znanosti i Sydney · Vidi više »
Tehničke znanosti
Jørn Utzon, ''Opera u Sydneyu,'' 1973. Različiti elektromotori Tehničke znanosti su primijenjene (praktične) znanosti koje primjenjuju teorijske temelje prirodnih znanosti.
Novi!!: Društvene znanosti i Tehničke znanosti · Vidi više »
Thomas Hobbes
'''Thomas Hobbes''' Thomas Hobbes (Malmesbury, Wiltshire, 5. travnja 1588. – Hardwick Hall, Derbyshire, 4. prosinca 1679.) je engleski filozof.
Novi!!: Društvene znanosti i Thomas Hobbes · Vidi više »
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Novi!!: Društvene znanosti i Tlo · Vidi više »
Toma Akvinski
Sveti Toma Akvinski (lat. Thomas Aquinas, tal. Tommaso d'Aquino; Roccasecca, 28. siječnja 1225. – Fossanova, 7. ožujka 1274.), talijanski dominikanac, filozof, teolog, crkveni naučitelj i svetac.
Novi!!: Društvene znanosti i Toma Akvinski · Vidi više »
Trgovačko pravo
Trgovačko pravo je skup pravnih pravila koja reguliraju subjekte trgovačkog prava (statusno trgovačko pravo ili pravo društava) i pravne poslove trgovačkog prava (ugovorno trgovačko pravo).
Novi!!: Društvene znanosti i Trgovačko pravo · Vidi više »
Učenje
Učenje je složeni psihički proces promjene ponašanja na osnovi usvojenog znanja i iskustva.
Novi!!: Društvene znanosti i Učenje · Vidi više »
Udruga
Udruge su svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih i pravnih osoba.
Novi!!: Društvene znanosti i Udruga · Vidi više »
Ugovor
Ugovor je pravni posao zaključen suglasnim očitovanjem volja dviju ili više osoba usmjerenim na proizvođenje pravom dopuštenih pravnih učinaka koji se sastoje u postanku, prestanku ili promjeni pravnih odnosa.
Novi!!: Društvene znanosti i Ugovor · Vidi više »
Um
Um je aspekt intelekta i svijesti doživljen kao kombinacija misli, percepcije, pamćenja, emocija, volje i mašte, uključujući i sve nesvjesne kognitivne procese.
Novi!!: Društvene znanosti i Um · Vidi više »
Upravljanje resursima
Upravljanje resursima (resursni menadžment) u organizacijskim znanostima označava učinkovitu i djelotvornu implementaciju organizacijskih resursa kada postoji potreba za njima.
Novi!!: Društvene znanosti i Upravljanje resursima · Vidi više »
Urbanističko planiranje
Pariz, Francuska: Iako nije nastao planski, kasnije ga je pod vladavinom Napoleona III u 19. stoljeću preuredio barun Haussmann izgradivši preko srednjovjekovne mreže ulica prostran sustav širokih bulevara. Urbanističko planiranje bavi se fizičkim, socijalnim i ekonomskim razvojem urbanih ili gradskih područja.
Novi!!: Društvene znanosti i Urbanističko planiranje · Vidi više »
Ustanova
Institucija (od latinskog instituere, staviti, osnovati), kao pojam ima više značenja.
Novi!!: Društvene znanosti i Ustanova · Vidi više »
Vanjska politika
Vanjska politika je politika koju jedna država vodi prema drugim državama, u cilju zaštite svojih interesa.
Novi!!: Društvene znanosti i Vanjska politika · Vidi više »
Vegetacija
Vegetacija je pojam koji može značiti.
Novi!!: Društvene znanosti i Vegetacija · Vidi više »
Velesila
Velesila je nacija ili država koja ima sposobnost neovisno djelovati u svoju korist temeljem svojega utjecaja na međunarodnoj razini.
Novi!!: Društvene znanosti i Velesila · Vidi više »
Vještina
Vještina označava općenito naučen ili stečen dio ponašanja.
Novi!!: Društvene znanosti i Vještina · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Društvene znanosti i Voda · Vidi više »
Vojna geografija
Vojna geografija je pokušaj razumijevanja geopolitičke sfere unutar vojnog konteksta.
Novi!!: Društvene znanosti i Vojna geografija · Vidi više »
Vojska
Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.
Novi!!: Društvene znanosti i Vojska · Vidi više »
Vrijeme
* Vrijeme (fizika), kronološko.
Novi!!: Društvene znanosti i Vrijeme · Vidi više »
William Godwin
William Godwin (Wisbech, 3. ožujka 1756. – London, 7. travnja 1836.), engleski je filozof, književnik i povjesničar.
Novi!!: Društvene znanosti i William Godwin · Vidi više »
William James
'''William James''' William James (New York, 11. siječnja 1842. – Chocorua, 26. kolovoza 1910.), američki filozof i psiholog.
Novi!!: Društvene znanosti i William James · Vidi više »
Woodrow Wilson
Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Društvene znanosti i Woodrow Wilson · Vidi više »
Zajednica
Stonehengeu u Engleskoj za ljetni solsticij. Zajednica je društvena jedinica, jedna ili nekoliko skupina živih bića koja dijele teritorij, pravila, religiju, vrijednosti, običaje ili identitet.
Novi!!: Društvene znanosti i Zajednica · Vidi više »
Zdravstvo
Zdravstvo ili javno zdravstvo i zdravstvena zaštita bavi se opasnostima za opće zdravlje zajednice na temelju zdravstvenih analiza stanovništva.
Novi!!: Društvene znanosti i Zdravstvo · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Društvene znanosti i Zemlja · Vidi više »
Znanje
knjižnici Celsus u Efezu, Turska. Znanje je definirano na razne načine kao.
Novi!!: Društvene znanosti i Znanje · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Društvene znanosti i Znanost · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Društvene znanosti i 13. stoljeće · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Društvene znanosti i 14. stoljeće · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Društvene znanosti i 15. stoljeće · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Društvene znanosti i 16. stoljeće · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Društvene znanosti i 17. stoljeće · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Društvene znanosti i 19. stoljeće · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Društvena znanost, Društveni znanstvenik.
